Otvori glavni meni

Izmjene

Bez promjene veličine, prije 1 godinu
m/м
Vraćene izmjene 178.223.97.5 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Elmedinfeta
}}
 
'''Njemačka''' ([[ijekavski|ijek.]]) ili '''Nemačka''' ([[ekavski|ek.]]) ([[njemački jezik|njem.]] '''Deutschland''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdɔʏtʃlant<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Savezna Republika Njemačka''', njem. '''Bundesrepublik Deutschland'''), '''država u centralnoj Europi. Na sjeveru izlazi na [[Sjeverno more]] i [[Baltičko more]]. Graniči se s [[danska|Danskom]] na sjeveru, [[Austrija|Austrijom]] i''' '''[[Švajcarska|Švicarskom]] na jugu, [[Francuska|Francuskom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Holandija|Nizozemskom]] i [[Luksemburg]]om na zapadu i [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka Republika|Češkom]] na istoku. Njemačka je demokratska federalna parlamentarna republika (Bund der Länder).'''
 
'''Savezna Republika Njemačka je članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]]-a, grupe [[G8]] i osnivač [[EEZ|Evropske ekonomske zajednice]], današnje [[Evropska unija|Evropske unije]].'''
 
== '''Geografija''' ==
[[Datoteka:Deutschland topo.png|mini|levo|180px|Fizička mapa Nemačke]]
 
'''Nemačka se proteže od visokih planina [[Alpi|Alpa]] (najviša tačka [[Cugšpic]] 2.962 m) na jugu, do obala [[Severno more|Severnog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na severu. Između njih, u centralnom delu nalaze se planine umerenih visina: [[Švarcvald]] (1.493 m), [[Bavarska šuma]] (1.456 m), [[Rudne gore]] (1.215 m), i [[Harc]] (1.142 m). Na severu preovlađuju niska polja (najniža tačka je [[Vilštermarš]] na -3.54 m).'''
 
'''Uz obalu Severnog mora nalazi se niz [[Istočno-Frizijska ostrva|Istočno-Frizijskih ostrva]], a u Baltiku su veća ostrva [[Rigen]] i [[Usedom]]. U Nemačkoj postoji 6 velikih slivova reka: [[Rajna]] (865 km toka kroz Nemačku), [[Dunav]] (647 km), [[Laba|Elba]] (727 km), [[Odra]] (187 km), [[Vezer (reka u Nemačkoj)|Vezer]] i [[Ems]]. Najveće jezero je [[Bodensko jezero]] na granici sa Švajcarskom.'''
 
'''[[Klima]] je uglavnom umerena, pod uticajem [[Golfska struja|Golfske struje]]. Uz severne obale klima je vlažna tokom cele godine. Vreme je ponekad nepredvidivo. U sred leta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Nemačke, osim poplava u dolinama reka kada su zimi temperature iznad nule. Prosečna temperatura po mesecima ide od 0,5&nbsp;°C u februaru, do 17&nbsp;°C u julu.'''
 
'''Za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] se koristi 53,5% površina Nemačke, dok je pod šumama 29,5%. Naselja i komunikacije pokrivaju 12,3% površina (sa tendencijom povećanja). U Nemačkoj postoji 14 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]].'''
 
== '''Historija''' ==
'''[[Njemački jezik]] i „Germanizam“ traju više od tisuću godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna [[nacionalna država]] tek [[1871]]. godine, kada je [[Pruska|Pruskom]] vodila Njemačke države do pobjede nad Francuskom. To razdoblje i poredak nazivaju se drugi rajh (Reich).'''
 
'''O ranoj njemačkoj historiji zna se iz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta i zapisa o bitkama s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]]<ref name="Claster">Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. [[NYU Press]], 1982, p. 35. ISBN 0-8147-1381-5.</ref>. Germanska plemena širila su se iz [[Skandinavija|Skandinavije]] prema jugu u [[1. vijek pne.|1. stoljeću pne.]] Sukobljavali su se s [[Antički Rim|Rimljanima]], o čemu je pisao [[Tacit]] u [[knjiga|knjizi]] Germania. Oko [[260|260.]] godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) dok nisu suzbijeni<ref name="Cambridge ancient history">The Cambridge Ancient History, vol. 12, p. 442. ISBN 0-521-30199-8.</ref>.'''
 
'''Prvi Rajh, poznatiji kao [[Sveto Rimsko Carstvo]] njemačke nacije, je potekao od [[Karlo Veliki|carstva Karla Velikog]] ([[843]]), koga je osnovao [[Karlo Veliki]] [[25. 12.]] [[800]]. godine, a koji je trajao sve do [[1806]]. Tokom ovih 1000 godina, [[Nijemci]] su uspješno proširili svoju moć uz pomoć [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]].'''
 
[[Datoteka:Balduineum Wahl Heinrich VII.jpg|thumb|200px|Prinčevi elektori [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].]]
'''Godine [[1530]], pokušaj [[Protestantizam|protestantske reformacije]] Katoličke Crkve je propao, što je dovelo do formiranja nove, Protestantske crkve, koja je postala nova službena religija u mnogim njemačkim državama. Ova događanja su dovela do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1618]]), koji je, kada se završio [[Vestfalskim mirom]] ([[1648]]), učinio da Njemačka postane [[Ekonomija|ekonomski]] iscrpljena i politički nestabilna. Ovakva situacija je onemogućila da Njemačka ponudi efikasan otpor Napoleonu i Sveto Rimsko Carstvo je prakticki nestalo [[1806]]. Poslije pada Napoleona je osnovana Njemacki savez, [[konfederacija]] ''(Deutscher Bund).'' gdje je glavnu reč i utjecaj imalaAustrija. Između [[1815]]. Konfederacija se sastojala od mnoštva malih država (39).'''
 
'''U [[Francusko-pruski rat|Francusko-Pruskom ratu]] ([[1870]]), Pruska je porazila Francusku. Međutim, u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]]), kada je [[invazija]] na Francusku kao dio plana brzog svladavanja saveznickih protivnika propala (izmedju ostalih i na Verdunskom frontu) Njemacka sa svojim saveznicima gubi rat i potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju u kojoj je prisiljena pristati na prihvacanje teze o iskljucivoj njemackoj krivici za rat. Ta po mnogima nepravedna ponizavajuca i sramotna kapitulacija bila je samo uvod u jos vecu katastrofu drugog svjetskog rata.'''
 
'''Drugi Rajh je proklamiran u [[Versailles|Versaju]], [[18. 1.|18. januara]] [[1871]], poslije poraza Francuske. Ovo je uglavnom bio rezultat [[Otto von Bismarck|Ota fon Bizmarka]], njemačkog najprominentnijeg državnika [[19. vijek|19. veka]], koji je bio poznat kao „kulturni borac“ protiv katoličanstva i borac za socijalne reforme.'''
[[Datoteka:Wernerprokla.jpg|thumb|desno|300px|Osnivanje moderne Njemačke, Versaj, 1871.]]
'''Drugi njemački Rajh je okončan Prvim svjetskim ratom, kada je njemački car bio prinuđen da abdicira. Posle [[revolucija|revolucije]], konstituirana je demokratska [[Weimarska Republika|Vajmarska Republika]]. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući razultatu [[Versajski mir|Versajskog mira]] i [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]], što je dovelo do odbacivanja demokracije od strane i lijevo i desno orjentiranih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima [[1932]], [[Nacionalsocijalizam|Nacisti]] su dobili 37,2% glasova u julu/srpnju, a 33% u studenom/novembru. 30. januara/siječnja [[1933]], [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[kancelar]]a Njemačke, a [[23. 4.]] [[1933]]. godine njemački parlament je ukinuo ustav Vajmarske Republike.
Treći Rajh je trajao od 1933. do [[1945]]. i bio je utemeljen na [[nacionalsocijalizam|nacional-socijalizmu]], odnosno nacizmu. [[1934]]. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsjednik Njemačke. Nakon [[Aneksija|aneksije Austije]] ([[1938]]), [[politika]] anektiranja susjednih teritorija, dovela je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je u Europi otpočeo [[1. 9.]] [[1939]]. kada je Njemačka okupirala Poljsku. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro organiziranu [[vojska|vojsku]] koja kratkotrajno preuzima kontrolu nad gotovo cijelim teritorijom Europe.'''
 
'''Poslije [[operacija Barbarossa|operacije Barbarosa]] (napada na [[Sovjetski Savez]]) [[22. 6.]] [[1941]]. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane Hitlera ([[11. 12.|11.12.]] [[1941]].). Od [[1941]]. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 milijuna [[Jevreji|Jevreja]] u [[Holokaust]]u. Režim je isto tako ubijao [[Romi|Rome]], [[homoseksualci|homoseksualce]] i mentalno retardirane osobe i druge nesposobne ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito [[komunizam|komuniste]] i [[socijalist]]e, ali i [[Religija|religiozne]] vođe). [[8. 5.|8.5.a]] [[1945]]. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacije [[Berlin]]a od strane ruske [[Crvena armija|Crvene Armije]], a prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubojstvo.'''
 
'''[[Rat]] je rezultirao velikim gubitkom teritorija, etnički je očišćeno 15 milijuna Nijemaca sa tih prostora, a sljedećih 45 godina bivša država će biti podijeljena na Zapadnu Njemačku i Istočnu Njemačku. Tijekom 1948. i 1949. tokom [[Berlinska blokada|Berlinske blokade]], saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je sporazumom velikih sila pred kraj Drugog svjetskog rata postao zapadna enklava okružena istočnom Njemačkom.'''
 
'''Građani [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] su postali proamerički orijentirani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak njemački antikomunizam, američki [[Marshallov plan|Maršalov plan]] za rekonstrukciju [[Evropa|Evrope]] poslije rata, osnivanje Europske unije, i generalno podržavanje prisustva zapadne vojske u Zapadnom Berlinu. Rekonstruirana [[Zapadna Njemačka]] je ponovno postala svjetska najveća ekonomska sila.'''
 
'''Amerikanci su kontrolirali Zapadnu Njemačku, a Sovjeti su kontrolirali [[Nemačka Demokratska Republika|Njemačku Demokratsku Republiku]], koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, [[13. 8.|13. avgusta]] [[1961]]. godine, [[Nemačka Demokratska Republika|Istočna Njemačka]] je postavila [[Berlinski zid]] između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemačkoj što je onemogućilo normalno cirkuliranje ljudi. [[Willy Brandt|Vili Brant]], zapadnoberlinski gradonačelnik i zapadnonemački kancelar, su pokušali da smire tenzije, ali njegovo političko priznavanje gubitka Istočne Njemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da je [[heroj]].'''
 
'''Poslije pada komunizma u Europi, Njemačka se ponovno ujedinila ([[1990]]), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovno postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su dosjei tajne policije.'''
 
'''Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Europskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se konstantno poziva na sastanke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.'''
 
== '''Politika''' ==
[[Datoteka:Bundestag.jpg|thumb|left|250px|Bundestag, donji dom njemačkog Parlamenta, u Berlinu]]
'''''Glavni članak: [[Institucije Savezne Republike Njemačke]]'''''
 
'''Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz [[1949]]. godine (Grundgesetz – osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament.'''
 
'''[[Parlament]] poznatiji pod nazivom ([[Bundestag]]), se bira svake četiri godine. Sustav izbora je proporcionalni sa pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se računa koliko će strake dobiti sa lista uzmi se u obzir koliko su već dobili izravno. Šesnaest pokrajina predstavlja federalni nivo [[Bundesrat]]a (''Federalni Savet''), koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tela, što politički sistem čini vrlo komplikovanim.'''
 
'''Fukcija šefa države je poverena predsedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezntativne dužnosti.'''
 
'''Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (Bundesverfassungsgericht), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontolisanje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.'''
 
== '''Njemačke države (republike)''' ==
'''Njemačka je podijeljena u šesnaest država (republika) (u Njemačkoj se nazivaju Bundesländer), koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004).'''
 
[[Datoteka:Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg|thumb|desno|230px|[[Njemačke pokrajine]] (zemlje)]]
{| border style="border-collapse:collapse"
|-
!'''Države (republike)'''!! [[Glavni grad|'''Glavni grad''']] !! [[Njemački jezik|'''Ha njemačkom''']] !!
|-
|'''1''' [[Baden-Württemberg|Baden-Virtemberg]]'''||[[Stuttgart|'''Štutgart''']]||'''Baden-Württemberg'''||'''Stuttgart'''
|-
|'''2''' [[Bavarska]] ([[Bajern]])'''||[[Minhen|'''Minhen''']]||'''Freistaat Bayern'''||'''München'''
|-
|'''3''' [[Berlin]]'''||[[Berlin|'''Berlin''']]||'''Berlin'''||'''Berlin'''
|-
|'''4''' [[Brandenburg]]'''||[[Potsdam|'''Potsdam''']]||'''Brandenburg'''||'''Potsdam'''
|-
|'''5''' [[Bremen (Pokrajina)|Bremen (pokrajina)]]'''||[[Bremen (grad)|'''Bremen (grad)''']]||'''Freie Hansestadt Bremen'''||'''Bremen'''
|-
|'''6''' [[Hamburg]]'''||'''Hamburg'''||'''Freie und Hansestadt Hamburg'''||'''Hamburg'''
|-
|'''7''' [[Hessen|Hese]]'''||[[Visbaden|'''Visbaden''']]||'''Hessen'''||'''Wiesbaden'''
|-
|'''8''' [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]'''||[[Schwerin|'''Schwerin''']]||'''Mecklenburg-Vorpommern'''||'''Schwerin'''
|-
|'''9''' [[Donja Saska|Donja Saksonija]]'''||[[Hannover|'''Hanover''']]||'''Niedersachsen'''||'''Hannover'''
|-
|'''10''' [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]'''||[[Düsseldorf|'''Dizeldorf''']]||'''Nordrhein-Westfalen'''||'''Düsseldorf'''
|-
|'''11''' [[Porajnje-Falačka|Rajna Platinija]]'''||[[Mainz|'''Mainc''']]||'''Rheinland-Pfalz'''||'''Mainz'''
|-
|'''12''' [[Saarland|Sarland]]'''||[[Sarbriken|'''Sarbriken''']]||'''Saarland'''||'''Saarbrücken'''
|-
|'''13''' [[Saksonija]]'''||[[Dresden|'''Dresden''']]||'''Freistaat Sachsen'''||'''Dresden'''
|-
|'''14''' [[Saksonija-Anhalt|Saksonija-Analt]]'''||[[Magdeburg|'''Magdeburg''']]||'''Sachsen-Anhalt'''||'''Magdeburg'''
|-
|'''15''' [[Schleswig-Holstein|Šlesvig-Holštajn]]'''||[[Kiel|'''Kil''']]||'''Schleswig-Holstein'''||'''Kiel'''
|-
|'''16''' [[Tiringija|Turingija]]'''||[[Erfurt|'''Erfurt''']]||'''Freistaat Thüringen'''||'''Erfurt'''
|}
 
== '''Geografija''' ==
[[Datoteka:de-map.png|right|Mapa Njemačke sa gradovima]]
 
'''Njemačka se proteže od visokih planina [[Alpe|Alpa]] (najviša tačka [[Cugšpic]] 2.962 m) na jugu do obala [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na sjeveru. Između njih, u centalnom delu nalaze se planine umerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja (najniža tačka je [[Neuendorfer]]/[[Wilstermarsch]] na -3,54 m). Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka: [[Rajna]], [[Dunav]] i [[Laba|Elba]].'''
 
'''Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.'''
 
=== '''Reljef''' ===
'''Reljef Njemačke je vrlo raznolik, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: [[Alpe i predalpski prostor]], [[Schwarzwald]], [[Njemačko sredogorje]], [[Južno njemačko pobrđe]] i [[Sjeverna njemačka nizina]].'''
 
[[Datoteka:Hintersee.jpg|thumb|200px|Krajolik u [[Alpe|alpskom]] području]]
 
'''Južnije od [[Dunav]]a nalazi se predalpski prostor, koji je u doba [[pleistocen]]skih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna''' '''ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalaze [[Bavarske Alpe]]. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba [[alpska orogeneza|alpske orogeneze]] u [[tercijar]]u. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.'''
 
[[Datoteka:Baden-Baden 10-2015 img07 View from Merkur.jpg|thumb|200px|[[Schwarzwald]]]]
 
'''Planinski sustav [[Schwarzwald]] nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama [[obična jela|jele]] i [[Smreka|smreke]]. Planina je nastala za vrijeme [[hercinska orogeneza|hercinske orogeneze]] (Devon) pa je bogata [[ruda]]ma. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih [[zima]], bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom [[sat]]ova.'''
 
'''Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. [[Švapske Alpe]] ili [[Franačke Alpe]]. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.'''
 
'''Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni [[šuma]]ma, a geološki stare stijene bogate su [[ruda]]ma. Na temelju tih rudnih bogatstava u [[19. vijek|19. stoljeću]] započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "''prava Njemačka''".'''
 
'''Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cijelina Njemačke. Prostire se od Njmačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru ([[interglacijali]]) i ponovno je prekrivao ([[glacijali]]). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90 [[metar]]a nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno se [[šuma|šumski]] i travnati [[biljka|biljni]] pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom [[čovjek]] je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora [[plima i oseka|plima]] prodire u unutrašnjost i do desetak [[kilometar]]a zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju u [[more]] tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. [[Hamburg]] ([[Laba]]) i [[Bremen (grad)|Bremen]] ([[Weser]]), koji su duboko uvučeni u [[kopno]].'''
 
== '''Ekonomija''' ==
'''Njemačka je četvrta ekonomska sila na svetu posle [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, [[Japan]]a i [[Narodna Republika Kina|Kine]] ali ekonomski daleko najjača država [[Evropa|Evrope]].'''
 
'''Njemačka poseduje treću po redu najveću ekonomiju na svetu odmah posle SAD-a i Japana i deo je svetske najveće ekonomije – Evropske unije. Dok je spoljna trgovina vrlo uspešna, lokalna tržišta doživljavaju probleme, prvenstveno zbog socijalnih beneficija. Nezaposlenost je jedan od glavnih problema poslednjih decenija.'''
 
'''Nedavno usvajanje [[Euro|zajedničke evropske valute]] i opšta politička i ekonomska integracija u Evropu trebalo bi da donesu velike ekonomske promene.'''
 
[[Datoteka:Bonn DTAG2.jpg|mini|levo|[[Dojče telekom]] je danas, posle [[Vodafon]]a najveći operater mobilne telefonije u Evropi. Prisutan je u 11 evropskih zemlja u kome veoma uspešno posluje.]]
 
'''Nemačka je bogata i tehnološki veoma jaka. Njena privreda je osetila teškoće tokom 90-ih godina. Iako je spoljna trgovina vrlo uspešna, nezaposlenost je jedan od glavnih problema poslednjih decenija. Modernizacija i pripajanje privrede [[Istočna Nemačka|Istočne Nemačke]] ispostavio se kao skup i dugoročan problem, sa godišnjem transferom sa zapada na istok u iznosu od oko 70 milijardi dolara. Nemačko stanovništvo je u evropskom proseku staro, ali kombinacija sa visokom stopom nezaposlenosti, doprinelo je da se teret troška za socijalno osiguranje uveća. Strukturalna krutost na tržištu radne snage, uključujući stroge propise u deljenju plata na nacionalnom nivou, učinili su nezaposlenost hroničnim problemom. Lokalna tržišta doživljavaju probleme, prvenstveno zbog socijalnih beneficija. Smanjenje poreza na dobit i dohodak u 2001. godini nije sprečilo pad u spoljnotrgovinski razmeni.'''
 
'''Nemačka privreda se, posle decenije stagnacije, polako oporavlja. Kao jedna od najmnogoljudnijih članica EU-a, sa potrošačima koji važe kao štedljivi, raspolaže velikim brojem diskontnih supermarketa, koji su, da bi izbegli visoke troškove posrednika, u stalnoj potrazi za što jeftinijim direktnim dobavljačima. Ipak, i pored toga što nastoje da imaju niske cene u nabavci, svi lanci supermarketa zahtevaju visok kvalitet i preciziran poslovni odnos koji predstavlja jedan od najbitnijih faktora za saradnju sa nemačkim preduzećima. Industrijska roba se kupuje, uglavnom, preko velikih posrednika. Što se maloprodaje tiče, pet vodećih firmi drže ⅔ tržišta. Tu su, pored starih, prepoznatljivih kompanija, kao što su [[EDEKA]], [[Aldi]], [[Špar]] itd. i novi lanci supermarketa, kao što su [[Lidl]], [[Metro (trgovinski lanac)|Metro]] ili [[Reve]]. Ova grana ima godišnji obrt od preko 400 milijardi evra. O veličini i značaju prodaje u nemačkim supermarketima govori i činjenica da u Nemačkoj na milion stanovnika postoji 250 supermarketa.'''
 
'''Kao deo zajednice EU-a, Nemačka ima važnu poziciju i u Evropi. Nemačka je mnogim zemalja Evrope najvažniji partner u uvozu. Nemačka najviše izvozi mašine, vozila, hemikalije, metale, industrijske proizvode, prehrambene proizvode, kao i tekstil. Najvažnija privredna grana Nemačke su usluge. U [[tercijarni sektor|tercijarnom sektoru]] radi najveći broj zaposlenih (71%). Glavni sektori su trgovina, zdravstvo i obrazovanje, kao i sektor osiguranja u kome su mnoge nemačke osiguračke kuće najpoznatije na svetu.'''
 
'''Bruto nacionalni dohodak (nominalno) Nemačke, [[2013]]. godine, iznosio je oko 3,636 milijardi dolara, te 40,007 dolara po glavi stanovnika (mereći paritetom kupovne moći).<ref>{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weorept.aspx?sy=2013&ey=2013&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=16&pr1.y=7&c=512%2C668%2C914%2C672%2C612%2C946%2C614%2C137%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C624%2C449%2C626%2C564%2C628%2C565%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C135%2C321%2C716%2C243%2C456%2C248%2C722%2C469%2C942%2C253%2C718%2C642%2C724%2C643%2C576%2C939%2C936%2C644%2C961%2C819%2C813%2C172%2C199%2C132%2C733%2C646%2C184%2C648%2C524%2C915%2C361%2C134%2C362%2C652%2C364%2C174%2C732%2C328%2C366%2C258%2C734%2C656%2C144%2C654%2C146%2C336%2C463%2C263%2C528%2C268%2C923%2C532%2C738%2C944%2C578%2C176%2C537%2C534%2C742%2C536%2C866%2C429%2C369%2C433%2C744%2C178%2C186%2C436%2C925%2C136%2C869%2C343%2C746%2C158%2C926%2C439%2C466%2C916%2C112%2C664%2C111%2C826%2C298%2C542%2C927%2C967%2C846%2C443%2C299%2C917%2C582%2C544%2C474%2C941%2C754%2C446%2C698%2C666&s=PPPPC&grp=0&a=|title=World Economic Outlook Database, April 2014| accessdate =18. 5. 2014. |year=2013| month = May|publisher=[[Međunarodni monetarni fond|MMF]]}}</ref>
[[Inflacija]] prema izvorima iz 2014. godine, iznosila je 1,04 %<ref>[http://www.tradingeconomics.com/germany/inflation-cpi Inflacija]</ref>'''
 
== '''Stanovništvo''' ==
'''[[Nijemci]] - vidi: [[Germani|Germanski narodi]]'''
 
'''U Njemačkoj živi najmanje 7 miliona stranih državljana, u koje spadaju [[izbjeglice|izbeglice]], [[inostrani radnici]] (''Gastarbeiter'') i njihove porodice.
Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih begunaca iz mnogih zemalja u razvoju.'''
 
'''Na sjeveru živi [[Danci|danska]] manjina, dok u saveznoj državi [[Brandenburg]] živi malobrojna [[slaveni|slovenska]] manjina po imenu [[Lužički Srbi]]. [[Frigijski jezik]], koji se smatra najsrodnijim [[engleski jezik|engleskom]],
govori kao [[maternji jezik|maternji]] oko 12.000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je [[donjosaski jezik]].'''
 
'''Doseljavanjem se stvorila i znatna [[Turci|turska]] manjina. Ostale značajne manjine su [[Rusi]] [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Italijani]] i [[Poljaci]].U rteligijskom pogledu Njemačka je veoma heterogena na jugu dominira katolicizam (oko 32%), na sjeveru protestantizam (oko 34%), prisutan je i islam (5%), judaizam, budizam (oko 200 000), trećinu čine agnostici i ateisti evidentni na istoku zemlje.'''
 
'''Njemačka je među prvim zemljama u svetu po [[obrazovanje|obrazovanju]], tehnološkom razvitku i privrednoj proizvodnji.
Od kraja [[drugi svjetski rat|2. svetskog rata]], broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svetski vrh. S prihodima od 25.000 evra po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sistem [[socijalno osiguranje|socijalnog osiguranja]] omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni Nijemaca putuju u inostranstvo.'''
 
== '''Kultura i znanost''' ==
[[Datoteka:Bach.jpg|thumb|200px|[[Johann Sebastian Bach]]]]
 
'''Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemačkoj su rođeni skladatelji [[Carl Maria von Weber]], [[Jacques Offenbach]], [[Robert Schumann|Schumann]], [[Felix Mendelssohn|Mendelssohn]], [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Johann Sebastian Bach|Bach]], [[Johannes Brahms|Brahms]] i [[Richard Wagner|Wagner]]; književnici [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Hoffmann]], [[Heinrich Heine|Heine]], [[Rainer Maria Rilke|Rilke]], [[Thomas Mann|Mann]], [[Bertolt Brecht|Brecht]] i [[Friedrich Schiller|Schiller]]; umjetnici [[Albrecht Dürer|Dürer]], [[Max Ernst|Ernst]], [[Joseph Beuys|Beuys]] i [[Georg Baselitz|Baselitz]]; filozofi [[Friedrich Engels|Engels]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]]; matematičari [[Carl Friedrich Gauss]], [[Georg Friedrich Bernhard Riemann|Bernhard Riemann]], [[Gottfried Leibniz]]; znanstvenici [[Robert Wilhelm Bunsen]], [[Gustav Robert Kirchhoff]], [[Immanuel Kant]], [[Wilhelm Eduard Weber]], [[Albert Einstein|Einstein]], [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertz]], [[Alexander von Humboldt]], [[Max Born|Born]] i [[Max Planck|Planck]] te izumitelji [[Karl Benz|Benz]], [[Nikolaus August Otto|Otto]], [[Rudolf Diesel|Diesel]] i [[Gottlieb Daimler|Daimler]].'''
 
'''[[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] dobilo je 98 Nijemaca. [[Wilhelm Konrad Röntgen|Wilhelm Conrad Röntgen]] otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1901|1901.]]'''
 
'''[[Njemački jezik]], koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio ''[[lingua franca]]'' srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], [[Franz Kafka|Kafka]] i [[Nikola Kopernik]].'''
 
'''Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim [[Berlin]]om ([[Berlinale|Berlinski filmski festival]]), te novom glazbom i umjetnošću.'''
 
'''Između ostaloga, u [[film]]u i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.'''
 
=== '''Književnost i filozofija''' ===
'''Nemačka književnost se može pratiti do srednjeg veka i radova pisaca kao što su [[Valter fon der Fogelvajde]] i [[Volfram fon Ešenbah]]. Poznati klasični nemački pesnici i pisci su [[Johan Volfgang Gete]], [[Fridrih Šiler]], [[Gothold Efrajm Lesing]] i [[Teodor Fontane]]. Kolekcije narodnih priča koje su objavili [[braća Grim]] je popularisala nemački folklor u svetu. Uticajni pisci iz 20. veka su [[Gerhart Hauptman]], [[Herman Hese]], [[Hajnrih Bel]], [[Hajnrih Hajne]], [[Tomas Man]], [[Bertolt Breht]] i [[Ginter Gras]].'''
 
'''Nemačka filozofija je istorijski značajna. Značajni su doprinosi [[Gotfrid Vilhelm Lajbnic|Gotfrida Lajbnica]] [[racionalizam|racionalizmu]] i [[Imanuel Kant|Imanuela Kanta]] filozofiji prosvetiteljsva. [[Johan Gotlib Fihte]], [[Georg Vilhelm Fridrih Hegel]] i [[Fridrih fon Šeling]] su utemeljili klasični [[nemački idealizam]], a [[Artur Šopenhauer]] metafizički pesimizam. [[Karl Marks]] i [[Fridrih Engels]] su formulisali [[komunizam|komunističku]] teoriju, [[Fridrih Niče]] je razvio [[perspektivizam]]. [[Gotlob Frege]] je doprineo razvoju [[analitička filozofija|analitičke filozofije]], [[Martin Hajdeger]] je doprinuo svojim radovima o Biću, a [[Frankfurtska škola]] [[Maks Horkhajmer|Maksa Horkhajmera]], [[Teodor Adorno|Teodora Adorna]], [[Herbert Markuze|Herberta Markuzea]] i [[Jirgen Habermas]]a je bila posebno uticajna.'''
 
== '''Gradovi''' ==
[[Popis gradova u Njemačkoj|'''Popis gradova u Njemačkoj''']]
 
== '''Religije''' ==
[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|thumb|right|180px|[[Martin Luther|Martin Luter]], njemački reformist i reformator Njemačke, 1529.]]
 
'''Njemački ustav, ''[[Grundgesetz]]'', jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te zabranjuje vjersku diskriminaciju.'''
 
'''[[Katoličanstvo]] je bila glavna religija u Njemačkoj do [[16. vijek]]a, kad je [[reformacija]] drastično promijenila stanje.
[[Martin Luther|Martin Luter]] se [[1517]]. suprostavio katoličkoj crkvi i osnovao [[protestantizam]]. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.'''
 
'''Oko 30% stanovnika su [[protestantizam|protestanti]] i oko 30% [[katoličanstvo|katolici]], 30% onih koji se nisu izjasnili kao vjernici.'''
 
'''Preostalih 10% stanovništva čini 3,3 mil. [[islam|muslimana]], 1,2 miliona [[pravoslavlje|pravoslavaca]], milion ostalih hrišćana, milion članova zajednica s posebnim statusom, milion članova novih religioznih pokreta, milion članova duhovnih zajednica,
150.000 [[Jevreji|Jevreja]], 150.000 [[budizam|budista]] i 100.000 [[hinduizam|hinduista]]. (Izvor: [[Goethe Institut]], http://www.goethe.de/kug/ges/rel/ein/en23778.htm<nowiki/>)'''
 
== '''Sport''' ==
'''[[Sport]] je sastavni dio života [[Nijemci|Nijemaca]]. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima<ref name="sports">[http://www.germany.info/relaunch/culture/life/sports.html Germany Info: Culture & Life: Sports] Germany Embassy in Washington, D.C. Retrieved 2006, [[December 28|12-28]].</ref>. [[Fudbal|Nogomet]] je najpopularniji sport. [[Njemački nogometni savez]] je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna službenih članova. [[Bundesliga]] je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje na [[svijet]]u. [[Njemačka fudbalska reprezentacija]] osvajala je [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] [[1954|1954.]], [[1974|1974.]] i [[1990|1990.]] te [[Evropsko nogometno prvenstvo]] [[1972|1972.]], [[1980|1980.]] i [[1996|1996.]] Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u [[Olimpijada 1936|Berlinu 1936.]] i u [[Olimpijada 1972|Münchenu 1972.]] te Zimskih olimpijskih igri u [[Zimska Olimpijada 1936|Garmisch-Partenkirchenu 1936]].'''
 
== '''Reference''' ==
{{reflist}}
 
== '''Literatura''' ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Claster|first=Jill N.|title=The Medieval Experience, 300-1400|url=http://books.google.com/books?id=RPlKwePfJ94C|year=1982|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-1381-5}}