m
nema sažetka uređivanja
m (pop) |
mNema sažetka izmjene |
||
|
Drugi značajan razvitak koji je prouzročila papinska [[reforma|reforma]] započeta [[1049]]. bila je [[Borba za investituru]]. Taj sukob između pape [[Grgur VII.|Grgur VII.]] i [[popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|cara Svetog rimskog carstva]] [[Heinrich IV, svetorimski car|Heinricha IV]] izbio je kad se [[Heinrich IV, svetorimski car|Heinrich]] pozvao na višegodišnje carsko pravo da intervenira kod [[izbori|izbora]] lokalnih [[biskup]]a i [[kler]]a, i na taj način efikasno kontrolira svoju vlast.<ref name=brit/>
Taj sukob uzdrmao je dotadašnja pravila koja su vladala po [[kršćanstvo|kršćanskom]] [[Zapadni svijet|zapadu]]. Poziciju pape iznio je u svom [[dekret]]u - [[Dictatus papae]][[Grgur VII.]] kog je napisao [[1075]]., u njemu je ponovno naglasio da je papa najviši [[crkva|crkveni]] [[autoritet]]. Iako je [[Grgur VII.]] bio primoran da pobjegne iz [[Rim]]a, pa je i umro u [[egzil]]u, na kraju su prevladavali njegovi ideali, od tvrdnje o [[svetost|sakralnom]] kraljevstvu do negiranja bilo kakvih [[
[[12. vijek]] bio je period rasta i transformacija tokom kojeg je završen proces [[reforma|reformi]] [[Grgur VII.|Grgura VII]], pa je i papinstvo prilagođeno novoj realnosti, na osnovu događaja iz prethodnog [[vijek]]a. Papinstvo se kao [[tradicija|tradicionalni]] [[religija|religijski]] centar crkve, razvilo u veliku [[administracija|administrativnu]] i [[birokracija|birokratsku]] instituciju. Tad je papinski [[dvorac|dvor]] na neki način postao [[vrhovni sud]], koji je imao jurisdikciju u širokom rasponu [[pravo|pravnih]] stvari i kreirao vrlo sofisticirane [[zakon]]e i propise. Kako se nekad govorilo da su svi putevi vode u Rim, misleći prvenstveno na [[religija|religiju]], odtad se moglo reći da svi putevi vode u Rim zbog [[Kanonsko pravo|Kanonskog prava]]. Zbog tog uopće nije bilo slučajno, da je čak nekoliko sljedećih papa proglašeno [[svetac|svetim]].<ref name=brit/>
| |||