Podgorica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 40:
U [[Antički Rim|rimsko]] doba na području današnje Podgorice postojala su tri urbana centra: Alata, Birziminium i [[Doklea]]. Sa padom Rimskog carstva i dolaskom prvih [[Sloveni|slovenskih]] i [[Avari|avarskih]] plemena, u okolini se dešavaju mnogi krupni događaji. Vremenom su stare tvrđave izgubile svoj značaj i sagrađeni su novi gradovi. Sa naseljavanjem ovog područja, Sloveni su stvorili novu državu, prihvatili [[hrišćanstvo]] i [[feudalizam|feudalni]] poredak. Slovenska plemena u ovom području su bila u stalnom ratu sa [[Vizantija|Vizantijom]] i pokušavala su da osnuju svoju državu. Rezultat ovoga je bilo osnivanje novog naselja koje je dobilo ime '''Ribnica''' po reci na kojoj je sagrađeno. Prvi pomen Ribnice je za vreme vladavine srpske dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], pošto je rodonačelnik ove dinastije [[Stefan Nemanja]] rođen u '''[[Ribnica (utvrda)|Ribnici]]'''. Značaj Ribnice je bio u njenom značaju kao raskršća u komunikaciji za zapadom.
 
Naziv '''[[Podgorica (trg)|Podgorica]]''' upotrebljen je prvi put [[1326]]. godine u sudskom dokumentu kotorske arhive.<ref name="Istorija">[http://www.podgorica.cg.yu/Istorija/Istorija1.htm Istorija Podgorice]</ref> Grad je bio ekonomski jak: trgovačke veze između [[Dubrovnik]]a i države Nemanjića, dobro razvijene u to vreme, su išle do [[Podgorica (trg)|trga Podgorice]] kroz [[Trebinje]] i [[Nikšić]]. Ovo je ubrzalo razvoj grada i povećalo vojni značaj. [[Osmansko Carstvo|Tursko]] osvajanje [[Podgorica (trg)|Podgorice]] 1474. godine je prekinulo ovaj procvat. U razdoblju turske vlasti, [[1858.]] godine, u gradu je bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava.<ref>[http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html vremenskalinija.me], "VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore",pristupljeno 8. ožujka 2018.</ref> [[Osmansko Carstvo|Turci]] su sagradili veliku utvrdu u [[Podgorica (trg)|Pogodici]], koja je od od trgovačke postaje postala glavna baza za odbranu i napad na okolna nemirna plemena. Uvrđenje je izdržalo sve napade sve do [[1878]]. kada su ga osvojili [[Crnogorci]]. U saglasnosti sa odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], Podgorca je pripala Crnoj Gori, što je označilo kraj četvorovekovne turske vladavine. Grad se brzo razvijao kao trgovačko sjedište. Godine 1902. osnovana je fabrika duvana, prvo značajnije privredno preduzeće, a dvije godine kasnije Zetska štedionioca, koja će ubrzo prerasti u Podgoričku banku.
[[Datoteka:Titograd CoA.png|left|thumb|Grb Titograda]]
Prvi svjetski rat je označio kraj brzog razvoja Podgorice, do tada najvećeg grada tek proglašene [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. Grad je 1916. okupirala [[Austro-Ugarska]] i držala ga do 1918. Nakon savezničkog oslobođenja, u gradu je 26. novembra 1918. održana Podgorička skupština na kojoj je donesena odluka o pristupanju Crne Gore [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Između dva svjetska rata, broj stanovnika Podgorice se kretao oko 13.000 lica.<ref name="Istorija" />