Mediteranska klima – razlika između verzija

'''Mediteranska''' ili '''sredozemna klima''' je svaka [[klima]] koja nalikuje klimi zemalja [[sredozemnomediteranski morebasen|mediteranskog bazenabasena]] koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.<ref name=brit>{{cite web

Zone sredozemne klime povezane su s pet velikih suptropskih područja visokog pritiska nad okeanom, [[azorski maksimum|azorskim maksimumom]], [[južnoatlantski maksimum|južnoatlantskim maksimumom]], sjevernopacifičkim maksimumom, južnopacifičkim maksimumom i indijskookeanskim maksimumom. Ovi prostori visokog pritiska pomiču se u smjeru polova tokom ljeta, a prema ekvatoru tijekom zime, igrajući glavnu ulogu u formiranju svjetskih tropskih pustinja i zona mediteranske klime smještene polarnije od pustinja. Na primer, azorski maksimum je povezan sa [[Sahara|Saharom]] i klimom mediteranskog bazenabasena. Južnoatlantski maksimum je slično povezan s pustinjom [[Namib]] i sredozemnom klimom zapadnog dijela Južne Afrike. Sjevernopacifički maksimum je povezan s pustinjom [[Sonora]] i kalifornijskom klimom, dok je južnopacifički maksimum povezan s pustinjom [[Atakama]] i klimom središnjeg Čilea. Indijskookeanski maksimum je povezan s pustinjama zapadne Australije ([[Velika pješčana pustinja]], [[Velika Viktorijina pustinja]] i [[Gibsonova pustinja]]) i sredozemnom klimom jugozapadne, južne i središnje Australije.

[[Mediteranski biom|Biom mediteranskih šuma]] i grmlja usko je povezan s mediteranskim klimatskim zonama. Posebna raznolikost klime su površine [[sklerofili|sklerofilnog]] grmlja koje se u mediteranskom bazenubasenu naziva [[makija]], ''[[chaparral|čaparal]]'' u Kaliforniji, ''[[matoral]]'' u Čileu, ''[[funbos]]'' u južnoj Africi, i ''[[male]]'' i ''[[kuongan]]'' u Australiji. [[Vodeni ekosustavi|Vodene]] zajednice u regijama s sredozemnom klimom prilagodile su se godišnjem ciklusu u kojem [[abiotski faktori|abiotski]] (okolišni) nadzori toka populacije i strukture zajednice dominiraju tijekom poplava, dok [[biotski faktori|biotski]] (npr. kompeticija i predacija) nadzori postaju sve više važniji tokom opadanja nanosa. Nadzori prirode postaju sve dominantniji kako prirodni uslovi postaju sve više surovi (tj. vrući i suvi). Posljedica toga je sposobnost ovih zajednica na vrlo brzi oporavak nakon [[suša]], [[poplava]] i [[požar]]a.