Verzija na datum 3 juni 2017 u 11:12 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 5 februar 2018 u 19:49 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 5: [[Rim]] je počeo sa napadima na teritoriju [[Iliri\|Ilira]] koji su živjeli u Dalmaciji. Kao rezultat tih napada stvorena je jedna velika provincija Ilirik u [[Rimsko Carstvo\|Rimskom Carstvu]], koja je obuhvaćala i [[Panonija\|Panoniju]] i [[Dalmacija\|Dalmaciju]]. Iliri su na području Dalmacije prvi put bili prisiljeni plaćati danak Rimljanima [[156\|156.]] godine prije nove ere. Od [[35\|35.]] do [[33\|33.]] godine prije nove ere [[August\|Oktavijan Augustus]] vodio je veliki [[Oktavijanovi ilirski ratovi\|pohod protiv ~~[[Barbari\|barbara~~Ilira]]]] na području koja će kasnije biti dijelovi provincije Dalmacije.<ref name="Bojanovski">{{Cite web \|url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba \|title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA \|work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Ratovao je protiv [[Japodi\|Japoda]], [[Segestani\|Segestana]] u blizini [[Sisak\|Siska]], ai ~~kasnije~~[[Dalmati\|Dalmata]] jeu ~~osvojio~~zaleđu ~~čitav~~[[Salona\|Salone]]. ~~priobalni~~Nakon ~~dio~~toga ~~Dalmacije~~su mu se pokorila plemena na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine.<ref Poname="Mesihović">{{Cite ~~svemu~~web ~~sudeći~~\|url= ~~nije~~http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf ~~dublje~~ ~~prodirao~~\|title= uSalmedin ~~unutrašnjost~~Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba \|work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Oko 10. godine poslije [[Hristos\|Kristovog]] rođenja, tijekom vladavine ~~Oktavijan~~Oktavijana Augustusa, Ilirik je bio podijeljen na [[Panonija\|Panoniju]] na sjeveru i Dalmaciju na jugu. Do te reforme došlo je nakon rata koje je [[Tiberije\|Tiberius]] vodio protiv Ilira i Panonaca na teritoriji Ilirika. == Zemljopisni položaj i gradovi == Dalmacija se pružala od istočne obale [[Jadran]]a prema unutrašnjosti, dopirući i do [[Sava\|Save]]. Rimska provincija Dalmacija imala je daleko veću površinu nego Dalmacija iz vremena [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]]. Ona je obuhvaćala ne samo današnju Dalmaciju, nego i najveći dio [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora\|Crnu Goru]], zapadnu [[Srbija\|Srbiju]], najveći dio [[Hrvatska\|Hrvatske]], i dijelove [[Slovenija\|Slovenije]] i [[Albanija\|Albanije]]. Njene granice bile su otprilike ove: Jadransko more, od područja rijeke [[Raša\|Raše]] (u [[Istra\|Istri]]) do ušća rijeke [[Drim]]a. Najpotpunije podatke ο ilirskim civitates Dalmacije u rano carsko doba navodi Plinije Stariji (umro 79. . n. e.) u svom velikom enciklopedijskom djelu Naturalis:. Provincija je bila podijeljena u tri sudbena konventa (conventus iuridicus), u kojima su Iliri pred rimskim sudom iznosili razne domaće sporove: sjeverni konvent sa središtemu u Scardoni (Skradin), kojem su pripadali Japodi i 14 liburnskih civitates (conventus Scardonitanus); srednji u Saloni, u kojem su živjeli [[Dalmati]], [[Dicioni]], [[Mezeji]], [[Sardeati]] i druga (manja) plemena(conventus Salonitanus), te južni u Naroni (conventus Naronitanus), s brojnim plemenima u Bosni istočno od doline Vrbasa i u cijeloj Hercegovini, Crnoj Gori i dijelu Albanije. ▼ ▲Provincija je bila podijeljena u tri sudbena konventa (conventus iuridicus), u kojima su Iliri pred rimskim sudom iznosili razne domaće sporove: sjeverni konvent sa središtemu u Scardoni (Skradin), kojem su pripadali Japodi i 14 liburnskih civitates (conventus Scardonitanus); srednji u Saloni, u kojem su živjeli [[Dalmati]], [[Dicioni]], [[Mezeji]], [[Sardeati]] i druga (manja) plemena(conventus Salonitanus), te južni u Naroni (conventus Naronitanus), s brojnim plemenima u Bosni istočno od doline ~~Vrbasa~~[[Vrbas]]a i u cijeloj Hercegovini, Crnoj Gori i dijelu Albanije. Najvažniji gradovi su bili Salona ([[Solin]]), Senia ([[Senj]]), Jader ([[Zadar]]), Faros ([[Hvar]]), Epidaurum ([[Cavtat]]), Rizinijum (Risan), Akruvijum ([[Kotor]]), Skodra ([[Skadar]]). Rimski gradovi na teritoriji današnje Hercegovine: u [[Stolac\|Stocu]] ([[Diluntum]]), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko\|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posuškom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na [[Aquae S...\|Ilidži]] (Aquae S...) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[~~Col~~C. Ris ...(Rogatica)\|Rogatici]] (Col. Ris...), u [[Domavia\| Srebrenici]] (Domavia), u [[~~Malvesiatium~~Arheološko nalazište (Skelani)\|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno\|Livnu]], Vrbi kod [[Salvium\|Glamoč]]a (Salvium), kod [[Delminijum\|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno\|Bugojnu]] (Bistue Nova), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)\|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce\|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u ([[Leusaba]]), [[Kastel (Banja Luka)\|Banjoj Luci]] (Castra), [[Servicij\|Bosanskoj Gradiški]] (Servicij).<ref name="Pašalić">{{Cite web \|url=https://de.scribd.com/doc/35947788/Pa%C5%A1ali%C4%87-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini \|title=Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini \|work=Zemaljski muzej Sarajevo, 1960 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Literatura == * Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014 -RIMSKI NAMJESNICI ILIRIKA, GORNJEG ILIRIKA I DALMACIJE * Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” - * Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE == Reference == * Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA {{reference}} {{Rimske provincije 120. godine}}

Dalmacija (rimska provincija) – razlika između verzija