|
Vlada Crne Gore 2003. u školske je programe uvela ''maternji jezik'' koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Od školske 2011/12. je dogovorom vlasti i opozicije odlučeno da naziv nastavnog programa bude ''crnogorski - srpski, bosanski i hrvatski jezik''.
Sam termin Crnogorski jezik je prvi puta uporabio francuski auktor, pukovnik Vialle de Sommieres u svom putopisu iz 1813. ''"Voyage historique et politique au Montenegro"'' koji je publicirao kao knjigu u 2 sveska 1820 godine.ubazda i poserbljivac Vuk Stefanovic (Karadžić) u djelu na njemačkom jeziku "Montenegro und die Montenegriner" iz 1837 nastoji demantovat Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga". No sam Karadžić u istom djelu nudi definiciju kako su "Crnogorci Slaveni Serbske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti).
Serbski književnik Ljubomir Nenadović u svom poznatom djelu "O Crnogorcima" 1856. objavio je kako je, prilikom posjete Crnoj Gori sredinom 19. vijeka ustanovio da Crnogorci govore Crnogorskim jezikom. On je također ostavio zapis kako je propagirao da se u Crnogorskim školama izučava serbski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između Crnogorskog jezika i serbskoga u budućnosti biti još veće: "''U svim školama, jezik je Crnogorski, u mnogome je različan od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao serbski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika nego što je između portugalskoga i španskoga. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnog jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno serbsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome"''.
Magjarski slavist Jozsef Bajza je u svojoj studiji "Crnogorsko pitanje" (izvorno: ''A montenegrói kérdés)'' napisao 1927: "''Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili s Turcima ih je izolirala od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao nezavisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna nezavisnost Crne Gore"''. Posebnost Crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, Australija, 1995), kad je posebnom rezolucijom pozvao "serbsku i Crnogorsku državu, u ime obveza i principa sadržanih u Povelji UN, UNESCO-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore". Prvi je od Crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje materinjeg, Crnogorskog jezika u Ustav i prosvjetu Radoje Radojević podkraj 1960tih. Ugledni Crnogoraki lingvist dr. ''Vojislav Nikčević'' je tijekom 1990-ih objavio niz djela u kojima je proučavao historiju Crnogorskog jezika, pa je obavio i prvi pokušaj njegovoga standardnog kodificiranja.
Crnogorski književnik Borislav Jovanović je 2005 u knjizi "Crnogorski književni urbanitet" artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i podcjenjivanja Crnogorskog jezika: "''Na Crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, Crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, Crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O historijskom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova fonološka, morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali Crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako Crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je Crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, Crnogorski jezik se više odazivao a Crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika"''.
Po prvi puta, tokom popisa 2003. (u rubrici "ostali jezici"), pored službenoga srpskog je bilo moguće izjasniti se o Crnogorskom jeziku kao materinjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovnistva, izjasnilo se da im je Crnogorski jezik maternji.
== Osobine Crnogorskog jezika ==
Crnogorski jezik obuhvata dva dialekta: Istočno-hercegovački dialekt na zapadu i sjeverozapadu i Zetsko-južnosandžački u ostalim dijelovima Crne Gore. Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, Crnogorski jezik je nastao i razvijao se pod posebnim povijesnim okolnostima, a takođe ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, pravopisne i druge posebnosti kao i književnu samopotvrdu. Glavne razlikovne značajke:
* Crnogorsko jotiranje ''d + j'' uvijek daje '''đ''': đed, đevojka, poneđeljak, niđe, ovđe (isto na Lastovu).
* Analogija postoji i kod ''c + j'' koji se spajaju u '''ć''': šćeti, ćepanica, ćelokupni.
* Umjesto ''lokativa'' u svakodnevnom se Crnogorskom jeziku rabi akuzativ, a primjeri su: ''Ćera đecu po ulica, Živi u grad, Voda u krš''.
* Primjeri posebne morfonološke ijekavice Crnogorskog jezika: tijeh, ovijeh, ovijema, tijema.
* Primjeri posebne fonološke ijekavice Crnogorskog jezika: nijesam, sijeno, bijelo.
* Lične su zamjenice: ja, ti, sebe - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak e, pa se na Crnogorskom jeziku veli: ''Daj mene tu knjigu'', ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
* Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dva dodatna fonema: meko Š, meko Ž.
Jedino još poljski jezik i jadranska bodulska čakavica (otoci i istok Istre) sadrže meko Š (šj) i Ž (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za Crnogorski jezik: '''Ś''' i '''Ź'''. Za meko Z ('''dz''') je predložio grafem 3, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom Crnogorskom jeziku.
* Primjeri uporabe fonema '''3''' u Crnogorskom jeziku: ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati''.
* Primjeri uporabe fonema '''Ś''' u Crnogorskom jeziku: ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan'' (ime).
* Primjeri uporabe fonema '''Ź''' u Crnogorskom jeziku: ''źevati, iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica, Źaga'' (nadimak).
* Primjeri upotrebe imenica u Crnogorskom jeziku: ''preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, brondzin, urivak, gravalje, pinjata, konata, banak, deka, škanj, kamarin, kotula, stolovača, ožeg, mašice, sač, škatula, šalpa, špag, ogar, cijeđ, jeina, štica, sapatnik, sopernik, lubarda, kudelja, ljesa, baun, iščupak, pojata, pržina, śedok, razvale, razura, riječanje, luča, koštanj, ruga, mjed, jarošt, čislo, nožice, kufijerta, ckvrna, gramata, hrtenica, dne, očalin, drača, teća, tica, izba, krupa, teno, tjeskota, trupina, ljutac, ljučevina, vlaka, stima, rapa, ponjava, podina, čajina, čoek, parapet, śenokos, pjev, sakup, varevina, guvno, izvanjac, božjak, cijuk, cjepač, javje, zbiće, fiska, maragun, acal, argat, jav, badanj, banak, krtola, kučak, bječva, bogatun, navlaštito, uvor, sijerak, gvardija, grun, zviježđe, šiljeg, sić, dekica, prenje, kuneta, šterika, śet(a), frkun, saket, frnjoka, puce, štramac, utek, tavalja, zađevica, zapt, zvijerac, raka, kotarica, načpolj, zubja, petrusin, ožica, kašeta, plot, takulin, šnala, solijerna, svojta, fis, frčka, koc, aljine, čapra, kiljan, brav, pavrijez, čengele, čkuklja, lastra, raštan, lupež, banda, sičija, fuzda, crevlje, pośeta, čaktar, vjeđa, džanja, strag, pokajanje, baština, plotina, škrinja, pipun, direk, oriz, bizin, špiglo, stud, džupa, teslica, košćela, mamuta, makanja, osjena, kokot, kot, krok, kulje, laznina, nugao, lužina, luka, masak, mješina, pjesna, odsuda, oraj, polom, potoč, pot, okit, otpis, pupulj, Arbanas, jaspra, bogatun, capa, frmentin, korota, mudrina, pośekotina''...
* Primjeri upotrebe glagola u Crnogorskom jeziku: ''iźljeći, opsijecati, čepukati, bastati, banuti, trenući, uljeći, fištati, cjelivati, trsiti, bataliti, brečati, ćosati, davijati, doakati, obijediti, obršiti, oburdati, otpagavati, pasati, planuti, prismakati, razjagmiti, razminuti , razurati, rogiti, salećeti, sekati, skučiti, slučiti, survati, panuti, utvarati, pomaljati, milušiti, mrčiti, trijebiti, drobiti, zanijeti, obisti, utuliti, kumiti, ščuliziti, iskati, užditi, uljesti, vardati, propasti, umučati, prešućeti, iźesti, frisnuti, vrnuti, naličiti, zađenuti, odvrvjeti, miljeti, odmiljeti, zaruđeti, śenjati, vrijeći, omatufiti, oditi, driješiti, sjargati, otrsiti, zamandaliti, konačiti, svijati, ucvijeliti, pošeniti, povrnuti, prepanuti, udijevati, alavertiti, piždriti, obidovati, žlijebiti, njunjoriti, žuliti, čunuti, snijevati, itati, stužiti, upiriti, zjati, prigati, navrnuti, krepati, šlapnuti, špijati, cotati, klepati, danuti, krivati, obalaverditi, jakati, zadijevati, śesti, priprijeti, krknuti, minuti, ogranuti, odaslati, ožeći, pregnuti, prignati, putiti, arlaukati, čamovati, čunuti, kiśeliti, kojevitezati''...
== Tipični primjeri ==
Zbog ilustracije se navodi par rečenica na izvornomu Crnogorskom s prijevodom na Vukov jugoštokavski standard (i u zagradi slično otočno-čakavski):
* ''"'''Ś'''astanak je dura' tri ure."'' ('''Ś'''=Sj), prijevod: "Sastanak je trajao tri sata" (Sastanak je dural tri ure).
* ''"Metni ku'''ś'''in i lencun u koćetu"'', prijevod: "Stavi jastuk i plahtu u krevet" (Metni ku'''ś'''yn i lancũn va kućetu).
* ''"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše"''; prijevod: "Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali" (Zel '''ś'''katulu fulmin i nasvalýto uné va'''ź'''gava).
* ''"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."'', prijevod: "Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na stol" (Hodi va ku'''ź'''inu i zi pa'''ś'''ade zamy pirũn, zamy pjat i metni ih na tavulýn).
* ''"Bidzin i'''ź'''ede ko'''ź'''etinu iz bron'''dz'''ina."'' ('''ź'''=zj), prijevod: "Pas pojede kozje meso iz brončane posude" (Pa'''ś''' poýde ko'''ź'''ýnu zi bron'''dz'''yna).
=== '''A''' ===
* a (a zora svane) – čim, samo što
* acal m.* – 'čelik': turs. ''čelik'' (antički Liburni: ''acol'', čakav. ocal, kaj.+ čeh. ocel)
* aferim ! - izvrsno, svaka čast !
* ahar, har m. – dvor, motel (bos.+ srb. konak): turs. ''kanak''
* ako - neka (neka bude), može
* alabanda * - sa strane (čak. zibande): gotsko-pragermanski: ''al-bandi''
* alfabet m.* – abeceda: iz grč. ''alpha-beta''
* ambis m.* – ponor, bezdan (bos. provalija): grč. ''ambis''
* ambrela ž.* – kišobran (čak. i kaj. ambrela): latin. ''umbrella''
* amo - ovamo, simo (ikav. amo)
* anaćema ž.* - prokletstvo, anatema: iz grč. ''anathema''
* ani (ani ga) – eno ga
* apa ž. – zadah, miris
* Arbanas m. - Albanac
* arbanaški prid.- albanski
* argat m. - puškarnica
* arlaukati nesvr. – urlikati
* aspra, jaspra ž. – sitniš, novčići
* aždava ž.* – zmaj (bos. aždaha): Vede. ''azdahaka''
=== '''B''' ===
* bačiti svrš. - baciti
* badanj m. - bačva (čak. badanj)
* bagatelan prid. – jeftin (čak. bagatelni)
* bajam, menduo m. – badem (čak. i kaj. mendula), Amygdalus communis
* bala, breme ž. – teret
* banak m.* – klupa (čak. ''banak):'' avesta. banka
* banda ž.* - strana (čak. banda): gotsko-pragerman. ''bandi''
* baština ž.* – vrt: avesta. ''bastani''
* bespuće sr. – besputica (čak. ''brezputje)''
* bestimati nesvrš. – grditi, vikati (čak. beštimat)
* bidzin m. - pas (pogrdno), džukela
* biljega ž. – oznaka
* biž m.* – grašak (čak. biž), vrsta povrća: grč. ''piseos''
* bječva ž. – nazuvka, čarapa (čak. i ikav. bičva): turs. ''čorap''
* blavor m. - blavor, beznogi gušter: Ophisaurus apodus
* bogatun m. – bogataš (čak. bogatun)
* bokun m. – komad (čak. bokun)
* bokunčić m. - komadić (čak. bokunić)
* bolancana ž. – patlidžan (čak. melancana), povrće Solanum melongena
* borsa ž. – ceker (čak. bor'''ś'''a)
* borsica ž. - torbica (čak. bor'''ś'''ica)
* bostan m. - lubenica, Citrullus colocynthus
* branič m. – branitelj
* bratanica ž. – bratična
* bratanić m. – sestrić
* bratkovina ž. – (sorta bijelog grožđa)
* bratov - bratov
* bratstvo sr. – bratstvo
* brokva ž. - čavao (čak. brokva)
* brondzin m. - kablić, mjedeni kotlić (ikav. brondzin)
* bruka ž. – sramota
* bucanje sr. - cijepanje, trganje
* bučiti nesvrš. – vikati
* buće ž. (igrati na buće) - čak. boće (boćanje)
* bulumenta ž. – mnoštvo
* buljumbaša m. – satnik
* bunište sr. – smetlište
* burnik (daždevnjak) m. - daždevnjak (Salamandra)
* butiga ž. – prodavaonica (čak. butiga), bos. dućan: turs. ''dukkan''
=== '''C''' ===
* canjav prid. - odrpan (kaj. conjav)
* capa ž. – motika
* capun m. – trnokop (čak. capun)
* catara ž. – trajekt (čak. catara)
* cijelijem - cijelim (čak. cilin)
* cijepanje sr. - cijepanje
* creva ž. – cipela, postola (kaj. crevja)
* cukar m.* – slador (čak.+ kaj. cukar): Vede. ''cukra'', avest. ''sukar''; bos.+ srb. šećer: turs. ''šeker''
* cukreni, -a, -o prid. – slatki (čak. i kaj. cukreni), bos. šećerni: turs. ''šekerli''
* cukreno pril. - slatko (kaj. cukreno)
=== '''Č''' ===
* čaktar m. - mjedenica, klepka (na vratima)
* čamovanje sr. – usamljenost
* čapra ž. - koža
* čelovođa m. – predvodnik
* čeljad - bića, stvorenja (mađarizam)
* čeno sr. – češanj, čehulja (luka)
* česa *** - čega (čak. i kaj. česa): hetit. ''cezi'', tohar. ''casa'', kelt. ''cesa''
* četa ž.* – četa: avesta. ''čete''
* četovođa m. – zapovjednik
* četovođin prid. - zapovjednikov
* čikopernica ž. – pepeljara, pepelnjak (bos. pepeonik)
* činjeti nesvrš. – činiti
* čiti – isti
* čmičak m. - ječmenac (očna bolest)
* čoban m. – pastir: turs. ''čaban''
* čojek m. – čovjek, čovo (čak. i ikav. čovik)
* čojstvo, čoještvo sr. – ljudskost, čovječnost
* čok m. (Piperi) – čovjek
* čučeg m. – bilje kostriš, Sonchus oleraceus
* čudnovato - čudno (kaj. čudnovato)
* čun m. (Risan) – barka (sloven. i kaj. čun)
* čunak m. – barčica (kaj. čunek)
* čunčić m. – barčica
* čunčetina m. i ž. - barketina, trula barka
* čunuti svrš. – čuti: grč. ''kleutai''
* čuven, -a, -o prid. - glasovit, popularan
=== '''Ć''' ===
* ćerati nesvrš. - tjerati
* ćeskoba ž. - tjeskoba
* ćikara ž.* – šalica (čak. ćikara): etrur. ''kikvi''
=== '''D''' ===
* dacija ž.* – danak: latin. ''datio''
* dacijer m. – poreznik (bos. poreščija)
* dne m. - dan (čak. dne)
* do m. – dolina (čak. dol)
* doj - doći (kaj. dojt)
* doma - kod kuće (čak. i kaj. doma)
* dosle - dosad (ikav. dosele)
* drača ž.* – trnje (čak. drača, kaj. drač): avest. ''diraka'', perz. ''diraht''
* dreka ž. - vika
* drob m. – trbuh (kaj. drobje)
* drugije - drugih
* drukče – drukčije
* durati * - trajati (č. durat): latin. ''durare''
* džana ž. – rana šljiva (Prunus institia)
=== '''Đ''' ===
* đardin m. – vrt, perivoj (čak. žardin)
* đavolji, -a prid. - vražji
* đe – gdje (Lastovo: đe)
* đeca n. - djeca (Lastovo: đeca)
* đed m.* – djed (Lastovo: đed): avest. ''djedd''
* đedovi m. – djedovi (Lastovo: đedi)
* đenđer m. – oputa (vezane noge stoke)
* đetehce sr. - djetešce (bos. djetence)
* đeveričić m. - djeverčić
* đevojački, -a, -o prid. - divojački
* đevojčin, -a, -o prid. - divojčin
* đevojka ž. - divojka, djeva (Lastovo: đevojka)
=== '''F''' ===
* fala ! – hvala ! (čak. i kaj. fala)
* fala ž. - pohvala
* faliti nesvrš. - hvaliti (kaj. faliti)
* faliti svrš. – pogriješiti (čak. falit)
* faliti nesvrš. – manjkati, nedostajati
* faljen, -a, -o prid. - hvaljen (kaj. faljen)
* famelja ž.* - obitelj (čak. fameja): iz latin. ''familia''
* fažola ž.* – grah (čak. fažol): grčk. ''phaseolos''
* fermati svrš.* – stati, zaustaviti (čak. fermat): latin. ''fermare''
* findika ž. – izbojak, mladica, novi ogranak
* fis - rod, pleme
* fiska ž. – cika, klicanje
* fištati nesvrš. - vrištati, pištati
* fitati nesvrš. – hitati, žuriti
* Francez m. – Francuz (kaj. Francez)
* frčka ž. - bućkalica, tučak (za maslac)
* fresina ž. – vrijes, bilje vrisak
* frk m. – odmah, žurno (ikav. frka)
* frlesija ž. – gripa, jaka prehlada
* frmentin m. – kukuruz (čak. fermentun), žito Zea mays
* frnjoka ž. - zvrčka, čvrka po glavi (čak. frnjok)
* frnjokalica ž. – čvrkanje po glavi (ikav. frnjokula)
* frus m. – ospice, bubuljice
* fuga ž. – utor, žlijeb (čak. fuga)
* fuljika ž. – grm hudika, šibikovina (Viburnum lantana), bos. udikovina
* furmentin m. – kukuruz (čak. fermentun)
* furmine ž. - šibice (čak. fulmine)
* fuzda ž. - uzda (kaj. vuzda)
=== '''G''' ===
* gabelj - cigan
* gaće ž. - hlače (čak. gatje)
* glavar m. - vođa (čak. glavar)
* glib m. – blato (ikav. glib)
* goj – god (gdjegod)
* gora ž. – planina (kaj. gora)
* gord prid. - ohol, umišljen
* grdan prid. – ružan (ikav. grdan)
* grđi - gori, ružniji
* greda ž. - stijena, litica (ikav. greda)
* grija ž. – šteta (ikav. grij)
* gusar m.* – gusar: avest. ''gusar''
* gusarenje sr.* - gusarstvo: perz. ''gusarden''
* gusarev prid. - gusarov
* gusarica ž. – gusarica (i gusarski brod)
* gusariti nesvrš. – gusariti (baviti se gusarstvom)
* gusarov prid. – gusarov
* gusarski prid. – gusarski
* gusarstvo sr – gusarstvo
* gusomača ž. – rusomača (čak. grusomača): korov Capsella bursa-pastoris
=== '''H''' ===
* hairdžija m. – zadužbinar: turs. hairdži
* haluga ž. - jama, provalija (u hrv. haluga: morska trava)
=== '''I''' ===
* ije - jede (ikav. ije)
* iljada ž.* - tisuća (čak. hijad): grč. ''hilioi''
* iokle - iotkud
* iskesen - iskežen
* isponova – ponovno
* išćeran, a, o, prid. - istjeran
* išćerati svrš. - istjerati
* itati nesvrš. – žuriti, hitati
* izbačiti svrš. - izbaciti
* izjesti svrš. – pojesti
* izlećeti svrš. - izletjeti
* izviještiti svrš. – osposobiti
* ižljeći svrš. - izaći
=== '''J''' ===
* jav m. - vijest
* jaz m. – jaruga, jarak (čak. jaz)
* јеdnijem - jednim
* јеvо – evo, eto
* jopet – ponovo, opet (ikav. opeta)
=== '''K''' ===
* ka * - kao (ikav. i čak. ka): avest. ''ka''
* kacavida ž. – odvijač, kaj. šrafciger (čak. kacavida)
* kafa ž. - kava (Coffea arabica)
* kain m. - lavor
* kaki, a, o – kakav (ikav. kaki)
* kalendati svrš.* - darovati, čestitati (čak. kolendat): latin. ''Calendae''
* kam m. - kamen (ikav. kam)
* kamičak m. – kamenčić (ikav. kamičak)
* kaniti - namjeravati, kaniti
* kapot m.* – kaput (kaj. kapot): etrur. ''kaputis''
* kapric m. – inat, prkos (čak. kapric)
* kapula ž.* - crveni luk (č. kapula), povrće Allium cepa: latin. ''caepola''
* kariola ž. – tačke, kolica (čak. karjola)
* karta ž. – papir (čak. karta): grč. ''chartes''
* kartolina ž. – dopisnica (čak. kartolina)
* kernja ž. – morski pas
* kimak m.* – stjenica (čak. kimak), gamad Cimex: grč. ''kimakos''
* kisjelo - kiselo
* knjaz m. – ban, knez
* knjažev prid. – banov, knežev
* knjaževina ž. - banovina, kneževina
* koc m. – kolac
* koćeta ž. - postelja (čak. kućeta), bos. i srb. 'krevet': turs. ''kevter''
* koguma ž.* - džezva (čak. koguma): latin. ''cucuma''
* konao m. – kanal: latin. ''canalis''
* konoba ž.** - podrum (čak. konoba): latin. ''canaba'' i litvan. ''konaba''
* konop m.* - konopac (č. konop): latin. ''canapus''
* koji zi – oni koji, koji no (čak. kino)
* kojijem - kojim
* komostre ž.* – lanac (čak. komoštra): grč. ''kemastra''
* korota ž. - žalost, crnina (čak. i kaj. korota)
* kosijer m. – srp (čak. kosyr)
* kotula ž. – suknja (čak. kotula)
* kromid m. - češnjak, bijeli luk - Allium sativum
* krtola ž. – krumpir, povrće Solanum tuberosum
* kruv m. – kruh (ikav. kruv)
* kučak m. – pas (kaj. cucak)
* Kuč m. - pripadnik crnogorskog plemena Kuči
* Kuči (pleme) m. – crnogorsko pleme
* kučki prid. - vidi Kuči
* kudijen – kuda, kamo
* kuj – kud(a), kamo
* kukumar m.* – krastavac (čak. kukumar): latin. ''cucumaria''
* kušin m. – jastuk (č. ku'''ś'''in)
* kužina ž.* – kuhinja (čak. ku'''ź'''ina): etrur. ''hušina'', čeh. ''kuchyna''
* kvarat m.* - četvrtina (čak. kvarat): latin. ''quartus''
=== '''L''' ===
* lakom - pohlepan (kaj. lakom)
* lasno - lagano, jednostavno (kaj. lazno)
* lata ž.** – kanta (čak. lata): Vede. ''lat'', hetit. ''latta''
* lećeti nesvrš. - letjeti
* lencuo m. – plahta (čak. lancun)
* levor, livor m. – pištolj
* liše * - bez: indoved. ''lisha''
* ložica ž. - žlica; bos. i srb. 'kašika': turs. ''kašik''
* lupež m. - lopov (čak. lupež)
=== '''Lj''' ===
* ljeb m. - kruh
* ljuđi – ljudi
=== '''M''' ===
* ma *** (sve je dobro, ma...) – ali (čak. ma): sumer. ''ma'' + hetit. ''ma'' + avest. ''ma''
* mac m. – malj, bat, veći čekić
* macola ž. - čekić (čak. macol)
* magacin m. – spremnik: turs. magaza
* mal m. - stoka
* malijem - malima
* manit, -a, -o - bijesan, mahnit (ikav. manit)
* maragun m. - nevaljalac, huligan (čak. marangun); bos. i srb. mangup: turs. ''mangub''
* marenda ž. - užina, zajutrak (čak. marenda)
* metnuti - staviti (čak. i kaj. metnuti)
* milušiti nesvrš. - milovati
* mlogi – mnogi (čak. i kaj. mlogi)
* mlogo - mnogo (čak. mlogo)
* mobilje sr.* - namještaj (čak. mobilja): latin. ''mobilia''
* mot m.* – mig (čak. mot): iz latin. ''motus''
* mrc m. - mrtvac
* mrcov prid. - mrtvačev
* mrdati se nesvrš. – micati se (ikav. mrdat se)
* mresti nesvrš. - umirati
* mučati nesvrš.** - šutjeti (čak. mučat): Vede. ''mucate'', hetit. ''mucai''
* mudante ž. – donje gaćice (čak. mudante)
* mudrina ž.* - mudrost (čak. mudroba): hetit. ''mudaraki''
* muk m. – šutnja (čak. muk)
* murga m. - drug, prijatelj (ikav. murgić)
* mužika ž.* – glazba (čak. mu'''ź'''ika): grč. ''mousike''
=== '''N''' ===
* naćerati svrš. - natjerati
* nako - osim
* naličiti nesvrš. - sličiti
* nanovo - ponovno (ikav. nanovo)
* napanuti svrš. – napasti, nasrnuti
* neđe - negdje (Lastovo: neđe)
* neđelja ž. - nedjelja (Lastovo: neđelja)
* negotov - nespreman
* nesoj m. - glupan, blesan
* ni (bio) – nek` (bude)
* ni (ti ni nisi) – nam (ti nam nisi)
* niđe – nigdje (Lastovo: niđe)
* nijesam - nisam
* nikuj - nikuda
* niokle - niotkud (ikav. niotkle)
* no što – dakako, svakako
* nožice ž. - škare (ikav. nožice), bos. 'makaze': turs. makaz
=== '''Nj''' ===
* njega ž. – skrb, briga
* njegovan, -a, -o, prid. - njegovan, zbrinut
* njegovanje sr. – njegovanje
* njegovatelj m. - njegovatelj
* njegovateljica ž. - njegovateljica
* njegovati nesvrš. – njegovati, brinuti se
* nji - njih
* njinoj - njihovoj (ikav. njinoj)
* njiov, -a, -o, prid. - njihov (ikav. njiov)
* njoriti nesvrš. – roniti, gnjurati (čak. norit): etrur. neri
* njunjoriti nesvrš. – mrmljati
=== '''O''' ===
* obaliti svrš. – srušiti, prevrnuti
* obaljen, a, o, prid. - prevrnut, prevaljen
* obidovati - objedovati (čak. obidovat, kaj. obedovati), bos. i srb. ručati
* obresti se – pojaviti se (ikav. obresti se)
* obrukan - osramoćen
* obrukati svrš. - osramotiti
* obucak m. - komadić
* očalin m. – dalekozor (čak. očalin)
* oćeran, a, o prid. - otjeran
* oćerati svrš. – otjerati
* odiva ž. - mladenka, nevjesta
* odlećeti svrš. - odletjeti
* odovle – odavde (ikav. odavle)
* odovud - odavde
* оdviše – previše, preveć
* o(v)đe - ovdje (Lastovo: ovđe)
* оđelo - odijelo
* oganj *- vatra (čak. oganj, kaj. ogenj): indoved. ''agni''
* okašnjeti svrš. – zakasniti
* okinuti svrš. - otkinuti
* okle – otkud (ikav. otkle)
* oli – hoćeš li
* оnadar - onda
* оnolikijem - onolikim
* opučiti svrš. - udariti
* oris, oriz m.* – riža (čak. orýz): grč. ''oryza''
* ostanak m. - ostanak, ostajanje
* ostanuti svrš. – ostati
* ostrvo s. - otok (čak. školj)
* otole – otud/a (ikav. otale)
* otpučiti svrš. – otkopčati (čak. odpucit)
* оvijem - ovim
* оzad - ostraga, odzada (bos. otpozadi)
* ožica ž. - žlica
=== '''P''' ===
* pačati se (u što) nesvrš. – umiješati se (u što), sudjelovati (čak. sepačat)
* palac m. i ž.* - palača (čak. palac, čeh. palac): grč. ''palation''
* palanga ž. - šipka
* pamidora ž. – rajčica, paradajz (čak. i rusk. pomidora), povrće Lycopersicum esculentum
* panceta ž. - slanina (čak. panceta)
* pantigana ž. – štakor (čak. pantigana)
* panuti svrš. – pasti
* panjoka ž. – kruh
* para mi se - pričinjava mi se (čak. pari mi se)
* parićavati nesvrš. - pripremati (čak. parićavat)
* pasavati nesvrš.* – prolaziti (čak. pasati): avest. ''passa''
* pašticada ž. - goveđi umak (čak. pašticada)
* pavečera ž. - povečerje, ponoćni obrok
* petrusin m.* - peršun: grč. ''petroselinon''
* pjat m.* – tanjur (čak. pjat): grč. ''platea''
* pila, šega ž. – pila (bos. testera): turs. ''tester''
* pinjata ž. – rajngla, niži lonac (čak. pinjata)
* pipun m. – dinja (čak. pipun), Cucumis melo
* pirija ž.* – lijevak (čak. pirija): grč. ''peiria''
* pirun m.* - vilica (čak. pirun); bos. i srb. viljuška: grč. ''perone''
* pištiti - vikati, kričati
* pitar m.** - tegla, bos.+ srb. saksija (čak. pitar): etrur. ''pitar'', grč. ''pitharis''
* pitur m.* – farbar, ličilac (čak. pitur): latin. ''pictor''
* pituravati nesvrš.* – ličiti, farbati, bos. bojiti (čak. piturivat): lat. ''picturare''
* počuo m. – zdenac, studenac; bos. i srb. 'bunar'
* podesan – prikladan
* pođeti - poći; bos. i srb. krenuti
* polećeti svrš. – poletjeti
* potonji - posljednji (ikav. potonji, čak. pokonji)
* pomaljati se nesvrš. – pojavljivati se
* ponat m.* - bod (čak. punat): latin. ''punctum''
* ponijeti (nekome nešto) – uzeti, oteti
* poperiti svrš. – istaknuti, ispriječiti
* poprečke – poprijeko (kaj. poprečke)
* posa - posao
* posad – odsad
* posada ž. - posuđe
* posezati nesvrš. – pretendirati
* posijek m. – pokolj
* posjeći svrš. – pobiti
* postanje sr. - postanak
* pošeniti se – pomaknuti se
* pošlje – poslije
* potonji, -a, -o - zadnji, -a,-e
* potraga ž. – potjera
* povrnuti se svrš. – vratiti se
* prasica ž. - svinja (čak. prasica)
* pravdati se nesvrš. – opravdavati se
* pravdati se nesvrš. – svađati se (čak. sepravdat)
* pregalac m. – revnik, marljiv čovjek
* pregalaštvo sr. – pregnuće, revnost, marljivost
* pregnuti – presaviti, smotati (čak. prignut)
* prepanuće sr. - uplašenost
* prepanut, a, o, prid. - uplašen
* prepanuti svrš. – uplašiti (čak. pripanut)
* preša ž.* – žurba, hitnja (čak. preša): Vede. ''presha''
* prešiti nesvrš.* – žuriti (čak. prešit): lat. ''pressare''
* pričepiti svrš. – nagaziti, pritisnuti (ikav. pričepit)
* pričepljen prid. – pritisnut, prignječen (ikav. pričepljen)
* pričepljenost ž. - prignječenost
* pričepljenje sr. - prignječenje
* prigati nesvrš.* - pržiti (čak. frigat): latin. ''frigare''
* prijed - prije
* pristanuti svrš. – pristati
* prkno sr. - šupak, ikav. prkno (bos.+ srb. čmar)
* proj - proći (kaj. projti)
* propanuti svrš. - propasti
* prsi ž. – prsa (čak. i kaj. prsi), bos.+ srb. 'grudi'
* pržina ž. - pijesak, šljunak (čak. pržina)
* puce sr.* – gumb (čak. puce), bos.+ srb. 'dugme': hetit. ''puce'', turs. ''dogme''
* puštavati nesvr. – puštati
* puštiti svrš. – pustiti (čak. pu'''ś'''tit)
=== '''R''' ===
* rabota ž. – rad
* rabotati - raditi (ikav. rabotit)
* raca ž. – vrsta, soj (čak. raca)
* rašta – zbog čega, zašto (ikav. rašta)
* remnik m. - remen, opasač; bos. i srb. kajiš: tur. ''kaiš''
=== '''S''' ===
* saket m.* – vreća (čak. '''ś'''aket): iz grč. ''sakkos''
* saketić m. - vrećica (č. '''ś'''aketić)
* sandruga - trudnica
* siromaština – ubožništvo, siromaštvo
* sjutra - sutra, sutradan (čak. zjutra)
* skale ž. - stube, stubište (čak. škale); bos. i srb. stepenice
* skončati svrš. – završiti (čak. skončat)
* skubati - grepsti, oljuštiti (čak. skubit)
* snijevati nesvrš. - sanjati
* spati – spavati (čak. i kaj. spat)
* sram * – stid (čak. i kaj, sram): avest. ''šeram''
* sramotiti nesvrš. – ružiti, karati
* srčiti - ljutiti (čak. i kaj. srditi)
* stijeg m. (u Boki i Dubr.) – stijeg
* strag m. - strah
* stud ž. – hladnoća, studen (čak. stid, stidje)
* stužiti svrš. – pozliti
* suludan prid. - lud, sulud
* svaditi se – posvađati se (kaj. se svaditi)
* svakojakvi - svakakvi
* svijem - svim
* svojta ž. – rodbina (kaj. svojta)
* svrdlo sr. - svrdlo
* svršetak m. – konac, završetak
* svuđe - svagdje
* svuj - svagdje
=== '''Š''' ===
* šćer ž.* – kćer: kelt. ''hwaer''
* šćera ž. – kćerka (čak. htjera)
* šćerin prid. - kćerin (čak. htjerin)
* šćeti nesvrš. – htjeti (kaj. šteti)
* šega ž. - pila (čak. šegac)
* šegati nesvrš. – piliti (čak. šegat)
* šegun m. – pilica (čak. šegun)
* šesan prid. – zgodan, prikladan (čak. šesan)
* šesno pril. - prikladno (čak. šesno)
* šibak m. - šiba
* šipak m. – šipak (ružin plod)
* šipkov prid. - šipkov
* škatula ž. - kutija, škatulja (čak.+ kaj.+ čeh. škatula)
* šlapa ž. – papuča (kaj. šlapa)
* šlapnuti svrš. - udariti
* špag m. – džep (ikav. špag)
* špijati svrš. i nesvrš. – špijunirati (čak. špijat)
* špina ž. - pipa, slavina (čak.+ kaj. špina), bos.+ srb. česma: turs. ''česme''
* štogoj – djelomično, bilo što
* štramac m. – madrac (čak. štramac)
* šugaman m. - ručnik (čak. šugaman)
=== '''T''' ===
* taki, a, o - takav (ikav. taki)
* takulin m. - novčarka, lisnica (čak. takujin); bos. i srb. novčanik
* takvijem - takvim
* taulin m. - stol (čak. tavulin)
* tavalja ž. – stolnjak (čak. tavajol)
* teća ž. – tavica (čak. teća), bos.+ srb. 'šerpa'
* tentati nesvrš.* - izazivati (čak.+ kaj. tentati): latin. ''tentare''
* teke - samo, tek
* terzija m. - krojač: turs. ''terzi''
* tica ž. – ptica (čak. tica)
* tičji - ptičji (čak. tičji)
* tigla ž.* – opeka, ciglja (čak. tigla): etrur. ''tigel''
* tijema - tim
* trpeza* - stol, gozba: grč. ''trapeza''
* tun(a) - tu
* tušta, tušte – množina, mnoštvo
=== '''U''' ===
* ućeran, -a, -o prid. - natjeran
* ućerati svrš. – utjerati
* udriti svrš.* - udariti (čak. udrit): Vede. ''udrita''
* ukop m. – pokop, pogreb
* ulječiti - učiti
* unina ž.* - cjelina: latin. ''unitas''
* uparaditi se svrš. – dotjerati se, urediti se (ikav. uparadit)
* ura ž.** - sat: samo u gradu (većina Hrvata od Čakovca do Lastova kažu ''ura):'' Vede + latin. ''hora'', turs. ''sahat''
* uteći svrš. – pobjeći (ikav. uteć)
* utek m. - sklonište (čak. utika)
* utvarati – pričinjavati, zamišljati
=== '''V''' ===
* val m. - val; bos. i srb. talas: indoved. ''vala'', grč. ''thalassa''
* varenika ž. - kuhano mlijeko
* vas – sav, cijeli
* vaspitanje - odgoj
* vatati nesvrš. - hvatati
* vazdašnji prid. – svakodnevni
* vazduh m. - zrak, uzduh
* važ m. - okrugla, manja posuda (čak. važa)
* veliti ** - reći (čak. i kaj. velit): kelt. ''velit'', hetit. ''wali''
* velji, -a, -e, prid.* – veliki (č. veli): hetit. ''wali'', praslav. ''vely''
* viđen, -a, -o prid. - ugledan, poznat
* viđeti svrš. – vidjeti (Lastovo: viđet)
* vjedro sr. – korito, hamper
* vjeđe ž. - obrve
* vrnuti svrš.* - vratiti (čak. i kaj. vrnuti): avest. ''varune''
=== '''Z''' ===
* začamati svrš. – zakasniti
* zadovijek - zauvijek
* zađevica ž. – svađa, prepirka
* zakučiti svrš. - zahvatiti, zapeti
* zaludu – uzalud (ikav. zaludu)
* zamanuti svrš. - zamahnuti
* zanemoćati - klonuti, malaksati
* zanovijetati nesvrš. – inatiti, gnjaviti (čak. zanovitat)
* zapt - stega, disciplina
* zavaditi se – posvađati se
* zbrati (od zbirati) svrš. - okupiti (č. zbirat, kaj. zbrati)
* zbor m. – sabor
* zboriti nesvrš. - govoriti
* zrcalo sr. - zrcalo (čak. zarcela); bos. i srb. ogledalo
* zubja - baklja, paklina
* zvijerac m. – vuk (Lupus)
=== '''Ž''' ===
* žalopojka ž. – tužbalica
* žamor m.* (Budva) – buka, šum (kaj. žamor, čak. jambur): Avesta: ''jambor''
* žamorenje sr. - bučenje
* žamoriti nesvrš. - bučiti, šumiti
* žiće sr.* - život (čak. žitje): sumer. ''zikie'', avest. ''zivye''
* žglob m. – zglob
* žnjeti nesvrš. - požeti (žito)
* žnjetva ž. – žetva
* žnjetvarica ž. – žetelica
* žuljenje sr. – guljenje
* žumba ž. - provirak, kukrl (rupa kroz koju se jedva vidi)
== Izjašnjavanje stanovništva Crne Gore o jeziku ==
| 