Verzija na datum 16 februar 2018 u 20:31 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 22 februar 2018 u 14:27 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena mNema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 34: Hoover je nakon studija prava karijeru zaposlivši se u Ministarstvu pravde nedugo nakon ulaska SAD u [[Prvi svjetski rat]]; dodijeljen je Birou za istrage, gdje se istakao prikupljanjem obavještajnih podataka o stranim državljanima, a nakon rata je, tokom tzv. [[Prva crvena panika\|Prve crvene panike]] provodio [[Palmerove racije]] protiv [[anarhizam\|anarhista]] i drugih [[radikalna ljevica\|radikalnih ljevičara]]. Brzo je napredovao u službi, pa je već 1921. godine imenovan zamjenikom direktora, da bi 1924. godine postao direktor. Biro je u vrijeme Hooverovog dolaska na njegovo čelo bio slabo financiran, vođen, neefikasan i notorno [[korupcija\|korumpiran]]. Mladi direktor je, pak, odmah počeo sa nizom administrativnih i drugih reformi koje su uključivale stvaranje bogate baze podataka, osnivanje kriminalističke laboratorije, korištenje pionirskih forenzičkih i drugih kriminalističkih tehnika, te inzistiranje na angažmanu isključivo fakultetski obrazovanih, odnosno u psihofizičkom smislu superiornih agenata. Javnost je za Hoovera doznala tek 1930-ih, kada je vješto iskoristio seriju [[pljačka banaka\|~~pljačku~~pljački banaka]] na [[Srednji zapad\|Srednjem zapadu]] i drugih zločina koje lokalne i državne policije nisu mogle riješiti kako bi ishodio nova sredstva i ovlasti za svoju službu. Tada je ostvario i bliske veze sa [[Hollywood]]om i medijima, koji će tokom sljedećih nekoliko godina propagirati FBI kao najbolju policijsku agenciju u zemlji i svijetu. Tokom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] je uspješno eliminirao njemačke i druge osovinske obavještajne i saboterske mreže na teritoriju SAD, a u suradnji sa britanskim obavještajnim službama je sudjelovao u [[projekt Venona\|projektu Venona]] kojim se suzbijala [[SSSR\|sovjetska]] špijunaža. Hoover se nakon izbijanja [[Hladni rat\|Hladnog rata]]istakao kao jedan od najgorljivijih [[antikomunizam\|antikomunista]], tvrdeći da [[komunizam\|komunisti]] i njegovi simpatizeri predstavljaju daleko veću opasnost po SAD od [[organizirani kriminal\|organiziranog kriminala]] i drugih radikalnih grupa. 1960-ih se taj stav proširio i na [[pokret za građanska prava američkih crnaca]], a u praksi provođen kroz kontroverzni program [[COINTELPRO]] gdje su različite "[[subverzija\|subverzivne]]" organizacije bile podvgrnute sistematskom prisluškivanju, progonu i korištenju [[agent provokator\|agenata provokatora]], pri čemu su se koristile protuzakonite metode. Iako se sa Hooverom i njegovim metodama nije slagao veliki dio američkog političkog establishmenta, uključujući njegove nominalne pretpostavljene, Hoover je na mjestu direktora ostao do smrti, a što se tumači time da je kroz svoje obavještajne aktivnosti akumulirao toliko "prljavog rublja" o svim najvažnijim političarima da ga se nitko nije usudio smijeniti.

J. Edgar Hoover – razlika između verzija