Istra – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m Vraćene izmjene Alfaetomega123 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KockaAdmiralac oznaka: vraćanje |
||
Red 1:
'''Istra''' ([[talijanski]] '''Istria''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈistrja]]]), najveći [[Hrvatska|hrvatski]] (a ujedno i jadranski) [[poluotok]]. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu [[Jadran]]a na teritoriju [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] (prema nekima Istra seže i do [[Trst]]a). Geografska granica Istre prema sjeveru je planinski lanac [[Ćićarija]], a prema istoku hrbat [[Učka|Učke]] (tako da npr. [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]] nije dio Istre nego [[Kvarnerski zaljev|Kvarnera]]).
Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:
* Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
* Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i
* Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.
Važni gradovi i općine u Istri su [[Pula]], [[Pazin]], [[Poreč]], [[Rijeka]], [[Rovinj]], [[Umag]], [[Labin]], [[Buzet]], [[Novigrad]], [[Motovun]], [[Kopar]], [[Piran]] itd.
Također pogledajte:
* [[turizam]]
* [[seoski turizam]]
==
Naziv "Istra" prema nekim izvorima potiče od [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Histri]], koje je živjelo u tom području. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine pne.
Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] regiju su pljačkali [[Goti]] i [[Langobardi]]. 789. godine Istra je pripala [[Franačko Carstvo|Franačkom Carstvu]] (pod [[Pipin III.|Pipinom III.]]) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i [[Venecijanska Republika]].
Habsburgovci, koji su dotada držali uglavnom unutrašnjost poluotoka, obalu su stavili pod vlast [[Mir u Campo Formiu|mirom u Campo Formiu]] i propašću Mletačke republike [[1797]]. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], da bi je nakon toga ponovno preuzeli Habsburgovci.
[[Datoteka:Ethnographic map of the Austrian Empire 1855 Czoernig - Istra.jpg|mini|200px|Etnografska karta Istre 1855. (po Czoernigu)]]
Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli [[Hrvati]], [[Slovenci]], [[Italijani|Talijani]] i brojne manjine (npr. [[Ćiribirci|Istrorumunji]]).
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra je prešla u ruke [[Italija|Italije]]. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila nekoliko desetaka tisuća Talijana iz južne Italije. Ti potezi su pogoršali tradicionalno dobre odnose između pripadnika naroda koji u Istri žive.
Po završetku drugog svjetskog rata Istra je postala dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. U prvih nekoliko godina nakon rata je Istru napustilo nekoliko desetaka tisuća stanovnika (oko broja još uvijek ne postoji suglasnost među povijesničarima) koji se dijele na "esule" i "optante". [[Esuli]] su izbjeglice koji su otišli odmah nakon rata, a "optanti" su oni koji su odabrali (optirali) otići iz Jugoslavije, a Italija se obvezala brinuti se za njih. Velik broj ljudi koji su odlazili iz Istre samo su se privremeno zadržavali u Italiji i kasnije kretali u druge zemlje.
U Istri se nakon toga razvio turizam, te je postala jednom od najprosperitetnijih regija tadašnje države. U doba neposredno pred raspad Jugoslavije, Istra je uglavnom bila pošteđena etničkih tenzija, a stanovništvo nesklono ekstremnom nacionalizmu. To je djelomično pridonijelo da Istra bude pošteđena oružanog sukoba koji je izbio u Hrvatskoj nakon proglašenja nezavisnosti. Ti su događaji Istru pogodili posredno - kroz dolazak velikog broja izbjeglica u hotele, isto kao i činjenicom da su Istrani više od svih drugih stanovnika Hrvatske služili u redovima [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]]. Istovremeno se u Istri isprofilirala stranka [[Istarski demokratski sabor]] (IDS) koju mnogi, pogotovo desno orijentirani, krugovi u Hrvatskoj nazivaju separatističkom, a koja od [[1993]]. godine vlada [[Istarska županija|Istarskom županijom]].
== Poznate osobe ==
*[[Herman Dalmatinski]] (* [[1100]] - † [[1160]]), prevodilac grčkih i arapskih znanstvenih djela s arapskog na latinski. Radio je na prvom evropskom prevodu Kurana na latinski jezik.
== Stanovništvo ==
Većina stanovnika Istre govori [[Čakavsko narječje|čakavskim]] (veći dio) ili [[Kajkavsko narječje|kajkavskim]] narječjem. U gradovima zapadne obale većina ljudi se podjednako dobro služi i [[italijanski jezik|talijanskim]] jezikom. U istim naseljima postoji i stanovništvo koje govori autohtonim romanskim jezikom - [[Istriotski jezik|istriotskim]]. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezična [[županija]].
Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive [[Ćiribirci|Ćići]], stanovništvo aromunskog podrijetla koje govori mješavinom hrvatskog i aromunskog.
== Eksterni linkovi ==
| |||