Neobizantska arhitektura – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 14:
 
== Historija ==
 
Taj stil je krenuo iz [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] gradnjom [[Saborna crkva|saborne crkve]] sv. Sofije (Софийский собор) u tadašnjem Carskom selu pored [[Sankt Peterburg]]a - [[1782]]. ( dovršena [[1845]].)
Kulminacija stila bila je izgradnja [[Hram Hrista Spasitelja u Moskvi|Hrama Hrista Spasitelja]] u [[Moskva|Moskvi]], po projektu
vrlo uticajnog [[dvor]]skog [[arhitekt]]a [[Konstantin Ton|Konstantina Tona]], koji je miješao [[Neoklasicizam|neoklasične]] elemente sa elementima tradicionalne ruske arhitekture.<ref name=brit/>
[[datotekaDatoteka:Basilica of the National Shrine of the Immaculate Conception.jpg|thumb|left|220px|<center>[[Bazilika]] Bezgrešnog začeća u [[Washington, D.C.|Washington]]u]]
 
[[datotekaDatoteka:Sv Sava.png|thumb|right|260px|<center>[[Hram Svetog Save]] u [[Beograd]]u]]
U [[Sofija|Sofiji]] je [[1882]]. počela gradnja [[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Hram sv. Aleksandra Nevskog]] u [[1882]].
U [[Beograd]]u su u tom stilu arhitekti [[Braća Krstić|Petar i Branko Krstić]] između [[1931]]-[[1940]]. podigli [[Crkva Svetog Marka u Beogradu|Crkvu sv. Marka]]. Nešto kasnije [[1935]]. otpočela je gradnja [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]] po projektu [[Bogdan Nestorović|Nestorovića]] i [[Aleksandar Deroko|Deroka]]<ref name=brit/> (gradnja je obustavljena zbog [[Drugi svjetski rat|rata]]).
 
[[datoteka:Basilica of the National Shrine of the Immaculate Conception.jpg|thumb|left|220px|<center>[[Bazilika]] Bezgrešnog začeća u [[Washington, D.C.|Washington]]u]]
[[datoteka:Sv Sava.png|thumb|right|260px|<center>[[Hram Svetog Save]] u [[Beograd]]u]]
== Neobizantinizam po ostalim zemljama ==
 
Neobizantinizam se proširio i po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i to ponajviše zahvaljujući [[Theophil Hansen|Theophilu Hansenu]], [[Danci|danskom]] arhitektu koji se etablirao u [[Beč]]u, pa je od [[1868]]. radio kao [[profesor]] na [[Akademie der bildenden Künste|Bečkoj umjetničkoj akademiji]]. On se kao dobar poznavaoc tog stila (jedno vrijeme živio je i radio u [[Atena|Ateni]]) trudio da se njegovi studenti, specijaliziraju za neki od [[historicizam|historijskih stilova]]<ref name=lex>{{cite web
|url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.h/h173195.htm
| title =''Hansen, Theophil Freiherr von''
| accessdate = 22. 022. 2017
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia of Austria}}</ref>, a [[Bizantska umjetnost|bizantska arhitektura]] mu se dopadala.
Linija 35 ⟶ 33:
|url =http://archieturbanisme.canalblog.com/archives/2014/12/21/30916278.html
| title =''Architecture néo-byzantine''
| accessdate = 22. 022. 2017
| language=francuski
| publisher=Architecture, patrimoine et urbanisme}}</ref>
Linija 44 ⟶ 42:
|publisher= London Drum
|language = engleski
|accessdate = 22. 022. 2017}}</ref>
 
== Povezano ==
Linija 57 ⟶ 55:
 
[[Kategorija:Arhitektura historicizma]]
[[Kategorija:BizantskaIstočnorimska umjetnost]]