Klasični kineski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 19:
Književni kineski jezik ({{lang|zh-Hant|文言文}}, {{jez|zh-Latn|Wényánwén}}, „književno pisanje“, ili kolokvijalnije {{lang|zh-Hant|文言}} {{jez|zh-Latn|Wényán}}) je oblik pisanog kineskog jezika korišćen od kraja [[dinastija Han|dinastije Han]] do početka 20. veka kada je zamenjen kolokvijalnim kineskom jeziku ([[Baihua]]). Književni kineski je počeo više da se razilazi od klasičnog kineskog kada su dijalekti Kine počeli da postaju sve različitiji i kada je klasični pisani jezik postao sve manje predstavnik [[kineski govorni jezici|govornog jezika]]. Istovremeno, književni kineski se u velikoj meri temelji na klasičnom jeziku, i pisci su često pozajmljivali klasični jezik u svojim književnim pisima. Književni kineski dakle ispoljava mnogo sličnosti sa klasičnom kineskom jeziku, iako su te sličnosti umanjene tokom vekova.
 
Ova situacija, korišćenje književnog kineskog u kineskoj kulturnoj sferi, uprkos postojanju različitih regionalnih dijalekata, zove se [[diglosija]]. Može da se uporedi sa postojanjem univerzalnog [[latinski jezik|latinskog jezika]] i više lokalnih [[romanski jezici|romanskih jezika]] u [[Evropa|Evropi]], nastalih od latinskog, kao i položajem [[klasični arapski|klasičnog arapskog]] u odnosu na različite vrste [[vrste arapskih jezika|arapskih jezika]] u arapskim zemaljama. Romanski jezici su nastavili da se razvijaju i vršili su uticaj na latinske tekstove iz tog perioda, tako da je u [[srednji vek|srednjem veku]], [[Srednjovjekovni latinski|srednjovekovni latinski jezik]] imao mnoge konstrukcije koje bi zbunile [[drevni Rimljani|drevne Rimljane]]. Istovremeno postojanje klasičnog kineskog i domaćih jezika u Koreji, Japanu i Vijetnamu mogu se uporediti sa upotrebom latinskog jezika u zemljama u kojima se govore ne-latinski jezici kao što su [[germanski jezici|germanski]] ili [[slovenski jezici]], ili pozicijom arapskog u [[Persija|Persiji]] i [[Indija|Indiji]].
 
== Izgovor ==