Aromunski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 23:
|ll1=
}}
'''Aromunski jezik''' je jedan od [[Istočnoromanski jezici|Istočnoromanskihistočnoromanskih jezika]] koji se govori u [[Grčka|Grčkoj]], [[Albanija|Albaniji]], [[Republika Makedonija|Makedoniji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Srbija|Srbiji]].<ref name=proel/> ''Aromunski'' je blizak [[rumunjski jezik|rumunjskom]], iako sadrži više [[riječ]]i [[grčki jezik|grčkog]] porijekla, dok je rumunjski apsorbirao puno [[Slavenski jezici|slavenskih]] i [[mađarski jezik|mađarskih]] [[riječ]]i.<ref name=proel/>
 
== Karakteristike ==
Pretpostavlja se da ''aromunski jezik'' govori oko 112,.960 govornika<ref name=brit/>, a možda čak i oko 300.000 govornika,<ref name=proel/>, i to najviše u [[Grčka|Grčkoj]], po [[Makedonija (Grčka)|Makedoniji]], [[Periferija Epir|Epiru]], [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Trakiji]].
 
Smatra se da u [[Albanija|Albaniji]] ima oko 3850 govornika i to oko [[Gjirokastër]]a i [[Korçë]], u [[Bugarska|Bugarskoj]] oko 9800 i to oko [[Blagoevgrad]]a i [[Ćustendil]]a, u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] oko 8310 i to u [[Bitola|Bitoli]], [[Ohrid]]u, [[Prilep]]u, [[Resen]]u, [[Struga|Strugi]], [[Skopje|Skopju]] i [[Kruševo|Kruševu]].<ref name=brit/>
Pretpostavlja se da ''aromunski jezik'' govori oko 112,960 govornika<ref name=brit/>, a možda čak i oko 300.000 govornika<ref name=proel/>, i to najviše u [[Grčka|Grčkoj]], po [[Makedonija (Grčka)|Makedoniji]], [[Periferija Epir|Epiru]], [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Trakiji]].
 
SmatraPretpostavlja se da u [[AlbanijaRumunjska|AlbanijiRumunjskoj]] ima oko 3,85028.000 govornika i to okokod [[GjirokastërConstanța|Constanțe]]a i, [[KorçëTulcea|Tulceje]], u [[BugarskaDobrudža|BugarskojDobrudže]] oko 9,800 i to okou [[BlagoevgradBukurešt]]au, i [[Ćustendil]]a, u [[Republika MakedonijaSrbija|MakedonijiSrbiji]] oko 8,31013.000 govornika i to u [[Bitola|Bitoli]], [[OhridBeograd]]u, [[PrilepNiš]]u, [[Resen]]u,uz [[Struga|Strugi]],nešto razbacanih enklava po [[Skopjekosovo|SkopjuKosovu]] i [[KruševoVojvodina|KruševuVojvodini]].<ref name=brit/> {{cite web
 
Pretpostavlja se da u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] ima oko 28,000 govornika i to kod [[Constanța|Constanțe]], [[Tulcea|Tulceje]], [[Dobrudža|Dobrudže]] i u [[Bukurešt]]u, a u [[Srbija|Srbiji]] oko 13,000 govornika i to u [[Beograd]]u, [[Niš]]u, uz nešto razbacanih enklava po [[kosovo|Kosovu]] i [[Vojvodina|Vojvodini]].<ref name=brit> {{cite web
|url=https://www.ethnologue.com/language/rup
|title = ''Aromanian''
Linija 38 ⟶ 37:
|accessdate = 26. 2. 2018}}</ref>
 
[[Dijalekt]]i ''aromunskog jezika'' su; Cipan, Vargarean, Sarbean, Farsilotu, Gramustean i Pindean.<ref name=proel> {{cite web
|url=https://www.omniglot.com/writing/aromanian.htm
|title = ''Aromanian (Armâneaşti)''
Linija 45 ⟶ 44:
|accessdate = 26. 2. 2018}}</ref>
 
=== Ime ===
''Aromunski jezik'' je poznat pod vrlo različitim imenima, u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]] zovu ga Vlaškim. U [[Grčka|Grčkoj]] - Vlahi , u [[Turska|Turskoj]] - Ulahlar, u [[Albanija|Albaniji]] - Vllehe ili Çobani (Čobani). [[Englezi]] ga zovu Vlachs, [[Nijemci]] Wlachen ili Walachen a [[Francuzi]] Valaques. Svi ti termini potječu od [[grčki jezik|grčkog]] - Βλάχοι (vlahoi) = pastiri. Kako [[Srbi]] nazivaju [[Aromuni|Aromune]] - CincariCincarima, tako često nazivaju i njihov jezik cincarskim, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] je poznat pod imenom Macedo-Romãni.<ref name=proel/>
 
''Aromunski jezik'' je poznat pod vrlo različitim imenima, u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]] zovu ga Vlaškim. U [[Grčka|Grčkoj]] - Vlahi , u [[Turska|Turskoj]] - Ulahlar, u [[Albanija|Albaniji]] - Vllehe ili Çobani (Čobani). [[Englezi]] ga zovu Vlachs, [[Nijemci]] Wlachen ili Walachen a [[Francuzi]] Valaques. Svi ti termini potječu od [[grčki jezik|grčkog]] - Βλάχοι (vlahoi) = pastiri. Kako [[Srbi]] nazivaju [[Aromuni|Aromune]] - Cincari, tako često nazivaju i njihov jezik cincarskim, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] je poznat pod imenom Macedo-Romãni.<ref name=proel/>
 
Sami [[Aromuni]] odnosno ''Armãnji'' (kako sami sebe zovu), svoj [[jezik]] zovu ''armãneashti'' ili ''limbã armãneascã''.<ref name=proel/>
 
=== Historija ===
Najraniji poznati primjeri napisani na ''Aromunskom''aromunskom su [[manuskript]]i [[vaseljenski patrijarh Carigrada|patrijarha]] [[Fotije|Fotija]] datirani između [[860]]. -i [[870]]., gotovo istovremeno sa [[manuskript]]ima koje je u to vrijeme napisao [[Naum Ohridski|sv. Naum Ohridski]]. Krajem [[18. vijek]]a objavljene su brojne knjige na ''aromunskom'', sve pisane [[Grčki alfabet|grčkim alfabetom]]. Nažalost, velik dio tih djela uništen je tokom rat]]ova koji su vođeni između [[1750]]. -i [[1788]].<ref name=proel/>
 
Prvi čovjek koji je objavio ''aromunski'' [[tekst]] na [[Latinica|latinici]] početkom [[19. vijek]]a bio dr. Loryi Constantin Roja. Tokom [[1980e|1980-ih]] počeo se razvijati novi aromunski [[pravopis]]ni sistem koji je usvojen u većini zemalja u kojima se govori aromunski, s izuzetkom [[Grčka|Grčke]] i [[Rumunjska|Rumunjske]], gdje se još uvijek koristi [[Grčki alfabet|grčki alfabet]] i stari [[pravopis]]ni sistem. U novom sistemu, koji su predložila četiri aromunska [[pisac|pisca]], i objavila [[1985]]., - više nema većina slova sa naglaskom, osim slova - '''ã'''.<ref name=proel/>
Najraniji poznati primjeri napisani na ''Aromunskom'' su [[manuskript]]i [[vaseljenski patrijarh Carigrada|patrijarha]] [[Fotije|Fotija]] datirani između [[860]]. - [[870]]., gotovo istovremeno sa [[manuskript]]ima koje je u to vrijeme napisao [[Naum Ohridski|sv. Naum Ohridski]]. Krajem [[18. vijek]]a objavljene su brojne knjige na ''aromunskom'', sve pisane [[Grčki alfabet|grčkim alfabetom]]. Nažalost, velik dio tih djela uništen je tokom rat]]ova koji su vođeni između [[1750]]. - [[1788]].<ref name=proel/>
 
Prvi čovjek koji je objavio ''aromunski'' [[tekst]] na [[Latinica|latinici]] početkom [[19. vijek]]a bio dr. Loryi Constantin Roja. Tokom [[1980e|1980-ih]] počeo se razvijati novi aromunski [[pravopis]]ni sistem koji je usvojen u većini zemalja u kojima se govori aromunski, s izuzetkom [[Grčka|Grčke]] i [[Rumunjska|Rumunjske]], gdje se još uvijek koristi [[Grčki alfabet|grčki alfabet]] i stari [[pravopis]]ni sistem. U novom sistemu, koji su predložila četiri aromunska [[pisac|pisca]], i objavila [[1985]]., - više nema većina slova sa naglaskom, osim slova - '''ã'''.<ref name=proel/>
 
=== Status===
''Aromunski jezik'' ima gotovo službeni status u [[Republika Makedonija|Makedoniji]], pa se u nekim [[Osnovna škola|osnovnim školama]] može učiti kao izborni predmet. [[Aromuni]] u Makedoniji imaju pravo govoriti svoj ''aromunski'' na [[sud]]u, a od [[2006]]. ''aromunski'' je drugi službeni jezik (nakon [[makedonski jezik|makedonskog]]) u [[grad]]u [[Kruševo|Kruševu]].<ref name=proel/>
 
== Izvori ==
Linija 64 ⟶ 61:
 
== Vanjske veze==
 
* [http://www.aromanii.ro/aromanii/dictionar.php ''Dicționar''] {{en icon}}
* [https://www.omniglot.com/writing/aromanian.htm ''Aromanian (Armâneaşti)''] {{en icon}}
 
[[Kategorija:IstočnoromanskiRomanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Grčke]]
[[Kategorija:Jezici Makedonije]]