Razlike između izmjena na stranici "Crnogorci"

Obrisano 130.967 bajtova ,  prije 2 godine
m/м
Vraćene izmjene Dragan Pelevic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
m/м (Vraćene izmjene Dragan Pelevic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog)
oznaka: vraćanje
 
Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država |Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]
 
DUKLJA, ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCI
 
DUKLJA, ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCI Iz nedavno objavljene knjige arheologa Predraga Malbaše “Periferik” donosimo tekstove u kojima se govori o rezultatima istraživanja antičke Duklje, kao i vezama između starosjedjelačkih Ilira i pridošlih Slovena Ime grada vezano za moćne Dokleate DUKLJAH ic cineres, ubique nomen! Ovdje pepeo, a ime svuda staci rimskog grada Doklee leže u neposrednoj blizini današnje Podgorice, u ravnici na ušću Zete u Moraču. To je jedan zaravnjen plato oivičen sa tri strane rijekama Moračom, Zetom i riječicom Širalijom. Jedini pristup gradu bio je sa istočne strane preko uzane, lagane valovite zemlje. Na tom dijelu je i bila najveća potreba za jakim fortifikacionim sistemom čiji su ostaci i danas najmoćniji. U rimsko vrijeme ovaj grad je bio najznačajniji urbani centar na teritoriji Crne Gore, pa i šire. Lociran je u neposrednoj blizini glavnog rimskog puta koji je od sjevernog Jadrana išao obalom u pravcu Skadra i dalje. Prema antičkim izvorima i putopisnim kartama grad nije bio na samom putu, pa se i ne pominje na putnim pravcima ovog regiona. Ostaci rimskog puta koji su otkriveni na trasi prema Skadru nedvosmisleno pokazuju da je taj put prolazio u neposrednoj blizini sa kojim je Doklea bila vezana regionalnim putem. Razlozi zbog koji je Doklea, odnosno Duklja kako se danas naziva, podignuta nešto dalje od glavnog puta, su strategijski. Kotlina oko ušća Zete u Moraču oduvijek je bila vrlo prometna i značajna raskrsnica, a većina lokaliteta u njoj ne ispunjavaju sve zahtjeve za utvrđene rimske gradove. Najpogodnije mjesto sa stanovišta rimskih pravila urbanizma je baš ovo gdje je podignuta, jer ono obezbjeđuje solidnu vezu sa zaleđem koje je atar Duklje, omogućava dovod vode i ima solidnu preglednost na veći dio kotline u kojoj je smješten.U antičkim izvorima pominje se relativno kasno, tek kod Ptolomeja kao grad u unutrašnjosti pod imenom Doklea, a kod kasnijih pisaca pod imenom Dioklia, što mnogi dovode u vezu sa imenom cara Dioklecijana, što se istorijski ne može dokazati. Pod istim imenom je pominju i vizantijski pisci. U svakom slučaju ime grada je neposredno vezano za moćno pleme Dokleata čiji je centar bio istoimeni grad veoma moćan i uređen po svim pravilima rimskog urbanizma.Osnivanje ovog grada se pripisuje vremenu kraja prvog i početkom drugog vijeka nove ere u vrijeme dinastije Flavijevaca, najvjerovatnije u doba Vespazijana kada se osniva i najveći broj municipija na teritoriji rimske provincije Dalmacije, pa i šire. Na ove podatke upućuju ne samo arheološki nalazi, već i istorijski pisani dokumenti. Duklja se nigdje ne pominje kao kolonija, što je karakteristično za ranije periode, već isključivo kao municipium i to iz doba Flavijevaca, što dokazuje da je u njihovo vrijeme i osnovana. Prvi arheološki nalaz sa antičke Duklje objavljen je još 1873. godine i pobudio je pažnju naučne javnosti i dao izvanredan podstrek za istraživanja ovog najznačajnijeg grada u jugoistočnom dijelu rimske provincije Dalmacije. Nije ni do danas jasno kako se taj objavljeni nalaz ,tzv. Podgorička čaša, kasnije našla u lenjingradskom Ermitažu gdje se i danas nalazi. Arheološka istraživanja u Duklji se sa manjim prekidima nastavljaju sve do 1913. godine, i to uglavnom pod rukovodstvom stranih naučnika, Rovinskog, Movea, Stikotija, Munroa i drugih. Od Drugog svjetskog rata, pa sve do 1954. godine nijesu vršena nikakva iskopavanja. U poslijeratnom periodu od 1954. do 1962. godine rađeno je na istraživanjima, ali više na otkopavanju nekropole nego na otkopavanju arhitekture grada čiji brojni ostaci i danas leže bez ikakvog reda razbacani po lokalitetu i zarasli u dosta nepristupačnu šikaru. Nakon 30 godina pauze od 1995. do 1998. godine vršena su istraživanja u južnom sektoru Duklje, kao i na prostoru velikih termi. Istraživanja na prostoru velikih termi obavljena su i u dvije kampanje 2001. i 2002. godine u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Centra za arheološka istraživanja Crne Gore. Iako prirodno utvrđena sa tri strane, Duklja je bila opasana moćnim bedemima debljine od 2 do 2,5 metara, sa kulama i grudobranima na najznačajnijim mjestima i utvrđenim mostovima preko rijeka. Najmoćniji bedemi i kule nalazili su se na istočnoj strani. Djelimična iskopavanja u unutrašnjosti grada pokazala su da se sredinom grada u pravcu sjeverozapad-jugoistok pruža široka ulica, tzv. Via principalis oko koje su se ređali najvažniji urbani objekti. Na jednom kraju se nalazila gradska kapija, a nadalje se nailazi na ostatke hrama u čijoj je blizini otkrivena carska statua sa medaljonom boginje Rome, pa se pretpostavlja da je hram njoj bio i posvećen. U produžetku je veća palata sa striumom oko koga su druge prostorije, sobe, kuhinje, kupatila sa bazenima za hladnu vodu, tzv. frigidariumi i za toplu i mlaku tzv. kaldariumi i lakonikumi. Nedaleko od ovog kompleksa su ostaci još jednog hrama pored koga je nađen dio fasadne konstrukcije sa likom boginje Dijane. Voda doticala u grad sa izvora CijevneNastavljajući dalje nailazi se na bogate i raskošne terme za muškarce i žene sa svim pratećim objektima: za gimnastičke vježbe tzv. palestra, svlačionice, bazeni za hladnu, toplu i mlaku vodu, bibliotekom i sobama za odmaranje. Sve prostorije su bile ukrašene lijepim podnim mozaicima. Preko puta ovih termi bio je Forum kvadratnog oblika sa gradskom bazilikom. Bazilika je imala tri broda osvijetljena odozgo. U njoj je otkrivena i tzv. tribina, odnosno prostorija sa nišom u kojoj su zasjedale sudije. U neposrednoj blizini bazilike je veći broj djelova arhitektonske plastike, kapitela, ukrasnih greda, stubova i drugog materijala od čega je znatan dio ranije raznesen. Snabdijevanje grada vodom vršeno je vodovodom koji je najvjerovatnije bio doveden sa izvora Cijevne na kojem su pravcu ranije bili vidljivi tragovi vodovoda čiji se ostaci mjestimično mogu vidjeti i danas. Iako je urbani areal Duklje bio obuhvaćen bedemima i činio jedinstvenu cjelinu, ipak se u njemu raspoznaju dvije insule (ostrva), zapadna s velikim javnim građevinama pred Via principalis, istočna sa ranohrišćanskim hramovima. Centar grada se nalazio na Forumu s prostorijama oko njega.Nije posve utvrđeno ni kada je prestao da “živi” ovaj grad. Po većini naučnika to je moglo biti u vrijeme doseljavanja Slovena krajem šestog i početkom sedmog vijeka, a po nekim drugim grad je stradao do temelja u velikom zemljotresu koji je zadesio ove krajeve 518. godine nove ere.Kao prvi podatak o dukljanskoj metropoli, groblju, njenom položaju, oblicima i običajima sahranjivanja, uzima se onaj koji je postavio francuski konzul Friko de Sent Mari 1879. godine, kada je posjetio Duklju. U svom izvještaju on je pomenuo da se, pored građevina, u okviru gradskih bedema, nalazi tridesetak tunela. U jednom od njih otkrio je ozidan grob, pokriven opekama u kome su bila dva skeleta a od priloga – mač, staklena boca i veliki stakleni tanjir. Vjerovatno da sa istog mjesta potiču i fragmenti staklenog tanjira sa urezanim figurama, koji je pronađen 1882. godine.Naredna iskopavanja, koja su vodili Pavle Rovinski (1890-1892) i Munro (1893), dala su mnogobrojne podatke o Duklji, ali znatno više o samom gradu i urbanizmu nego o njegovom stanovništvu i načinu života. Nesistematični i nekompletni podaci ovih istraživanja, ipak su veoma značajni, i kao takvi poslužili su mnogim, a posebno Stikotiju, da 1913. godine publikuje obimno i značajno djelo o Duklji.Propuste prethodnih istraživanja ispraviće se tek istraživanjima poslije Drugog svjetskog rata, odnosno od 1954. do 1962. godine. Ova istraživanja koristila su rezultate prethodnih, uočila njihove propuste kada se i došlo do zaključaka da su najveći nedostaci u proučavanju nekropola ovog velikog i značajnog rimskog grada. Sačinjeni plan o iskopavanjima bio je baziran na tome da uz već poznata, iako nesistematična i ni do danas završena istraživanja gradske arhitekture jedino istraživanja njegovih nekropola mogu dati pravi odgovor na pitanja karaktera materijalne i duhovne kulture i ukupnih društveno-ekonomskih odnosa, čime se, uz ranije rezultate, dobija kompleksna arheološka građa na osnovu koje se uz konsultacije pisanih istorijskih izvora, ranijih istraživanja samog lokaliteta i drugih na teritoriji Jugoslavije ili ostalim rimskim provincijama istog perioda mogu izvesti osnovni naučni rezultati o većem broju društveno-ekonomskih, socijalnih, kulturnih, vjerskih i etničkih problema. Iskopavanja su vršena na tri sektora i to: reviziona, u sektoru grada, na zapadnoj nekropoli i zadnjih godina na jugoistočnoj nekropoli koja je dala i najznačajnije rezultate. Jugoistočna nekropola obuhvata prostor od oko 4000 kvadratnih metara i zauzima najvišu od tri terase u predjelu Zagoriča, jugoistočno od grada Duklje, koji je podignut na najnižoj terasi koja prati obale Morače, Zete i Širalije. Preko sve tri terase prolazio je put koji je, po svoj prilici, sa najniže, bio nastavak izlaznog puta, ulice iz Duklje, a potom se postepeno pеnjao uz ostale dvije, dijeleći nekropolu na dva dijela i prateći akvadukt u pravcu jugoistok – sjeverozapad. Sve tri terase su, kao uostalom i cio ovaj kraj, nekadašnji bazen Skadarskog jezera, prekriven debelim riječnim nanosom koji je u podlozi pretvoren u čvrst konglomerat, a pri površini pokriven humusom debljine od 20 centimetara do 1,5 metara. Od ukupno 353 istražena groba na jugoistočnoj nekropoli, 227 ih je sa spaljenim pokojnicima, a 126 su skeletni, odnosno inhumirani. Za ova dva, vrlo različita pogrebna rituala povezuje se i različiti oblici grobova. Dok pogrebni ritual, određen u prvom redu religioznim momentom, zadire u srž kulture i time odražava osnove koje je podređuju, oblici grobova – zavisni od tradicije, trenutne mode ili socijalnog i ekonomskog položaja pokojnika – samo su ilustracija njenih pojedinačnih osobenosti. Romanizacija u zaleđu bila je sporija i težaPo broju i vrstama grobnih priloga, grobovi u Duklji se ne razlikuju od grobova u ostalim nekropolama u balkanskim i podunavskim provincijama. Oni se, uglavnom, mogu svrstati u dvije osnovne grupe: prilozi koji su zajedno sa pokojnikom stavljeni na lomaču i gorjeli i prilozi koji su stavljeni u grob poslije prenošenja ostataka lomače.Prvoj grupi pripadaju obično oni predmeti koji su bili lična svojina pokojnika, odnosno onih koji su se u momentu spaljivanja nalazili na njemu (odjeća, nakit) ili uz njega (bočice za miris, nešto od oružja). Drugu grupu karakterišu predmeti koji su se koristili u svakodnevnom životu (čaše, staklene i keramičke posude, muzički instrumenti, toaletni pribor, predmeti vezani za zanimanje, kojim se pokojnik bavio i ratnička oprema). Ova raznolikost u prilozima pokazuje da je uz zajednički ritual spaljivanja postojalo vjerovanje da pokojnik i poslije smrti ima potrebe vezane za fizičku egzistenciju.Na jugoistočnoj nekropoli Duklje najmnogobrojniji grobni prilozi su u grobovima takozvane prve vrste, odnosno tipa. To su grobovi sa keramičkim urnama u koje su polagani ostaci pokojnika sa lomače i potom spušteni u kružnu jamu sa popločanim dnom i kamenim vijencem oko urne. Ovakvi grobovi su tipična rimska forma sahranjivanja, a u Duklji se vezuju za brojne doseljenike. U njima se skoro redovno, uz ostale priloge nalaze i rimski bronzani novčići na osnovu kojih se sa sigurnošću datiraju i obično pripadaju prvom i drugom vijeku nove ere. Dosta su česte i staklene posude, čaše koje su u grob stavljene poslije spaljivanja. Znatno je manje keramičkih posuda. Znatan broj toaletnih staklenih pločica takođe je stavljen kao prilog, ali one su gorjele zajedno sa pokojnikom i sa ostacima odlagane u urnu.Prema sigurnim podacima sahranjivanje na jugoistočnoj nekropoli Duklje vršeno je u vremenu od prvog do sredine četvrtog vijeka nove ere. Najstariji grobovi (prvi vijek) često su raspoređeni u manjim ili višim ograđenim prostorima, takozvani spekularnim konstrukcijama u kojima je moglo biti više postavljenih urni. Grobovi trećeg vijeka su u pravilnim redovima na skoro pravilnom međusobnom rastojanju, dok se oni iz četvrtog vijeka ukopavaju bez određenog reda, što je svakako posljedica promijenjenih etničkih i socijalno-ekonomskih odnosa u ovom vijeku.Osnovnu teškoću u ispitivanju porijekla rituala spaljivanja na jugoistočnoj nekropoli Duklje a i na drugim nekropolama na našoj teritoriji, predstavlja vrlo slabo poznavanje lokalne, predrimske kulture kao i nepoznavanje rimskih nekropola na kojima se može pratiti prelaz od spaljivanja ka skeletnom sahranjivanju. Na osnovu do sada postignutih rezultata istraživanja može se izvesti nekoliko opštih zaključka. Na najstarijim rimskim nekropolama u cijeloj provinciji Dalmaciji javljaju se isključivo grobovi spaljenih pokojnika a određena hronološka granica koja bi obilježavala prelaz sa spaljivanja ka skeletnom sahranjivanju nije obilježena nekim poznatim događajem, istorijskom, socijalnom ili nekom drugom pojavom.Činjenica da grobovi spaljenih pokojnika predstavljaju osnovnu karakteristiku na svim ranorimskim nekropolama u balkanskim provincijama ne može se tumačiti neposrednim preuzimanjem pogrebnog rituala karakterističnog za rimsku kulturu u momentu njenog prodiranja u ove oblasti, a isto tako ni kao produžena tradicija domorodačkog običaja sahranjivanja, posebno na jugoistočnoj nekropoli Duklje gdje nijesu otkriveni grobovi iz perioda osvajanja ilirske države oko 168. godine prije nove ere pa do Avgusta (kraj prvog vijeka p.n. e).Pogrebni ritual domorodačkog stanovništva prije rimskih osvajanja karakterišu grobovi iz nekropola u Momišićima, Medunu i Gostilju, koji pokazuju da se tokom trećeg i drugog vijeka prije nove ere, sahranjivanje vršilo skeletno i u ravnim grobovima ili pod kamenim humkama. Teško je vjerovatno da su domoroci tokom prvog vijeka prije nove ere, odnosno do vremena njihovog potpunog pokoravanja u vrijeme Avgusta, 35. godine prije nove ere tako naglo promijenili način sahranjivanja. Ovo iz razloga što je prodor rimske kulture od strane starosjedjelaca, naročito u oblastima udaljenim od vojnih i gradskih centara, u prvim vjekovima imao stalan otpor a koji se najviše održavao u neprihvatanju oblika duhovne kulture (običaji, kultovi, religija). Uz ovo tumačenje treba dodati i činjenicu da se hronološki ne podudaraju običaji spaljivanja pokojnika na italskom tlu i na području balkanskih provincija.Hronološka upoređenja na nekoliko najpoznatijih nekropola sa spaljenim pokojnicima na teritoriji provincija Dalmacije, Panonije, Makedonije pokazuju dva termina praktikovanja rituala spaljivanja: Jedan je u vrijeme između Hadrijana i Marka Aurelija (117. do oko 180. godine nove ere) i drugi u doba Karakale i Aleksandra Severa (211. do 235. godine nove ere). Grupa nekropola na kojima se napušta spaljivanje sredinom drugog vijeka vezuje se za zapadni dio Panonije i sjeverni priobalni dio provincije Dalmacije. Nekropole na kojima se spaljivanje napušta u prvim decenijama trećeg vijeka nalaze se u unutrašnjosti ovih provincija gdje je romanizacija išla sporije i teže, što je svakako uticalo i na prihvatanje rituala spaljivanja. a i na njegovo napuštanje. Veza između Duklje i Martinićke gradineVrijeme između Hadrijana, Marka Aurelija i posljednjih Severa je prelomni period u pogrebnom ritualu, odnosno u romanizaciji balkanskih provincija i obilježava završnu fazu dugog procesa stabilizovanja rimske vlasti i kulture u ovim oblastima, što se na nadgrobnim spomenicima jasno uočava iščezavanjem domorodačkih imena. Svakako je karakteristično da se završna faza spaljivanja podudara, sa donošenjem tzv. Karakainog edikta (Constitucio Antoniniana) o dodjeljivanju prava građanstva stanovnicima provincija 212. godine nove ere, što je doprinijelo da se prevaziđu stalni sukobi rimske i domorodačke kulture i tradicije. Donošenjem ovog edikta ostvaruje se unutarprovincijske kulture posve nova klima koja uzrokuje skoro potpuno napuštanje spaljivanja krajem drugog i početkom trećeg vijeka iako se u kolonijama i municipijima u unutrašnjosti zadržava i do sredine trećeg vijeka.Pogrebni ritual je u ovom periodu skup svih i brojnih elemenata od kojih zavisi suština i sadržaj rimske kulture u provincijama, ali se ne može reći da je to i presudno za oblike grobova koji su u prvom redu zavisni od lokalnih specifičnosti razvoja, etničke pripadnosti, ekonomske moći i društvenog položaja pokojnika.U većem broj varijanti oblika grobova spaljenih pokojnika izdvajaju se dva najosnovnija tipa i to grobovi spaljenih pokojnika izdvojeni i isprani od gari i pepela s lomače i grobovi u koje su prenijeti ostaci pokojnika zajedno sa garom i pepelom lomače. Prvi tip pored grobne jame podrazumijeva i urnu u koju su ovi ostaci polagani. U drugom tipu ostaci pokojnika su polagani direktno u grobnu jamu bez ikakve posude. Ova podjela nije samo formalna, već je kroz ova dva sistema sahranjivanja izražen dijelom stav prema smrti i zagrobnom životu, a dijelom ekonomsko-društveni položaj pokojnika. U prvom slučaju pokojnik je pažljivo izolovan od svega materijalnog, od svega vezanog za njegovu fizičku egzistenciju, tako da su njegovi ostaci u urni, pa i sam grob, samo simboli i uspomena prošlog, dok duša, slobodna i nevezana, odlazi u daleki svijet mrtvih.Kod druge grupe grobova ne postoji ova oštra granica između predsmrtne egzistencije i zagrobnog života. Grob je i dalje glavno prebivalište pokojnika i obavezuje srodnike na vršenje određenog kulta koji osigurava dalji život umrlog. Ekonomsko-društveni momenat je od drugostepenog značaja koji utiče više na konstrukciju groba i brojnost priloga a ne na sam način sahranjivanja. U grobovima spaljenih pokojnika, posebno u grupi grobova prvog tipa, nađene su keramičke, staklene i kamene urne koje su polagane u kružne ili elipsoidne jame i zasipane zemljom. Dosta često se više ovakvih grobnih jama uokvirivalo većom zidnom konstrukcijom pravougaonog oblika od pritesanog kamena zidanog sa malterom. Među prilozima u ovim grobovima rijetko se stavljaju jeftini keramički primjerci već najčešće, za to vrijeme, skupocjeni stakleni i drugi prilozi što govori da u grobove nije ostavljeno piće ni hrana, već samo oni predmeti vezani za gozbe, vjerovatno sa željom da se pokojniku “pruži mogućnost” boljeg i bezbrižnijeg uživanja u zagrobnom životu. Na osnovu dobijenih podataka može se zaključiti da je ritual spaljivanja pokojnika na području Dokleje preuzet iz rimske kulture, ali ne mehanički, već stoga što je dobro odgovarao novonastaloj ekonomskoj i društvenoj situaciji u kojoj se na prelazu iz stare u novu eru nalazilo domorodačko stanovništvo.ILIRI, SLOVENI, CRNOGORCIE pluribus unum! Od mnogih (načinjeno) jedno! (Natpis na grbu SAD)Problematika identiteta Ilira i njihove kulture značajno je zaokupila pažnju istraživača iz raznih naučnih disciplina tokom 20-og vijeka. Kvalitetnijem rasvjetljavanju ove teme u mnogome je doprinio veliki broj arheoloških istraživanja na prostoru bivše Jugoslavije, brojni naučni simpozijumi i posebno razvoj arheologije i izučavanje kulture Ilira u Albaniji.Zahvaljujući tome, danas se nesporno može tvrditi da ilirska kultura, kao i sami Iliri, nijesu nestali sa istorijske scene ni dolaskom Rimljana u ove krajeve a ni seobom Slovena već su oni nastavili živjeti sa nama i u nama, koji danas živimo na tlu što su ga u praistorijsko i ranoistorijsko doba nastanjivala ova plemena. Njihova prošlost i kultura sastavni su dio nacionalnih istorija Crnogoraca, Hrvata, Slovenaca, djelimično Srba i Bošnjaka i razumije se najprije Albanaca, za koje se sa sigurnošću može reći da je naučno ustanovljeno njihovo direktno porijeklo od najmanje jednog ilirskog plemena.Naše još uvijek skromno poznavanje Ilira, njihove kulture, jezika i prošlosti ima osnovu u dvije vrste izvora, pisanim tekstovima grčkih i rimskih pisaca i arheološkom materijalu. Od samih Ilira nijesu ostali nikakvi pisani tragovi, a njihovi susjedi, Grci sa juga i Rimljani sa zapada, pišući o njima uglavnom sa neprijateljskih pozicija sigurno su u svojim tekstovima unosili i veliku količinu neobjektivnosti. Propašću antičkog svijeta i promjenama nastalim seobama naroda, nestaju za jedan duži vremenski interval i pisci koji se zanimaju za prošlost Ilira. Ipak ilirsko ime nije zaboravljeno. Sa njim se počev od 12-og vijeka diče i slovenska plemena, pa se do kraja 19-og vijeka u radovima Nićifora Dučića, Ljudevita Gaja i drugih autora, provlači misao Mavra Orbinija da su Iliri govorili slovenskim jezikom. Neromanizovani Iliri i slovenski došljaciTokom 19-og vijeka počinju značajnija arheološka istraživanja materijalne kulture Ilira. Na osnovu ovih materijalnih tragova, pokušava se riješiti niz otvorenih pitanja. Za nauku su posebno zanimljiva pitanja: porijekla Ilira, njihovi odnosi sa Grcima i Keltima, formiranje ilirske države, “stepen” njihove romanizacije u zavisnosti od kraja u kojem su boravili i veoma značajno pitanje, ostavština Ilira i njihove materijalne kulture kroz kulturu južnoslovenskih naroda i njihov doprinos u formiranju duhovne i materijalne kulture Crnogoraca, kao i udio koji su Iliri imali u etnogenezi crnogorskog naroda.Arheologija i njeni rezultati upozoravaju na značajnu činjenicu da postoje velike razlike u materijalnoj kulturi između pojedinih ilirskih plemena ili skupa plemena i da su prema tome razlike postojale i u duhovnoj kulturi. Zato treba imati obzir da kulturni fenomen ustanovljen u jednom ilirskom plemenu ili jednom kraju ne daje neko opšte ilirsko značenje, mаda sličnosti definitivno postoje.Takođe arheološka istraživanja, pokazuju da se pod pojmom Ilira moraju razumjeti, mješovita, heterogena plemena, očito srodna, koja se nijesu potpuno stopila u jedan entitet i nijesu morala imati isto porijeklo. Iz podataka antičkih pisaca i arheoloških tragova na prostoru bivše Jugoslavije, raspoznajemo sedamdesetak ilirskih plemena. Lokaciju ovih plemena lako je odrediti za ona razdoblja gdje su o njima ostali pisani podaci. Tako prolazeći od juga ka sjeveru susrećemo, između ostalih Enhelejce, Piruste, Albane, Labeate, Dokleate, Plereje, Ardijeje, Japode, Laburne, Histre i brojna druga ilirska plemena.Mada mnoge pojedinosti iz života Ilira, nakon dolaska Rimljana još uvijek nijesu dovoljno poznate, analiza materijalne kulture i umjetnosti daje prilično jako svjetlo na neobično zamršene i zanimljive – aspekte ilirsko-rimskog “ujedinjenja” u raznim područjima života i u raznim predjelima ilirskih zemalja. Samo površna analiza arheološke građe iz ovog doba otkriva da proces romanizacije nije svuda tekao ravnomjerno. Dok su urbanizovana sjedišta na primorju ili unutrašnjosti bila potpuno romanizirana, pa se u njima govorilo i pisalo latinskim jezikom i živjelo kao u svakom velikom gradu Rimskog carstva, dotle je izvan tih središta situacija bila potpuno drugačija. Iliri premda podvrgnuti snažnom procesu akulturacije, nastavljaju u zabačenim krajevima govoriti svojim narodnim jezikom, poštuju svoje bogove, pokopavaju mrtvace na tradicionalni način, oblače svoju narodnu nošnju i djeci daju domaća imena.Način na koji se vršilo uklapanje domaćeg stanovništva u život državne administracije, vojske i života uopšte pokazuje da Rimljanima nije bilo stalo da lokalno stanovništvo u potpunosti romaniziraju ili izvrše genocid u smislu odnarođivanja. Rimljani su za cilj imali da u pokorenim kolonijama imaju mirne i radne stanovnike, hrabre vojnike, spremne da braneći imperiju brane svoj dom i svoju porodicu. Ako su u tom smislu pokoreni narodi vjerno služili Rimu, tada su Rimljani bili veoma tolerantni prema svim manifestacijama starosjedjelačkih kultura. A Iliri su pripadali upravo onom narodu koji kada je definitivno potpao pod vlast Rima, služio je vjerno njegovim interesima.Koliki je stvarni udio Ilira u rimskoj kulturi, politici, vojsci i ekonomiji treba tek utvrditi, ali je bez sumnje mnogo veći nego što se mislilo u prošlosti. Opštom svojinom kasnog Rimskog carstva postali su između ostalog ljekovita bilja Ilirs Illyrica, brzi ratni brod Liburna, nazvan po Liburnima koji su ga prvi sagradili, kao i široka bijela haljina velikih rukava, dalmatica preuzeta i u hrišćanskoj religiji do danas. Što se dogodilo sa neromaniziranim stanovništvom u toku dugih vjekova kasne antike i ranog srednjeg vijeka, teško da će se ikad saznati. Osim toga donedavno nauka nije pokazivala veće zanimanje da otkrije što se “stvarno” dogodilo sa neromaniziranim stanovništvom, poslije seobe Slovena. A nije postojala ni želja da se u materijalnoj i duhovnoj kulturi kasnijih civilizacija na Balkanu, otkriju ostaci kulture preistorijskih i Ilira iz vremena Rimljana.Odbijajući iz svoje prošlosti ilirsku komponentu i insistirajući samo na nesporno dominantnom slovenstvu raniji istraživači su otvorili prostor albanskom nacionu da slobodno prigrabi sebi i za sebe čitavu ilirsku kulturu, pa da čak pokuša iz nje crpjeti prava za neke državne projekte. Ipak u zadnje vrijeme učinjeni su napori, prije svega kombinacijom istorijskih izvora, rezultata arheologije, etnologije i lingvistike da se pokušaju otkriti elementi ilirske kulture u današnjim kulturama na Balkanu i na osnovu toga rasvjetliti uloga koju je neromanizirani ilirski supstrat imao u etnogenezi današnjih balkanskih naroda. Rezultati i zaključci do kojih je savremena nauka došla je u suštini fakat da narodi na Balkanu neki više a neki manje ali svakako mnogo više nego što su to donedavno mislili i željeli, imaju inkorporirane ne samo kulturne elemente starosjedjelačkog stanovništva nego i njega samog. Pitanja odnosa Ilira i Slovena i pitanje odnosa starih Ilira i današnjih Albanaca iako su se pojavila veoma rano i imaju veliko značenje, u svojoj biti su veoma različito koncipirana. Vodi li krsna slava porijeklo od Ilira?Mnogi stručnjaci drže danas dokazanim da su Albanci jedini balkanski narod koji svoje direktno porijeklo vodi od starih Ilira. Zaštićeni visokim i neprohodnim planinama, izvan puteva kojim su se kretale vojske i varvarski narodi u vrijeme velikih seoba, prirodno nadareni visokim natalitetom, vezani jakim i brojnim porodičnim odnosima i specifičnim moralnim kriterijumima, ti posljednji ostaci Ilira sačuvali su veoma mnogo elemenata duhovne i materijalne kulture svojih predaka.Etnolozi su, pak, proučavajući vrlo bogatu albansku etnografsku građu, pronalazili u njoj niz elemenata koji direktno potiču iz predistorijske ilirske baštine. Osobito su brojni ilirski ostaci u narodnoj nošnji današnjih Albanaca, religioznoj simbolici, narodnom plesu, antroponimiji, toponimiji i slično. Uopšte se drži s pravom da je današnja bijela kapica, geleshe, direktnog porijekla od slične kape koju su nosili Iliri. Takođe se lička, dalmatinska i crnogorska kapa mogu staviti u vezu sa “njihovim prototipom” naglavkom koji su koristili Japodi. Ilirske su žene sudeći prema prikazima na spomenicima iz rimskog doba glavu pokrivale maramom. Po obliku kao ni po čemu drugom, ova marama nije se razlikovala od marame koja se u mnogim djelovima Balkana nosi i danas kao dio ženske narodne nošnje.Ovdje se svakako treba podsjetiti rimskog hroničara Varona, koji pripovijeda kako su ilirske žene lako rađale. “Kada bi došlo vrijeme porođaja, udaljile bi se s posla u polju, rodile bi bez ičije pomoći i odmah se vratile i nastavile sa radom, držeći dijete u naručju kao da su ga našle a ne rodile.”Dok su napori stručnjaka koji se bave pitanjem, ilirsko-albanskih odnosa, usmjereni ka identifikovanju što većeg broja činjenica koje potvrđuju kontinuitet Ilira i Albanaca, dotle se za prostor Balkanskog poluostrva nastanjen Slovenima, proces sastoji u utvrđivanju uloge starosjedilačkog stanovništva u formiranju današnjih slovenskih naroda, odnosno formiranju njihovih kultura.Danas se raspolaže sa čitavim nizom pouzdanih dokaza koji takvu ulogu osvjetljavaju, ali smo još uvijek veoma daleko od cjelovitih studija o tom pitanju. Ovome su umnogome doprinjeli veliki nacionalni projekti tokom 20. vijeka koji su zdušno zatirali sve neslovenske tragove srpskog, hrvatskog i crnogorskog naroda. Bez sumnje se može zaključiti da su Lika, Dalmacija i Duklja toponimi ilirskog porijekla. Ti čak do današnjih dana preživjeli nazivi područja mogu imati mnogo dublje značenje nego što se u prvi mah može pomisliti. Ta pojava više nego i jedna druga svjedoči o miješanju starosjedilačkog življa sa slovenskim došljacima. Takođe naučno ustanovljena heterogenost ilirskih plemena jednostavno upućuje na zaključak da su i slovenske kulture izrasle na vrlo različitim kulturnim osnovama, koje su umnogome uslovile različiti razvitak južnih Slovena u pojedinim krajevima.Svakodnevni život slovenskih plemena ovisio je umnogome oo geografskih prilika u kojima su ona živjela. Te su prilike bile veoma različite, od ostrva i primorja sa blagim mediteranskim podnebljem preko plodnih nizina uz velike panonske rijeke pa do visokih vrletnih planina Crne Gore i drugdje, na kojima su oštre i surove zime uslovile tamošnjim stanovnicima način života i običaje. Prilagođavajući svoja naselja i svoje domove, odjeću i obuću, svoj cjelokupni način života okolini koja ih je okruživala, Sloveni su vjekovima živeći u različitim uslovima stvorili i različite običaje i vrlo različite mentalitete. Koliko su geografski i klimatski uslovi bili sličniji toliko je sličnija bila etnografska baština i obratno.Tako je u slovenskoj kulturi, moguće utvrditi čitav niz elemenata ilirskog porijekla, pokopavanje u jamama obloženim kamenjem, običaj tetoviranja a ima mišljenja da je i krsna slava običaj ilirskog porijekla. Može se naslutiti da je i vrlo rasprostranjen kult zmije ostavio mnoge tragove u brojnim manifestacijama tog kulta u slovenskoj mitologiji.I u crnogorskoj kulturi moguće je utvrditi čitav niz elemenata ilirskog porijekla. Ilirski ostaci u narodnoj kulturi, načinu pokopavanja mrtvaca, narodnoj nošnji i obući, jelu i piću, društvenoj organizaciji, muzici, plesu, jeziku dovoljno su brojni da se iz njih može zaključiti da su preci današnjih Crnogoraca, došavši u ove krajeve u šestom i sedmom vijeku, zatekli u Prevalisu, prilično brojno starosjedilačko nepotpuno ili djelimično romanizirano stanovništvo, prije svih potomke Dokleata i Labeata sa kojima su se tokom vjekova asimilirali i tako u svom narodnom entitetu sačuvali ostatke starih Ilira. Moglo bi se čak reći da je ovaj ilirski element imao veoma važnu ulogu u formiranju moralnih, kulturnih, tjelesnih i psihičkih osobina crnogorskog naciona koji sada ovdje živi. Ovaj proces umnogome je ubrzao primanje hrišćanstva, širenje pismenosti i stvaranje Dukljanske države.Predstavljanje Crnogoraca kao “najčistijeg” dijela srpskog naroda tokom 19. vijeka u kontekstu stvaranja velike Južnoslovenske zajednice naivno i s ponosom je prihvaćeno. Tim procesom je za dugi niz godina ugašena naučna potreba da se istraži i eventualno rekonstruiše istorijska nit između ilirskog plemena Dokleata, antičke Duklje i srednjovjekovne Dukljanske kraljevine.[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]
 
==Jezik==
{{glavni|Crnogorski jezik}}
 
== Crnogorska azbuka ==
latinična verzija: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź.
 
ćirilična verzija: А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ O П Р С Ш Ć Т У В З Ѕ Ж З́.
 
Crnogorci govore ijekavskim štokavskim [[narječje|narječjem]] srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od [[2007.]] Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen [[crnogorski jezik]].
 
==Vjera==
Sam termin Crnogorski jezik je prvi puta uporabio francuski auktor, pukovnik Vialle de Sommieres u svom putopisu iz 1813. ''"Voyage historique et politique au Montenegro"'' koji je publicirao kao knjigu u 2 sveska 1820 godine.ubazda i poserbljivac  Vuk Stefanovic (Karadžić) u djelu na njemačkom jeziku "Montenegro und die Montenegriner" iz 1837 nastoji demantovat Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga". No sam Karadžić u istom djelu nudi definiciju kako su "Crnogorci Slaveni Serbske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti).
 
Serbski književnik Ljubomir Nenadović u svom poznatom djelu "O Crnogorcima" 1856. objavio je kako je, prilikom posjete Crnoj Gori sredinom 19. vijeka ustanovio da Crnogorci govore Crnogorskim jezikom. On je također ostavio zapis kako je propagirao da se u Crnogorskim školama izučava serbski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između Crnogorskog jezika i serbskoga u budućnosti biti još veće: "''U svim školama, jezik je Crnogorski, u mnogome je različan od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao serbski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika nego što je između portugalskoga i španskoga. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnog jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno serbsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome"''.
 
Magjarski slavist Jozsef Bajza je u svojoj studiji "Crnogorsko pitanje" (izvorno: ''A montenegrói kérdés)'' napisao 1927: "''Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili s Turcima ih je izolirala od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao nezavisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna nezavisnost Crne Gore"''. Posebnost Crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, Australija, 1995), kad je posebnom rezolucijom pozvao "serbsku i Crnogorsku državu, u ime obveza i principa sadržanih u Povelji UN, UNESCO-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore". Prvi je od Crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje materinjeg, Crnogorskog jezika u Ustav i prosvjetu Radoje Radojević podkraj 1960tih. Ugledni Crnogoraki lingvist dr. ''Vojislav Nikčević'' je tijekom 1990-ih objavio niz djela u kojima je proučavao historiju Crnogorskog jezika, pa je obavio i prvi pokušaj njegovoga standardnog kodificiranja.
 
Crnogorski književnik Borislav Jovanović je 2005 u knjizi "Crnogorski književni urbanitet" artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i podcjenjivanja Crnogorskog jezika: "''Na Crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, Crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, Crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O historijskom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova fonološka, morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali Crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako Crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je Crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, Crnogorski jezik se više odazivao a Crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika"''.
 
Po prvi puta, tokom popisa 2003. (u rubrici "ostali jezici"), pored službenoga srpskog je bilo moguće izjasniti se o Crnogorskom jeziku kao materinjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovnistva, izjasnilo se da im je Crnogorski jezik maternji. Evo nekih izraza koje, da nema pravoda, mlađe generacije teško da bi znale.
 
Abaz - tupavko (Viđe li onoga abaza, samo zijeva ka’ krap), Abiti - čuditi (Zabio se ka’ tele u šarena vrata).
 
Ajtar - saučešće, saosjećanje,volja, naklonost (Idemo Becu na ajtar, umrla mu je majka. Ajtara ti moga,donesi mi ladne vode iz ubla)
 
Aluga - zapara, sparina, tjeskoba, muka (Aluga mi je od njega)
 
Azdisati - osiliti (Smiri se, jadan, što si azdisa)
 
Bajat - star (Bajatoga ljeba neću da ijem), Balagot-Ošamucen (Potpuno sam balagot, ne mogu da mrdnem)
 
Baljin kokotić - šarena ptica (Upupa epops) (Eno ga,obuka se ka baljin kokotić)
 
Bambat - krut, stvrdnut, mrtvak (Našli su ga bambata u doganju. Bambat je pjan)
 
Batal - nekoristan, pokvaren, štetan (S batal rabotom ne možes daleko dogurat), Bejturan - vrsta cvijeća (Bejturane jado, beru l' te djevojke), Binta-zavoj (Stavi mu bintu da mu rana ne zagnoji), Brecati - grajati, prijetiti (Breca cijeli dan,a niko mu ništa nije skrivio)
 
Čapiti - zgrabiti, čazbena - gostoprimna, čekma-dugme (sašij mi ovu čekmu na habetić (kaputić) da mi ne landara)
 
Ćaran - vedar, Ćef, ćeflija - uživanje, dobro raspoloženje, ćotek - udarac, štap, ćutuk – smetenjak
 
Derman - nacin, spas, pomoć, doganja-dućan, radnja, prodavnica, dragoman -tumač, prevodilac, drkalica - beskorisna stvar.
 
Džam - staklo na pendžeru, džapati - svađati, džegadur - nestašan momak, dženabet - napasnik, dževap-pomoć, samilost
 
Đuture - otprilike,
 
Ecim/hecim - ljekar
 
Faletati - gatati, predviđati, obmanjivati, fasan - bolešljiv
 
Galijot - mangup, gilićati - golicati, skakljati, gonetati - nagađati, pretpostavljati
 
Hairli - srećno, hajat - hodnik, trijem
 
Ibret, ibretnica - (naturskom: pouka, čudo) svadljivac, pakosnik, igbal - sreća, nafaka
 
Jabana - tuđina, jazbac - gromak glas, konata - limena posuda, kornis - ivičnjak
 
Lama - limena kanta, lentrati - slikati, fotografisati
 
Ljepuraca - leptir, ljuljujka, neskladan čovjek
 
Marifet - vještina, miscelo - posuda sa ručkama, musafir - gost
 
Nafingati - nagovoriti, naglaviti - nagoditi, sporazumjeti, nacpalja - ružan čovjek
 
Njutro - tupavko, trapavko
 
Objenuti – oveseliti, obrsiti - nastradati, naopako završiti
 
Panjat - star čovjek, ponat - jakost, snaga, portik - hodnik
 
Rila,rilica - usna, rukatna - vješta žena
 
Sevap - milosrđe, siciguz - nervozna osoba, skalati - splasnuti, spustiti, sofit -potkrovlje
 
Tandarati - koješta pričati, praviti buku, tantara - beskorisna stvar, tarabakovina-krntija, starudija
 
Uabiti - zabuljiti, zablenuti, ugaša - šaljivčina, ukopiljanciti - navodno prenemoći
 
Vagan - posuda za jelo
 
Zagar - kucko, pas, zaljustiti - ošamariti, zamuzen - smotan
 
NARODNI IZRAZI I MUDROSTI:
 
Jesi li ga usija - izgubi li ga
 
Mainat rabotu - ostaviti posao
 
Na koji si konat - dokle si stigao u poslu
 
Ne puva mu ispod samar - nosi teško breme
 
Neđe se izut - odati tajnu
 
Nije mu peda među oči - Nije glup
 
Nos okiđeni - sramota, stid, bruka
 
Ostat za bruku - ne održati obećanje
 
Plakat usta s kime - ogovarati
 
Ovi bi đaolu ispod maljica uteka - mangup, hitar, živ
 
Ovakvo bogatstvo jezika danas nije svojstveno mlađim generacijama.
 
Dok smo nekada imali fraze i riječi koje su prisvajanje iz turskog i romanskih jezika i od njih pravili naše, danas rječnik mladeži u Crnoj Gori čine riječi koje preuzimaju mahom iz američkih filmova i serija.
 
Veliki uticaj na naš govor imaju i društvene mreže, a o skraćenicama koje smo iz njih pokupili da i ne govorimo.
 
Ali, vrijedi se prisjetiti kako su naši preci govorili.
 
== Osobine Crnogorskog jezika ==
Crnogorski jezik obuhvata dva dialekta: Istočno-hercegovački dialekt na zapadu i sjeverozapadu i Zetsko-južnosandžački u ostalim dijelovima Crne Gore. Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, Crnogorski jezik je nastao i razvijao se pod posebnim povijesnim okolnostima, a takođe ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, pravopisne i druge posebnosti kao i književnu samopotvrdu. Glavne razlikovne značajke:
* Crnogorsko jotiranje ''d + j'' uvijek daje '''đ''': đed, đevojka, poneđeljak, niđe, ovđe (isto na Lastovu).
* Analogija postoji i kod ''c + j'' koji se spajaju u '''ć''': šćeti, ćepanica, ćelokupni.
* Umjesto ''lokativa'' u svakodnevnom se Crnogorskom jeziku rabi akuzativ, a primjeri su: ''Ćera đecu po ulica, Živi u grad, Voda u krš''.
* Primjeri posebne morfonološke ijekavice Crnogorskog jezika: tijeh, ovijeh, ovijema, tijema.
* Primjeri posebne fonološke ijekavice Crnogorskog jezika: nijesam, sijeno, bijelo.
* Lične su zamjenice: ja, ti, sebe - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak e, pa se na Crnogorskom jeziku veli: ''Daj mene tu knjigu'', ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
* Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dva dodatna fonema: meko Š, meko Ž.
Jedino još poljski jezik i jadranska bodulska čakavica (otoci i istok Istre) sadrže meko Š (šj) i Ž (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za Crnogorski jezik: '''Ś''' i '''Ź'''. Za meko Z ('''dz''') je predložio grafem 3, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom Crnogorskom jeziku.
* Primjeri uporabe fonema '''3''' u Crnogorskom jeziku: ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati''.
* Primjeri uporabe fonema '''Ś''' u Crnogorskom jeziku: ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan'' (ime).
* Primjeri uporabe fonema '''Ź''' u Crnogorskom jeziku: ''źevati, iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica, Źaga'' (nadimak).
 
* Primjeri upotrebe imenica u Crnogorskom jeziku: ''preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, brondzin, urivak, gravalje, pinjata, konata, banak, deka, škanj, kamarin, kotula, stolovača, ožeg, mašice, sač, škatula, šalpa, špag, ogar, cijeđ, jeina, štica, sapatnik, sopernik, lubarda, kudelja, ljesa, baun, iščupak, pojata, pržina, śedok, razvale, razura, riječanje, luča, koštanj, ruga, mjed, jarošt, čislo, nožice, kufijerta, ckvrna, gramata, hrtenica, dne, očalin, drača, teća, tica, izba, krupa, teno, tjeskota, trupina, ljutac, ljučevina, vlaka, stima, rapa, ponjava, podina, čajina, čoek, parapet, śenokos, pjev, sakup, varevina, guvno, izvanjac, božjak, cijuk, cjepač, javje, zbiće, fiska, maragun, acal, argat, jav, badanj, banak, krtola, kučak, bječva, bogatun, navlaštito, uvor, sijerak, gvardija, grun, zviježđe, šiljeg, sić, dekica, prenje, kuneta, šterika, śet(a), frkun, saket, frnjoka, puce, štramac, utek, tavalja, zađevica, zapt, zvijerac, raka, kotarica, načpolj, zubja, petrusin, ožica, kašeta, plot, takulin, šnala, solijerna, svojta, fis, frčka, koc, aljine, čapra, kiljan, brav, pavrijez, čengele, čkuklja, lastra, raštan, lupež, banda, sičija, fuzda, crevlje, pośeta, čaktar, vjeđa, džanja, strag, pokajanje, baština, plotina, škrinja, pipun, direk, oriz, bizin, špiglo, stud, džupa, teslica, košćela, mamuta, makanja, osjena, kokot, kot, krok, kulje, laznina, nugao, lužina, luka, masak, mješina, pjesna, odsuda, oraj, polom, potoč, pot, okit, otpis, pupulj, Arbanas, jaspra, bogatun, capa, frmentin, korota, mudrina, pośekotina''...
 
* Primjeri upotrebe glagola u Crnogorskom jeziku: ''iźljeći, opsijecati, čepukati, bastati, banuti, trenući, uljeći, fištati, cjelivati, trsiti, bataliti, brečati, ćosati, davijati, doakati, obijediti, obršiti, oburdati, otpagavati, pasati, planuti, prismakati, razjagmiti, razminuti , razurati, rogiti, salećeti, sekati, skučiti, slučiti, survati, panuti, utvarati, pomaljati, milušiti, mrčiti, trijebiti, drobiti, zanijeti, obisti, utuliti, kumiti, ščuliziti, iskati, užditi, uljesti, vardati, propasti, umučati, prešućeti, iźesti, frisnuti, vrnuti, naličiti, zađenuti, odvrvjeti, miljeti, odmiljeti, zaruđeti, śenjati, vrijeći, omatufiti, oditi, driješiti, sjargati, otrsiti, zamandaliti, konačiti, svijati, ucvijeliti, pošeniti, povrnuti, prepanuti, udijevati, alavertiti, piždriti, obidovati, žlijebiti, njunjoriti, žuliti, čunuti, snijevati, itati, stužiti, upiriti, zjati, prigati, navrnuti, krepati, šlapnuti, špijati, cotati, klepati, danuti, krivati, obalaverditi, jakati, zadijevati, śesti, priprijeti, krknuti, minuti, ogranuti, odaslati, ožeći, pregnuti, prignati, putiti, arlaukati, čamovati, čunuti, kiśeliti, kojevitezati''...Ш/Š Шалпа/Šalpa – Šal Шалче/Šalče – Šal (ženski) Шанћет/Šanćet – Šaptati Шапорит/Šaporit – Tiho razgovarati, šaptati Швагнут/Švagnut - Glup Шевељат/Ševeljat – Teško ići, tumarati, hodati tamo-amo Шеврдат/Ševrdat – Tumarati, ići lijevo–desno Шегун/Šegun – Velika pila Шемпија/Šempija – Budala Шенут/Šenut – Skrenuti s uma Шесан/Šesan – Lijepo građen, skladan, uredan, naočit Шештерица/Šešterica – (Pre)otresita djevojka, brza na jeziku, vrijedna Шикат/Šikat – Ljuljati bebu u kolijevci Шиљȃт/Šiljȃt – Slati, poslati Шиљеже/Šilježe – Dvogodišnji brav Шипак/Šipak – Nar  Шифунијер/Šifunijer – Ormar za robu/odjeću Шкав/Škav – Ladica Шкалоња/Škalonja – Vrsta luka Шканција/Škancija – Mala kredenca/polica Шкањ/Škanj/Шкањчић/Škanjčić – Vidi bančić Шкартоц/Šкаrтоc – Papirna kesa Шкатула/Škatula – Kutija Шквадра/Škvadra – Pravi ugao, sprava za mjerenje pravog ugla Шклапоћесина/Šklapoćesina – Nikakav čovjek, čovjek koji priča gluposti, nevaljalac Шклепит/Šklepit – Udariti šakom po obrazu Шклопац/Šklopac – Plih Шкљанац/Škljanac – Članak Шкрња/Škrnja – Trun, trunčica Шљеме/Šljeme – Duga greda na koju se naslanjaju kabruči na krovu Шкрип/Škrip – Procijep u stijeni, pukotina Шкркат/Škrkat – Nestručno rukovati s tehničkim stvarima Шкопит/Škopit – Sterilisati, kastrirati životinje Шкуро/Škuro – Tamno Шодер/Šoder – Mljeveni kamen Шпаг/Špag – 1. Džep 2. Deblji konac (sa dugim a) Шпањулет/Španjulet – Cigareta Шпицафого/Špicafogo – Prepreden čovjek Шпицлов/Špiclov – Lukava osoba Шпорак/Šporak – Prljav Шпоркица/Šporkica – Prljavština Шпоркотур/Šporkotur – Neko ko ne bira riječi, ko mnogo psuje, prostak Шпоркуља/Šporkulja – Prljava žena, žena vrlo niskih moralnih normi Шпренговат/Šprengovat – Minirati, postaviti eksploziv Шпугар/Špugar – Puž (Gastropoda) Штерика/Šterika –Voštana svijeća Штива/Štiva – Sloj, naslaga Штица/Štica – Daska Штиља/Štilja – Vreteno, oštri štap na kojem se zamotava vunena predja Штир/Štir – Vrsta korova (Amaranthus retroflexus) Штикадента/Štikadenta – Čačkalica Штрамбав/Štrambav – Glup, neotesan Штрига/Štriga – Vještica Штркљав/Štrkljav – Mršav, “kost i koža” Штук/Štuk – Kit Штукаљ/Štukalj – Kost od pršuta Шћаг, шћаше, шћагу/Šćag, šćaše, šćаgu – Htjedoh, htjede, htjedoše Шћер/Šćer – Ćerka Шћетан/шћетна/Sćetan/sćetna – Veseo/vesela Шћет/Šćet – Htjeti Шћето/Šćeto – Jasno (govoriti) Шувит/Šuvit – Tavan (vidi petar) Шуверине/Šuverine – Šibice Шугаман/Šugaman – Ručnik  Шужбати/Šužbati – Odvajati klipove kukuruza od šužbine Шужбине/Šužbine – Suvi listovi oko kukuruznog klipa. Služe kao stočna hrana i za punjenje slamnice. Шушорит/Šušorit – Šaptati, tiho i nerazgovjetno razgovarati Шушти/Šušti – Isti kao (vidi pljunuti) Шумолакно/Šumolakno – Pritajeno, neupadljivo, podmuklo Шумпијот/Šumpijot – Vrsta šuplje pašte Шут, шутиле/Šut, šutile – Govedo il brav bez rogova Шуфигат/Šufigat – Dinstati Шушта/Šušta – Opruga Шушти/Šušti – Isti kao (vidi pljunuti) Шфорцат/Šforcat – Izvršiti pritisak na nekoga, natjerati
 
Ц/C
 
Цаклит се/Caklit se – Sijati se
 
Цапица/Capica – Manje orudje za okopavanje
 
Цацар/Cacar – Preslano (Slano ka cacar)
 
Цвијељат/Cvijeljat – Pozlijedjivati, nanositi bol
 
Цегер/Ceger – Mrežasta pletena torbica
 
Целта/Celta – Plastični omotač slatkiša ili kutije cigareta
 
Цење/Cenje – Jeftinije
 
Церот/Cerot – Flaster za reumu
 
Церишпањ/Cerišpanj – Pečatni vosak
 
Цивијере – Vidi tragači
 
Цигло/Ciglo – Samo to, jedino
 
Цијула/Cijula – Vrsta crnog luka
 
Цимат/Cimat – Luljati, povlačiti
 
Цингарица/Cingarica – Manje zvono za stoku
 
Ципан–цијели/Cipan–cijeli – Sveukupan
 
Цкло/Cklo – Staklo
 
Цотат/Cotat – Hramati
 
Цревље/Crevlje – Cipele
 
Цријепња/Crijepnja – Crepulja
 
Цркавица/Crkavica – Vrsta stočne bolijesti, (“Crkavica te napela” )
 
Црнокруг/Crnokrug – Vrsta zmije otrovnice
 
Цукар/Cukar – Šećer
 
Цукат/Cukat - Udarati, lupati
 
Цукит/Cukit - Poljubiti
 
Цукнут/Cuknut – Udariti, lupiti
 
Цунет/Cunet – Boca za rakiju uskog grlića
 
Ч/Č
 
Чазбен/Čazben – Gostoljubiv, ko voli da časti (vidi gozben)
 
Чантарa/Čantara – Odbačena ulubljena limenka, konzerva
 
Чангарица/Čangarica – Stara limenka napunjena kršima, služi sa plašenje sitne stoke bukom
 
Чапур/Čapur – Suv i oštar ostatak korijena niskih biljaka, viri iz kamena/zemlje
 
Чапра/Čapra – Koža
 
Чакал/Čakal – Šakal
 
Чељад/Čeljad – Ljudi, osobe
 
Чепат/Čepat – Lagano ići
 
Чепркат/Čeprkat – Pomalo raditi, grebsti zemlju
 
Чепрљат/Čeprljat - Grebsti
 
Чепрљи/Čeprlji – Kandže, nokti
 
Черек/Čerek – Četvrtina svinje, krave
 
Чеса/Česa – Čega
 
Четворокантунаст/Četvorokantunast – Četvrtast
 
Чечелит/Čečelit – Neumjereno štedjeti, isuviše biti škrt (Čečeli ka samoranica)
 
Чешаљ/Češalj – Vrsta stonoge
 
Чиблијa/Čiblija – Lovačka puška
 
Чичаљ/Čičalj – Vrsta korova (Arctium lappa)
 
Чојак/Čojak – Čovjek
 
Чојчурина/Čojčurina – Veliki čovjek
 
Чује се/Čuje se – Osjeća se, smrdi
 
Чучег/Čučeg – Jednogodišnja jestiva biljka (Sonchus oleraceus)
 
Џ/Dž
 
Џада/Džada – Cesta, kolski put
 
Џандар/Džandar – Žandarm
 
Џардин/Džardin – Vrt, bašta
 
Џора/Džora – Prasica..
Hantera
· 
 
 Ћ/Ć
 
Ћабакат/Ćabakat – Kevćati, lajati (pseći lavež prilikom lova)
 
Ћакулат/Ćakulat – Ćaskati, čavrljati
 
Ћаондан/Ćaondan – Dan poslije prekosjutra
 
Ћапити/Ćapiti – Uhvatiti, dohvatiti, ukrasti
 
Ћаро/Ćaro – Čisto, jasno 
 
Ћеперан/Ćeperan – Dobro raspoložen, veseo
 
Ћибрина/Ćibrina – Vedrina, vedro vrijeme
 
Ћик/Ćik – Opušak
 
Ћикара/Ćikara – Šolja
 
Ћускија/Ćuskija – Burgija
 
Ћутук/Ćutuk – Glupak
 
Ћућат/Ćućat – Sisati
 
Ћушка, ћушкетина/Ćuška, ćušketina – Žena vrlo lošeg morala 
 
У/U
 
Угнат/Ugnat – Utjerati
 
Угранцат се/Ugrancat se – Užeći se (suvo meso)
 
Удадбеница/Udadbenica – Djevojka prispjela za udaju
 
Уђест/Udjest – Udjenuti
 
Ужанца/Užanca – Navika
 
УждениUždeni - Utjeraj
 
Ужижат/Užižat – Upaliti
 
Уждивеница/Uždivenica – Seksom opsjednuta žena
 
Ужегуља/Užegulja – Uždivenica
 
Узбичит/Uzbičit – Ojačati, biti (pre)jak
 
Узостит се/Uzostit se – Vino postaje ocat (vino se uzostilo), naljutiti se
 
Ујам/Ujam – Naknada od samljevenog žita mlinaru
 
Уканут/Ukanut – Dosaditi, često jesti istu hranu (Ukanulo mi se to više)
 
Укећан/Ukećan – Tvrdoglav, težak za saradnju
 
Улагат/Ulagat – Počinjati
 
Улиште/Ulište – Košnica
 
Уљећ/Uljeć - Ući
 
Упретњак/Upretnjak – Mjesto za pečenje hleba
 
Усвиштат/Usvištati – Pokvariti se (hrana)
 
Усправит се/Uspravit se – Podići se, ustati
 
Ура/Ura – Sat
 
Усјека/Usjeka – Vrsta gljive od koje se pravi trud (Fomes fomentarius)
 
Уторник/Utornik – Utorak
 
Утреш/Utreš – Teret na sredini konjskog samara (da ne krivi)
 
Утробица/Utrobica – Džigerica, jetra (Hepar)
 
Утулит/Utulit – Ugasit
 
Уфишкат се/Ufiškat se – Zaludjeti se u nešto, infišati se
 
Учемњак/Učemnjak – Učen čovjek
 
Ушестат/Ušestat – Urediti, popraviti
 
Ф/F
 
Фалцно/Falcno – Lažno, neoriginalno
 
Фанат/Fanat – Dječak u kartama, dvanaestica
 
Фангла/Fangla – Zidarska zdjela za malter
 
Фањела/Fanjela –Vuneni poluver
 
Фаља/Falja – Greška
 
Фасоват/Fasovat – Dobiti batine
 
Фастак, фастаче/Fastak, fastače – Neodgovoran, neozbiljan, nezrio momak
 
Фаџола/Fadžola – Pasulj
 
Федер/Feder – Opruga
 
Ферал/Feral – Fenjer
 
Фета/Feta – Kriška, komad
 
Фермат/Fermat – Zaustavit
 
Фјака/Fjaka – Malaksalost, zamor od prevelike vrućine
 
Фијок/Fijok – Mašna
 
Фијола/Fijola – Ručna bušilica
 
Фијоманат, фијоманти/Fijomanat, fijomanti– Nov, novi
 
Фила/Fila – Sloj, red, feta
 
Филат/Filat – Tanko rezati pršut
 
Финта/Finta – Trik, varka
 
Фискат/Fiskat – Probadati, peckati (bol)
 
Фиштит/Fištit – Jako udariti
 
Фој/Foj – List papira
 
Форца/Forca – Snaga, sila
 
Франза/Franza – Sifilis
 
Фрегат/Fregat – Ribati pod
 
Фресина/Fresina – Mediteransko rastinje, vrijes, koristi se pravljenje jednostavnih metli za metenje grubih površina
 
Фрешак/Frešak – Svjež
 
Фрзот/Frzot – Vrsta zelja (Brassica oleracea)
 
Фркадела/Frkadela – Veća šnala za kosu
 
Фркун, фркунчић, фркунац/Frkun, frkunčić, frkunac – Tinejdžer
 
Фркуница/Frkunica – Tinejdžerka
 
Фрлекнут/Frleknut - Baciti
 
Фрљ, фрљокаст/Frlj, frljokast – Razrook
 
Фрњок/Frnjok – Udarac prstom po glavi
 
Фртаљ/Frtalj – Četvrtina (vidi kvarat)
 
Фрчекат се/Frčekat se – Pariti se (Mačka se frčeka)
 
Фумат/Fumat – Pušiti
 
Фундаћ/Fundać – Talog od crne kafe
 
Фундаменат/Fundamenat – Baza, osnova
 
Фурбо/Furbo – Lukav
 
Фурбобезобразан/Furbobezobrazan – Lukav² 
 
Фурија/Furija – Bijes, ijed
 
Фурмине/Furmine – Šibice
 
Фуцмут/Fucmut – Mangup, pogan
 
Фуштањ/Fuštanj – Flanel
 
Таваја/Tavaja – Stolnjak
 
Тадијер/Tadijer – Tada
 
Take/Take – Dječja igra sa pet kamenčića
 
Талента/Talenta – Gradjevinski alat za ravnjanje površine
 
Талижан/Taližan – Srećan
 
Такулин/Takulin – Novčanik
 
Танталекат/Tantalekat – Neodgovorno, nezrelo i neozbiljno se ponašati, “zujati okolo”, “krasti Bogu dane”
 
Танцоват/Tancovat – Plesati
 
Тараца/Taraca – Terasa, balkon
 
Тарантела/Tarantela – Mali gušter
 
Таулин/Taulin – Sto
 
Ташкет/Tašket – Kačket
 
Tемпија/Tempija – Sljepočnica
 
Тећа/Teća – Šerpa
 
Тељига/Teljiga – Drvo u obliku slova ” U” koje se stavlja volu oko vrata prilikom oranja (Obično napravljeno od košćele)
 
Тентат/Tentat – Smetati, nedostajati (malo me tenta da to ne uradim)
 
Тенда/Tenda – Plastični ili platneni pokrivač
 
Терина/Terina – Bjudva
 
Тентерика/Tenterika – Puzavica, koja u šumi onemogućava prolaz
 
Тепат/Tepat – Umiljato pozivati djecu po nadimku, umiljato razgovarati sa djecom, “dječjim jezikom, oponašanjem djece”
 
Тeћ се/Teć se – Pariti se (Koza se teče)
 
Тешлица/Tešlica – Tesla, zidarski čekić
 
Тилут/Tilut – Tupa strana noža
 
Тираке/Tirake – Naramenice
 
Тискат (се)/Tiskat (se) – Gurati (se)
 
Тицат/Ticat – Dirati, dodirivati
 
Тишлер/Tišler – Stolar
 
Тȍћ/Tȍć – Sos, umak
 
Тоћат/Toćat – Umakat hleb u sos/toć
 
Трпеза/Trpeza – Sto, taulin
 
Травијеша/Traviješa – Kecelja, pregača
 
Трагач/Tragač – Drvena nosila za teret, koja nose dvije osobe (vidi civijere)
 
Тревит/Trevit – Naći se, sresti nekog
 
Тресловина/Treslovina – Vrsta drveta, “divlja trešnja”
 
Тринко/Trinko – Novo, neupotrebljavano
 
Трлезина/Trlezina – Napušteno, nekorisno, bezvrijedno zemljište
 
Трипијере/Tripijere – Metalni podmetač (tronožac) ispod kazana na ognjištu
 
Тоња/Tonja – Vidi vonja
 
Трица/Trica – Desetka u kartama
 
Трница/Trnica - Pojata
 
Троп/Trop – Ostaci od izmečenog groždja od kog se peče rakija
 
Троскот/Troskot – Vrsta korova (Polygoni avicularis herba)
 
Трсит/Trsit – Otarasiti se, osloboditi se nečega
 
Труња,труњица/Trunja, trunjica – 1.Mrva, mrvica
 
2. Škrnja
 
Трупатат/Trupatat – Tapkati nogama, skakati u mjestu
 
Трупатања/Trupatanja – Bat koraka, buka, vardanja
 
Тулит/Tulit – Gasiti
 
Тун/Tun – Tu
 
Турин/Turin – Njuška, gubica
С/S
Савијутак/Savijutak – Krivina na putu
 
Савурно/Savurno – Užeglo (suvo meso)
 
Садијеват/Sadijevat – Slagati sijeno za kopu ili list za lišnjak
 
Сакет/Saket – Vreća
 
Саламастран/Salamastran – Posoljen (pršut)
 
Саламура/Salamura – Usoljena voda za čuvanje sira, rasol
 
Салса/Salsa – Senf
 
Самар/Samar – Drveno sedlo
 
Санџир/Sandžir – Lanac
 
Сват/Svat – Prijatelj preko udate/oženjene djece
 
Сваћа/Svaća – Prijateljica preko udate/oženjene djece
 
Својит се/Svojit se – Održavati prisne prijateljske veze
 
Својта/Svojta – Rodbina
 
Свудијен, свуђ/Svudijen, svudj – Svuda, svugdje
 
Севлија/Sevlija – Čempres
 
Сетемана/Setemana – Sedmica, nedjelja
 
Сирак/Sirak – Siroče
 
Сић/Sić – 1. Poveća kanta za vodu (kratko i)
 
2. Saći (dugo i)
 
Сист/Sist – Saći
 
Сједута/Sjeduta – Konferencija, sastanak
 
Сјекоманит/Sjekomanit – Podvikivati, vikati, podizati glas
 
Сјекоманица/Sjekomanica – Žena koja mnogo i glasno priča
 
Скале/Skale – 1. Stepenice
 
2. Merdevine
 
Скалин/Skalin – Stepenik
 
Скапулат/Skapulat – Preteći, preživjeti, sačuvati 
 
Скитач/Skitač – Prostak, loš čovjek
 
Скитачит се/Skitačit se – Nepristojno se ponašati, biti vrlo neuljudan i neskroman
 
Скопост/Skopost – Snaga, moć (Nemam skoposti da se uspravim-Nemam snage da ustanem)
 
Скоруп/Skorup – Masna naslaga koja nastaje prilikom hladjenja mlijeka
 
Скочан/Skočan – Brz, hitar, spreman da pomogne
 
Скриња/Skrinja – Sanduk, kovčeg
 
Скромут/Skromut – Višegodišnja biljka, rast uz veliko drveće (Clematis vitalba)
 
Скужат/Skužat – Primiti novac, naplatiti
 
Скукојежит се/Skukoježit se – Povući se u sebe, stisnuti se “ka po dinara sira”
 
Слаткоран/Slatkoran – Dobrog apetita, neprobirljiv u hrani
 
Сламница/Slamnica – Slamarica
 
Сметен, сметена/Smeten, smetena – Glup, glupa
 
Смок/Smok – Masna hrana
 
Смочит/Smočit – Jesti hleba uz masnu hranu
 
Снаодит се/Snaodit se – Snalaziti se, snaći se
 
Соврња/Sovrnja – Sitni kamenčići, sitniji od škalje
 
Спенџа/Spendža - Trošak
 
Спенџат/Spendžat – Potrošiti
 
Спонтат/Spontat – Dobiti upalu pluća
 
Спица/Spica – 1. Tanja grančica
 
2. Košpica od voća
 
Сплачине/Splačine – Pomije
 
Стађун/Stadjun – Godišnje doba
 
Стаја/Staja – Dionica, udio u mlinu
 
Стâр/Stâr – Mjera za težinu (4 late, 60 kg.)
 
Стевен/Steven – Način
 
Стевона/Stevona – Bremenita (Krava)
 
Стегно/Stegno – Butina
 
Стеља/Stelja – Meki dušek izmedju samara i ledja konja/magarca
 
Стењȁт/Stenjȁt – Nadojiti se vodom, nabreknuti (Bačva je stenjala, badanj je stenjao)
 
Стимат/Stimat – Procjeniti, poštovat
 
Стимадур/Stimadur – Procjenjivač štete
 
Стио/Stio – Htio
 
Стравесан/Stravesan – Izludjen, pomamljen
 
Страмац/Stramac – Madrac
 
Стрападура/Strapadura – Kanta za zalivanje
 
Страпат, пострапат/Strapat, postrapat – Zalivati, poprskati, polivati vodom
 
Стијењ/Stijenj – Pamučna traka u svijeći
 
Стркнут/Strknut – Odskočiti, pobjeći
 
Стркотина/Strkotina – Djelić kamena ili drveta što odskoči
 
Стрменица/Strmenica – Nizbrdica
 
Струњен/Strunjen - Uplašen
 
Струц/Struc – Vekna
 
Стурина/Sturina – Oklasina
 
Сувотан/Suvotan - Siromašan
 
Суклата/Suklata – Zloitro
 
Сулундар/Sulundar – Čunak
 
Сумнкават/Sumankavat – Smanjivati površinu prilikom pletenja
 
Сумпас, по сумпасу/Sumpas, po sumpasu – Otprilike, nafrlje
 
Сумпреш/Sumpreš – Pegla
 
Сутурат се/Suturat se – Strmoglaviti se
 
Сучијем/Sučijem - Čime
 Р/R
Развардат/Razvardat – Porušiti, pokvariti red
 
Раздио/Razdio – Granica izmedju imanja/zemljišnih parcela
 
Размет/Razmet – Razilazak (Je li kolo od razmeta)
 
Разметнут/Razmetnut – Rasturiti, privesti kraju (Ko razmetnu našu slogu)
 
Разом/Razom – Ivicom (posjeći razom zemlje)
 
Рало/Ralo - Mjera za površinu (1600 m² , 4 motike)
 
Рȃнит/Rȃnit – Sačuvati, skloniti
 
Раскубат/Raskubat – Raznositi, otimati
 
Растићит се/Rastićit se – Razmnožiti se
 
Раца/Raca – Sorta, soj, vrsta
 
Рашпа/Rašpa – Turpija
 
Раша/Raša – Kotula
 
Рашчепит/Raščepit – Rastrgnuti
 
Регула/Regula – Zakon, pravilo, način ponašanja
 
Режентат/Režentat – Ispirati rublje
 
Рељ/Relj – Hren (Armoracia rusticana)
 
Ремик/Remik – Kaiš
 
Рефужа/Pefuža – U rasutom stanju, neupakovano
 
Решпект/Rešpekt – Poštovanje
 
Риват/Rivat – Stići, doći
 
Ригат/Rigat – Povraćati
 
Ријечање/Riječanje – Prepirka
 
Рилице/Rilice – Usne
 
Ркина/Rkina – Stara roba, stara krpa, dronjak
 
Робаши/Robaši – Bliski članovi nevjestine porodice koji joj donese darove koje je ona dobila prilikom svadbe
 
Родула, родулица/Rodula, rodulica – Valjak za konac ili špag
 
Рогач/Rogač – 1. Škorpija
 
2. Mediteranska biljka (Ceratonia) 
 
Ромача/Romača – Mjera za dužinu cca. 20 cm. Razdaljina izmedju ispruženog palca i kažiprsta
 
Розаглија/Rozaglija – Vrsta groždja
 
Розга/Rozga – Veoma razgranata suva grana koja služi kao odrina za lozu. Obično od smreke (Juniperus communis).
 
Ртеница/Rtenica – Ledja, kičma
 
Рубат/Rubat – Kruniti kukuruz, otkidati zrnvlje
 
Рудица/Rudica – Malo deblji konac za pletenje
 
Руњат/Runjat – Maljav, dlakav
 
Рутина/Rutina – Stara roba, stara krpa, dronjak
 Праћат/Praćat – Koprcati se, udarati zadnjim nogama (konj se praća)
Првичне/Prvične – Prvi posjeta mlade nevjeste svojoj porodici
 
Прдекана/Prdekana – Zatvor (Kotorski zatvor se zove još i “pod smokvom” ili “kuća Marka Becone”)
 
Прдоклачит/Prdoklačit – Pričati gluposti, zanovetati
 
Предвостручит/Predvostručit – Presaviti, predupliti
 
Пређа/Predja – Predivo
 
Прежат/Prežat – Vrebati, motriti iz zasjede
 
Премитит се, премићен/Premitit se, premićen, – Presaviti se, presavijen, pognut
 
Препреке/Prepreke – Sandale napravljene od komada stare obuće
 
Пререпит/Prerepit – Udariti
 
Пресамитит/Presamitit – Presaviti, premititi
 
Преслачке/Preslačke – Poslastice
 
Прескубов/Preskubov – Bolešljiv čovjek
 
Пресмичалина/Presmičalina – Vidi preskubov, krepalina
 
Претио, претила/Pretio, pretila – Debeo, debela (Obično se kaže sa stoku)
 
Претукач/Pretukač – Oškopljen bik, ovan ili jarac
 
Префиган/Prefigan – Furbo
 
Пржина/Pržina – Krupniji pijesak od kremenice
 
Пригат/Prigat – Pržiti
 
Приганија/Priganija – Topla zakuska, pržena hrana
 
Пријелаз/Prijelaz – Mjesto gdje se prelazi sa jedne na drugu livadu/parcelu, utabano mjesto
 
Пријенут/Prijenut – Zalijepiti se, prionuti
 
Пријечац/Priječac – Prečica, prijeki put, (umrijeti na priječac–umrijeti iznenada)
 
Припет се/Pripet se – Popeti se, uspeti se
 
Припетат/Pripetat – Pridići, pridodati
 
Припогледнут/Pripoglednut – Obratiti pažnju, pričuvati, pripaziti
 
Приспјет/Prispjet – Doći na vrijeme
 
Прифорцат/Priforcat – Prisiliti, prinuditi
 
Причек/Priček – Dati na poček, na kredit
 
Причет/Pričet – Krava neposredno pred teljenje. (Krava je pričela)
 
Пришит/Prišit – 1. (Pri)dodati
 
2. Zalijepiti
 
3. Zakrpiti
 
Прњат/Prnjat – Biti nemiran, koprcati nogama
 
Прње/Prnje – Stara odjeća
 
Провала/Provala - Provalija
 
Прождират/Proždirat - Gutati
 
Прождират гучмине/Proždirat gučmine – Trpjeti nepravdu/zlo, “gutati knedle”
 
Прождират суве пљене/Proždirat suve pljene – Gladovati, nemati ništa za pojesti
 
Просочит/Prosočit – Prošpijati, odati
 
Просуља/Prosulja – Tiganj
 
Просутница/Prosutnica – Raspikuća (žena)
 
Прпош/Prpoš – Suvi gnoj od sitne stoke
 
Пртено/Prteno – Končano (pamučno)
 
Пруга/Pruga - Autobus
 
Прут/Prut – Tanja grana koja služi za fizičko kažnjavanje djece, batina
 
Прч/Prč – Jarac za priplod
 
Псоват се/Psovat se – Pariti se (Kučka se psuje)
 
Пувалица/Puvalica – Duža cijev kroz koju se duvanjem pojačava plamen na ognjištu
 
Пуват/Puvat – Duvati
 
Пукћет/Pukćet – Hrkati, duboko spavati (”Pukti ka poganica”)
 
Пустина/Pustina – Mali kušin koji se stavlja izmedju volovskog vrata i jarma
 
Пуце/Puce – Dugme
 П/P
Паламудит/Palamudit – Izmotavati se, mudrovati
 
Паланга/Palanga – Ćuskija
 
Палумента/Palumenta – Temelj, osnova
 
Палица/Palica – Grančica
 
Памидора/Pamidora – Paradajz (Solanum lycopersicum, syn. Lycopersicon esculentum).
 
Пањега/Panjega – Četvrtasto udubljenje u zidu koje služi kao kredenca
 
Парапет/Parapet – Ivičnjak
 
Парићат/Parićat – Spremiti, zgotoviti, pripremiti, urediti
 
Пâс/Pâs – Pokoljenje
 
Пасат/Pasat – Proći
 
Пасјака/Pasjaka – Opasna, stroga žena
 
Паст се/Past se – Pariti se (Kobila se pase)
 
Патакун/Patakun – Veliki komad
 
Патарица/Patarica – Poprečna daska koja spaja krsta i glavinu samara, fig. Visok čovjek
 
Патент/Patent – Patentni zatvarač, rajferšlus
 
Патина/Patina – Krema za cipele
 
Патисат/Patisat – Odmoriti, prekinuti s radom
 
Пачат се/Pačat se – Miješati se u tudje stvari
 
Пашаброд/Pašabrod – Cjedilo za supu
 
Пашада/Pašada – Beštek, pribor za jelo
 
Пашанац/Pašanac – Pašenog
 
Педа/Peda – Pedalj
 
Педенца/Pedenca – Uzbrdica, nagib
 
Пепељак/Pepeljak – Ćošak kod ognjišta za odlaganje pepela
 
Пестија/Pestija – Pesnica
 
Пестокупљавина/Pestokupljavina – Grupa ljudi lošeg morala, masa ljudi
 
Пестоклињат сe/Pestoklinjat se – Neozbiljno se ponašati, glupo se smijati, “lupati” bez veze
 
Петрусин/Petrusin – Peršun (Petroselinum crispum)
 
Петар/Petar – Tavan (vidi šuvit)
 
Пециваш/Pecivaš – Blizika, bliska svojta koja je obavezna da donese pecivo za svadbu
 
Пециво/Pecivo – Ovca/koza ili pršut koje kao poklon za svadbu donosi bliska svojta mladenaca (pecivaši)
 
Печа/Peča – Komad nečega
 
Печен/Pečen – Spreman na sve, bezobziran
 
Пижун/Pižun – Kamena klupa ili ograda na koju se sjedi
 
Пиз/Piz –Teret
 
Пијегат/Pijegat – Umirati
 
Пијенут/Pijenut – Umrijeti
 
Пилеж/Pilež – Sitna djeca
 
Пињата/Pinjata – Šerpa
 
Пињело/Pinjelo – Četka za farbanje, slikanje i pituranje Пиплад/Piplad – Pilići
 
Пиплетина/Pipletina - Piletina
 
Пиплица/Piplica – Mlada kokošкa
 
Пипун/Pipun – Dinja (Cucumis melo)
 
Пирија/Pirija – Lijevak
 
Пирит/Pirit – Upaliti vatru
 
Пирула/Pirula – Pilula
 
Пирун/Pirun – Viljuška
 
Писковина/Piskovina – Vrsta rastinja, nalik žukvi (Cytisus scoparius), koristi se kao zimnica za konje tkz. brst za konje
 
Питурање/Pituranje – Bojanje
 
Пићa/Pića – Hrana za stoku
 
Пиштање/Pištanje – Curenje tečnosti
 
Пиштет/Pištet – Izvor, mjesto gdje curi voda
 
Пљештеница/Plještenica – Sljezina (Lat.Lien, Grč. Splen)
 
Пљунути/Pljuniti – Isti kao, prava kopija (On je pljunuti otac)
 
Пљузаво/Pljuzavo – Klizavo 
 
Пјадела/Pjadela – Tacna
 
Пјат/Pjat – Tanjir
 
Планика/Planika – Mediteransko rastinje (Arbutus unedo)
 
Пландиште/Plandište – Mjesto u hladu za plandovanje stoke
 
Плекат се/Plekat se – Miješati se u tuđa posla
 
Плеће/Pleće – Plećka
 
Плећи/Pleći – Ledja
 
Плитка/Plitka – Kolac uz koji raste povrće
 
Плоче/Ploče – Okrugle potkovice za potkivanje mazgi
 
Повраз/Povraz – Ivica bronzina
 
Погâн/Pogân – Zao čovjek
 
Поганица/Poganica - Zmija
 
Поглâвница/Poglâvnica – Kušin 
 
Погледнут/Poglednut – Pogledati
 
Подгрљача/Podgrljača – Konop ispod konjskog grla koji pridržava samar
 
Подлимач/Podlimač – Potpirača
 
Подњивит/Podnjivit – Podignuti, odgajiti (djecu)
 
Подпргнут/Podprgnut – Odrasti
 
Подурат/Podurat – Potrajati
 
Подрепница/Podrepnica – Kanap ispod konjskog repa koja pridržava samar
 
Појат/Pojat - Pjevati
 
Појата/Pojata – Kućica u kojoj se čuva sijeno za zimu Покајање/Pokajanje – Sahrana 
 
Полазит се/Polazit se – Posjećivati familiju prilikom slavlja, posjećivati se, održavati dobre kontakte sa nekim
 
Поленут/Polenut – Zagrcnuti se (usred nepravilnog gutanja hrane)
 
Полог/Polog – Mjesto gdje kokoške snose jaja i gdje se naležu
 
Полутица/Polutica – Pola ovce/koze
 
Получит, одлучит/Polučit, odlučit – Razdvojiti jagnjad/jarad od ovaca/koza
 
Помамит се/Pomamit se – Poludjeti
 
Пометина/Pometina – Stočna placenta (fig. ljigavac, čovjek bez svog “ja” )
 
Помест се/Pomest se – Smrznuti se, prehladiti se
 
Понат/Ponat – 1. Poen u igri
 
2. Deblja štica
 
Понеђелник/Ponedjelnik – Ponedeljak
 
Понтура/Pontura – Promaja
 
Понуде/Ponude – Darovi bolesniku
 
Поп/Pop – Svinjski želudac napunjen kukuruznim brašnom, slaninom i lojem
 
Поплати/Poplati – Tabani
 
Поплекат/Poplekat – Saplesti
 
Поприг/Poprig – Zaprška
 
Попруг/Poprug – Širok i pljosnat konopac koji se stavlja ispod stomaka konju/magarcu da bi se učvrstio samar
 
Портела/Portela – Vratašca, prozorčić, izlaz u potkrovlje
 
Поруњатит/Porunjatit – Omaljaviti, postati maljav/dlakav, fig. odrasti
 
Посалижат/Posaližat – Popločati
 
Пот/Pot – Znoj
 
Поталаушит/Potalaušit – Povući se u sebe, “pokriti se ušima”
 
Потла/Potla – Poslije
 
Потенчењак/Potenčenjak – Vampir, tenac
 
Поткопиштит/Potkopištit - ZainatitiПоткоружит/Potkurižit – Odvajanje najogornjeg sloja i formiranje vazdušnih jastučića na ravnoj površini
 
Потпирача/Potpirača – Tanja, prava i duža grana koja se koristi za pridržavanje tereta prilikom tovarenja konja/magarca, v. Podlimač 
 
Потутолица/Potutolica – Podrška
 
Пофермат/Pofermat – Potvrditi
 
Пошакиш/Pošakiš – Igra udaranjem šakom na šaku. Naizmjenično dva igrača. Igrači ne smiju da udare na svoju šaku. 
 
Пошеганица/Pošeganica – Potkraćena puška M–48 (“Jugoslovenska puška”), kratež
 
Пошутит се/Pošutit se– Povući se u sebe, zaćutati
 
Прћија/Prćija – Miraz
 
Пршкат/Prškat – Kopkati, čačkati, dirati
 
Праз/Praz – Ovan za priplod
 
Празнословит/Praznoslovit – Pričati gluposti, “pričati s pet na devet”.
 
Праска/Praska – Breskva (Prunus persica)
 
Праћа/Praća – Konop vezan uz samar da pridržava noge jahača ili teret.
 Обурдат се/Oburdat se – Razrušiti se, pasti (gradjevina)
Овенцат/Ovencat – Preostati, preteći, imati viška
 
Оглав/Oglav – Kanap oko konjske glave, ular
 
Огњило/Ognjilo – Komad metala koji stvara iskre udarom o kremen. U obliku slova “C”
 
Oд бота/Od bota – Odjednom, istovremeno
 
Одива/Odiva – Udata sestra ili ćerka
 
Одивичић, одивична/Odivičić, odivična – Djeca od odive
 
Одлучит/Odlučit – Odvojiti jagnjad, jarad ili telad od svojih majki
 
Одовуд/Odovud – Odavde, sa ove strane
 
Одом/Odom – Korakom
 
Одонуд/Odonud – Odande, sa one strane
 
Одрина/Odrina – Pergula za lozu
 
Одртуља/Odrtulja – Žena lošeg morala
 
Oжег/Ožeg – Metalni štap koji se koristi za rukovanje vatrom na ognjištu ili kaminu.
 
Oжица/Ožica – Kašika
 
Оздол/Ozdol – Odozdo
 
Озгор/Ozgor – Odozgo
 
Озирнут се/Ozirnut se – Osmotriti, pogledati
 
Окојавит/Okojavit – Bolje se osjećati, ozdraviti
 
Окопиркат се/Okopirkat se – Ozdraviti, bolje se osjećati
 
Окушан/Okušan – Slatkoran
 
Oматуфит/Omatufit – Ostariti, gubiti pamćenje od starosti 
 
Омутнут/Omutnut – Isprati, oprati (vidi oplakât)
 
Oнадијер, oндар/Onadijer, ondar - Onda
 
Ондан/Ondan – Prekosjutra
 
Оновечери/Onovečeri – Preksinoć
 
Онођен/Onodjen - Ondje
 
Ономланик/Onomlanik – Pretprošle godine
 
Oпитурат/Opiturat – Obojati, okrečiti
 
Опиљушкат/Opiljuškat – Ukrasti, Opljačkat
 
Оплакâт, оплакнут/Oplakât, oplaknut – Isprati, oprati
 
Опљузат се/Opljuzat se – Okliznuti se
 
Опреше/Opreše – Nužno, potrebno
 
Опучит се/Opučit se – 1.Umoriti se, teško raditi,
 
2. Dobiti bruh 
 
Oриз/Oriz – Riža
 
Освијетлит/Osvijetlit – Pomesti, metlom očistiti
 
Осекнут се/Oseknut se – Izduvati nos, očistiti nos
 
Ослачат/Oslačat – Postati slatko, postati ukusno
 
Османик/Osmanik – Mjera za težinu (5 kg.)
 
Осмочит/Osmočit – Dodati mast ili ulje, začiniti hranu mrsom
 
Отава/Otava – Mlada trava na pokošenoj lividi
 
Oћаг/Oćag - Htjedoh
 
Oћале/Oćale – Naočare
 
Оћарица/Oćarica – Čisto, jasno, vedro a prohladno vrijeme, zdravo vrijeme
 
Oфитат/Ofitat – Iznajmiti stan, dati u najam
 
Oфрегат/Ofregat – Oribati, izribati
 
Офрље/Ofrlje – Otprilike
 
Офтат/Oftat – Osjetiti, primijetiti, uočiti
 
Офулит се/Ofulit se – Nečujno prdnuti, puštati vjetrove
 
Оцат/Ocat – Sirće
 
Очоплит/Očoplit – Prstima otkinuti komad
 
Ошапит/Ošapit – Zagrliti, prebaciti ruku preko ramena
 
Ошвице/Ošvice – Vez na ženskoj košulji
 
Ошкалаберит/Oškalaberit – Ukrasti 
 
Oшклапит/Ošklapit – Ukrasti, oduzeti, odnijeti
 
Oшкопит/Oškopit – Sterilisati
 
Оштањ/Oštanj – Prut sa oštrim vrhom za volove
 
Оштркат се/Oštrkat se – Zatrčati se, trčati (govedo)..
 Н/N
Навалица/Navalica – Gužva
 
Навијестит/Navijestiti – Nagovoriti
 
Навишица/Navišica – Uzbrdica
 
Навријет/Navrijet – Navaliti
 
Нагнат/Nagnat – Natjerati
 
Нагонит/Nagonit - Primoravati
 
Надвор/Nadvor – Vani
 
Надијеват/Nadijevat – Puniti (kobasice)
 
Надјест/Nadjest – 1. Napuniti (kobasice)
 
2. Dati ime
 
Надница/Nadnica – Dnevnica
 
Назвијукат се/Nazvijukat se – Napiti se 
 
Наклобучит/Naklobučit – Formiranje vazdušnih jastučića na ravnij površini
 
Наколоњат се/Nakolonjat se – Namirisati se
 
Накончат/Nakončat – Srediti, urediti
 
Налаш/Nalaš – Namjerno
 
Нанижица/Nanižica – Nizbrdica
 
Наодит/Naodit – Padati (kiša)
 
Напосе/Napose – Odvojeno
 
Напалументат се/Napalumentat se – Najesti se
 
Нарок/Narok – Sreća
 
Наћве – Drvena posuda za miješenje hleba
 
Наудит/Naudit – Naškoditi
 
Наужнак/Naužnak – Ležati na ledja
 
Наштесрце/Naštesrce – Ujutro prvo nešto pojesti ili popiti
 
Неспоменица/Nespomenica – Zmija
 
Невиђелица/Nevidjelica – Mrak
 
Нефаљ (У нефаљ)/Nefalj (U nefalj) – Nehotično
 
Нечесов/Nečesov – Nekakav
 
Ничесов/Ničesov - Nikakav
 
Нôжице/Nôžice – Makaze
 
Носећа/Noseća – Trudna (žena)
 
Нуко/Nuko – Kršteni kum
 
Нуна/Nuna – Krštena kuma
 
Њ/Nj
 
Њанци/Njanci – Niti (njanci jedan jedini)
 
Њоке/Njoke – Knedle
 
Њуња/Njunja – Spora osoba (fizički i umno)
 
O/O
 
Обадават/Obadavat – Obraćati pažnju
 
Oбашка/Obaška – Posebno, odvojeno
 
Oбeдат/Obedat – Voditi računa o nekome, obazirati se
 
Обецат/Obecat – Objesiti
 
Обеколит/Obekolit – Nagovoriti, prevlastiti
 
Објужит/Objužit – Ovlažiti, skvasiti (se),otopliti (vremenske prilike)
 
Облизнит ce/Obliznit se – Ojagnjiti dvoje mladunaca
 
Обрашљице/Obrašljice – Mladi zagranci na potkresanm struku raštana (Brassica oleracea var. acephala pro parte)
 
Oбидоват/Obidovat – Probati
 
Обист (се)/Obist (se) – 1.Probati jelo
 
2. Rvati se..
 Љ/Lj
Љеса/Ljesa – Od pruća opletena vrata na oboru ili bilo kakvoj vrsti ograde. Prućem opletena četvrtasta površina za lačenje izorane zemlje. Brana.
 
Љужбине/Ljužbine – Suvi listovi oko kukuruznog klipa. Služe kao stočna hrana i za punjenje slamnice.
 
Љужбати/Ljužbati – Odvajati klipove kukuruza od ljužbine
 
М/M
 
Мавен/Maven – Plave boje
 
Магиња/Maginja – Šumsko voće, plod Planike (Arbutus unedo). Baza za pravljenje čuvene Grbaljske rakije “ Maginjače”.
 
Мазгалица/Mazgalica – Mali otvor u zidu, manji od panjege.
 
Маинат се/Mainat se – Ukloniti se 
 
Макаруле/Makarule – Makarone
 
Макина/Makina – Mlin/presa za masline
 
Мамине/Mamine - Kupine
 
Манит/Manit – Lud
 
Мановалит/Manovalit – Pomagati u jednostavnijim poslovima. (prvenstveno pri zidanju raditi jednostavnije poslove)
 
Мантат/Mantat – Imati vrtoglavicu
 
Мастика/Mastika – Sok od groždja prilikom vrenja, šira
 
Марач/Marač – Mart
 
Маћа/Maća – Mrlja, bolest, bolijest vinove loze
 
Мац/Mac – Špil karata
 
Маца/Maca – Malj
 
Машице/Mašice – Kliješta za hvatanje žara
 
Машкара/Maškara – Maskirana osoba
 
Менцоват/Mencovat – Spominjati, imenovati
 
Мергин/Mergin – Granica izmedju dvije zemljišne parcele
 
Метнут/Metnut – Staviti
 
Мећат/Mećat – Stavljati
 
Мештар/Meštar – Dobar zanatlija
 
Мижди/Miždi – Curi (voda)
 
Мизерија/Mizerija – Bijeda, nevolja
 
Мизерно/Mizerno – Bijedno, nikakvo
 
Мимо/Mimo – Više od (mimo drugoga čovjeka), pored
 
Миљар/Miljar - Mjera za težinu (30 bagaša, 450kg)
 
Миљушкат се/Miljuškat se – Milovati se, maziti se, grliti se
 
Мнозиња/Mnozinja – Puno osoba, vidi: dostinja
 
Миритат/Miritat – Zaslužiti
 
Мистио, Мaстио/Mistio, Mastio – Veće metalna posuda za pranje
 
Мистрија/Mistrija – Zidarski alat za malterisanje
 
Мића/Mića – Fitilj
 
Младијер/Mladijer – Žila
 
Мљаштит/Mljaštit – Mljackati
 
Мобиља/Mobilja – Namještaj
 
Мовит се/Movit se – Pomaknuti se, premjestiti se
 
Мот/Mot – Dati znak pokretom bilo kog dijela tijela. Imati mota–biti vješt u nečemu, imati talenta
 
Мотика/Motika - Mjera za površinu (400m²)
 
Мркат/Mrkat – Pariti se (ovca se mrka) 
 
Муданте/Mudante – Donje muške gaće
 
Музгавица/Muzgavica – Poluotopljeni snijeg, kiša sa snijegom
 
Мулегин/Mulegin – Pregradni zid
 
Муло/Mulo – Vanbračno dijete
 
Муонат/Muonat – Nepredvidiv, tvrdoglav
 
Мурал/Mural – Drvena greda
 
Мурва/Murva – Dud (morus alba, morus nigra)
 
Мучан/Mučan – Komplikovan, koga je tešeko zadovoljiti
 
Мучат/Mučat – Ćutati
 
Мученица/Mučenica – Rakija
 
Мучки/Mučki – Prijevarno, pritajeno, podmuklo
 Л/L
Лабрњат/Labrnjat – Mnogo pričat
 
Лабрња/Labrnja – Velika usta
 
Лагумат/Lagumat - Minirati
 
Лама/Lama – Kanta, pleh
 
Ламица/Lamica – Kantica
 
Лампадина/Lampadina – Ručna svjetiljka
 
Лампат/Lampat – Sijevati
 
Лaник/Lanik – Lani
 
Лапис/Lapis – Olovka
 
Ларма/Larma – Vika, buka, galama
 
Лармат/Larmat – Galamiti
 
Ластавице/Lastavice – Kosi zidovi na čelu i začelju kuće na dvije vode
 
Лата/Lata – 1. Kanta, pleh
 
2. Mjera za težinu (15 kg.)
 
Лацман/Lacman – Naziv za previše ugladjenog čovjeka, stranac
 
Лачит/Lačit – Poravnati izoranu površinu
 
Левор/Levor – Revolver
 
Легало/Legalo – Mjesto za odmor kokošaka
 
Ледина/Ledina – Livada
 
Леђаница/Ledjanica – Vrsta stočne bolijesti
 
Ленка/Lenka – Žica za sušenje robe
 
Ленцун/Lencun – Čaršav
 
Лентрат/Lentrat – Fotografisati
 
Леперица/Leperica – Noćna leptirica
 
Летрика/Letrika – Elektrika
 
Лешо/Lešo – Skuvan
 
Либерат се/Liberat se – Osloboditi se
 
Лизијеран/Lizijeran – Preosjetljiv, lomljiv (“Lizijeran ka gola demidžana”)
 
Ликадина/Likadina – Završna glatka površina betonskog poda
 
Лимица/Limica – Turpija za oštrenje 
 
Лисија/Lisija – Cijedj (Voda u koju je potopljen pepeo)
 
Лисичина/Lisičina – Vrsta groždja
 
Листа/Lista – Uži dio pravougaonih kuća, “čelo” kuće
 
Лиши/Liši – Osim
 
Лишо/Lišo – Glatko, proći bez posljedica
 
Ловник/Lovnik - Lovac
 
Лозањик/Lozanjik – Valjak za valjanje tijesta, oklagija
 
Ломина/Lomina – Neprohodno grmlje, grm kupine, zdrća
 
Лоћика/Loćika – Meka zelena salata (Lactuca), fig. Isuviše slabašna, nježna osoba
 
Лофта/Lofta – Lopta
 
Лумбрела/Lumbrela – Kišobran
 К/K
Кабруч/Kabruč – Krovna greda koja se naslanja na šljeme
 
Кадена/Kadena – 1. Brodski lanac
 
2. Ženska ogrlica, lančić
 
3. Lanac za džepni sat
 
Казма/Kazma – Krampa
 
Каин/Kain – Umivaonik, lavor
 
Какаризат/Kakarizat – Kvocati (Kokoška kakariže) fig. Puno ili glasno pričati 
 
Каламида/Kalamida – Emajl
 
Калат/Kalat – Prestati, smanjiti
 
Калаисат/Kalaisat – Letovanjem krpiti metalne posude
 
Калиж/Kaliž – Bruka
 
Калужа/Kaluža – Dio obora u kom se slijeva žitki dio gnoja, kaljuga
 
Калцете/Kalcete – Čarape (vidi bičve)
 
Камамиљ/Kamamilj – Kamilica (Matricaria recutita)
 
Канђурит/Kandjurit – Čerečiti, kasapiti
 
Камара/Kamara – Soba
 
Каменица/Kamenica – 1. Udublenje u kamenu u obliku lavora
 
2. Kamena sud, posuda
 
Канаваца/Kanavaca – Kuhinjska krpa
 
Каноћал/Kanoćal – Dvogled
 
Кантинела/Kantinela – Letva
 
Кантун/Kantun – 1. Ugao
 
2. Ćošak ulice
 
3. Ćošak hleba
 
Капара/Kapara – Predujam
 
Капац (бити капац)/Kapac (biti kapac) – Biti spreman da nešto uradi, biti u stanju 
 
Капула/Kapula – Crveni luk (Allium cepa)
 
Каприц/Kapric – Inat
 
Капсуља/Kapsulja – 1. Kapisla
 
2. Vrsta pakovanja za ljekove (pilula)
 
Кâрат се, покâрат се/Kârat se, pokârat se – Svadjati se, posvadjati se
 
Кâрта/Kârta – Papir
 
Кацавида/Kacavida – Šarafciger, odvijač
 
Кастрадина/Kastradina – Suvo bravlje meso
 
Каријега/Karijega – Stolica
 
Каривола/Karivola – Kolica sa jednim točkom za prenošenje tereta
 
Каритат/Karitat – Sahrana
 
Кароца/Karoca – Kočija za prevoz putnika i robe
 
Картица/Kartica – Cigaretpapir
 
Кастиг/Kastig – Sramota, bruka
 
Качица/Kačica – Kutlača, varjača, vidi goružda
 
Кашета/Kašeta – Sanduk
 
Кашун/Kašun – Drveni sanduk, baun
 
Кварат/Kvarat – Četvrtina kilograma ili litre
 
Кварточ/Kvartoč – Metalna posuda za piće cca. 0.25 l.
 
Квинтал/Kvintal – 100 kg.
 
Кешњат/Kešnjat – Plakati (obično se odnosi na dječji plač)
 
Кимак/Kimak – Stjenica (Cimex lectularius)
 
Кичељив/Kičeljiv – Naprasan, nervozan, nepredvidiv
 
Kлак/Klak – Kreč
 
Клачина/Klačina - Krečana
 
Клепит/Klepit – Stajati u mjestu, dosadjivati se (“Klepim odje evo dvije ure, ka magare na sijavicu”)
 
Клобук/Klobuk – Šešir
 
Кого/Kogo – Kuvar
 
Кола/Kola – Ljepilo
 
Коларин/Kolarin – Okovratnik
 
Колициња/Kolicinja – Koliko njih (osoba)
 
Количак/Količak – Koliki
 
Коло/Kolo – Točak
 
Комоcтре/Komostre – Verige
 
Копа/Kopa – Stog sijena
 
Копорат/Koporat – Pomjerati se
 
Корниж/Korniž – Ivica puta
 
Косијер/Kosijer – Sječivo polukružnog oblika za krašćenje sitnog rastinja
 
Костањ/Kostanj – Kesten
 
Котац/Kotac – Ogradjen prostor za jagnjad/jarad u oboru ili konobi
 
Кошкат се/Koškat se – Svadjati se, poriječati se (manja svadja)
 
Коћета/Koćeta – Krevet
 
Корута/Koruta – Žalost 
 
Когулица/Kogulica – Posuda za kuvanje kafe, džezva
 
Колан/Kolan – Ogrlica, lanac
 
Колур/Kolur – Boja
 
Коломат/Kolomat – Uzvišena kamena ograda pored puta
 
Кољужбицa/Koljužbica – Opna, pokožica od zrna groždja Комбинет/Kombinet – Kombinezon
 
Комов/Komov – Niska kredenca/dresoar
 
Комодат се/Komodat se – Smjestiti se, sjesti 
 
Комодан/Komodan – Udoban
 
Конавал, Конавли/Konaval, Konavli – Kanal, Kanali
 
Компрометит/Komprometit – Ogovarati, ćaskati,
 
Коната/Konata – Metalna posuda za vodu ili vino (vidi kvartoč)
 
Кондут/Kondut – Zahod, WC
 
Контен/Konten – Zadovoljan, voljan
 
Контровозит/Kontrovozit – Ogovarati, ćaskati
 
Конча/Konča – Začin, način spremanja jela
 
Кораћ/Korać - Čekić
 
Корниж/Korniž – Ivičnjak
 
Котар/Kotar – Od šiblja ispletena kašeta, služi za prenos groždja ili gnoja
 
Котолач/Kotolač – Krug napravljen od krpe ili ručnika koji se stavi na glavu da bi se lakše nosio teret. (Obicno voda u siću), zmija u kotolač–zmija spremna za napad
 
Котула/Kotula – Suknja
 
Кочањ/Kočanj – Stabljika raštana ili glavatoga zelja, struk
 
Кракат/Krakat – Koračati
 
Крга/Krga - Lobanja
 
Креденца/Kredenca – Ormar
 
Крепалина/Krepalina – Vidi preskubov
 
Кривит се/Krivit se – Nepotrebno plakati, praviti se, pretjerivati s plakanjem
 
Кријанца/Krijanca – Stid, sramota. (Nemati krijance–nemati obzira, ne zastidjeti se)
 
Кркебаке/Krkebake – Nositi dijete na ledjima
 
Крме/Krme – Svinja
 
Крњатак, Крњаци/Krnjatak, Krnjaci – Slomljen, okrnjen zub, loši zubi
 
Крок, kрока/Krok, kroka - Korak, koraka
 
Кропиља/Kropilja – Vidi strapadura
 
Крочит/Kročit – Koraknut
 
Крошња/Krošnja – Pletena košara za hleb
 
Крпачић/Krpačić – Rasad luka, male glavice luka 
 
Крсти/Krsti – Zadnji dio samara
 
Кртола/Krtola – Krompir (Solanum tuberosum)
 
Кршељ/Kršelj – Krpelj (Ixodes ricinus)
 
Куђеља/Kudjelja – Poduža, ukrašena daska na koju se vezuje vuna prilikom predenja
 
Кужина/Kužina – Kuhinja
 
Куке/Kuke – Vrsta divlje šparoge (Asparagus officinalis)
 
Кумпанија/Kumpanija – Društvo, družina
 
Кумпар/Kumpar – Kum
 
Кунета/Kuneta – Jarak
 
Кунијер/Kunijer – Kunić
 
Купит приглушке/Kupit prigluške – Prisluškivati (uvijek u negativnom smislu)
 
Куробецат/Kurobecat – Zanovetati, ništa ne raditi, dangubiti
 
Кутоварат/Kutovarat – Kotrljati
 
Кус/Kus – Košet (obično govedji)
 
Кус, Кусаст/Kus, Kusast – Bezrep
 
Kуфин/Kufin – Granica
 
Кучак/Kučak– Pas (Canis lupus familiaris)
 
Кушин/Kušin – Jastuk
 И/I
Игда/Igda – Ikada
 
Изагнат/Izagnat – Istjerati
 
Изаждени/Izaždeni - Istjeraj
 
Извентават, извентат/Izventavat, izventat – Izmišljati, fantazirati
 
Избањат се/Izbanjat se – Iskupati se, okupati se
 
Избуљит се/Izbuljit se – Raširiti oči u čudu
 
Извоштигат/Izvoštigat – Istući (dijete)
 
Изгурак/Izgurak – Najmladje dijete (šaljivo)
 
Издуперат/Izduperat – Izdržati
 
Изјест/Izjest – Pojesti
 
Изист, изиди/Izist, izidi – Izaći, izadji
 
Ископањак/Iskopanjak – Čovjek koji nema mušukog nasljedstva, fig. vrlo škrt ili asocijalan čovjek
 
Искуст/Iskust – Isčupati 
 
Искуби/Iskubi – Isčupaj
 
Исцикотат/Iscikotat – Ispucati (koristi se prvenstveno za gradjevine, zidove i sl.)
 
Ије/Ije – Jede
 
Иједак/Ijedak – Ljut 
 
Иљадит се/Iljadit se – Razmnožavati se
 
Именцоват/Imencovat – Spominjati, navesti 
 
Инканат/Inkanat – Javna dražba, licitacija
 
Интопат/Intopat – Sresti, naići
 
Интрат/Intrat – Susresti, naći se 
 
Искат/Iskat – Tražiti, pitati
 
Испригат/Isprigat – Ispržiti
 
Истранчит се/Istrančit se – Iskopati se, istražiti se, izroditi se
 
Ичер/Ičer – Jučer
 
Ј/J
 
Јајина/Jajina – Sova (Strigiformes)
 
Jакетун/Jaketun – Sako, kaput
 
Јакошњак/Jakošnjak – Djavo
 
Јарина/Jarina – Jagnjeća vuna (prvo šišanje)
 
Јаторнији/Jatorniji – Jači, snažniji
 
Јаштерица/Jašterica – Čir na jeziku (rezultat ogovaranja) Једанак/Jedanak – Istovremeno
 
Језикоша/Jezikoša – Pričljiva žena (jedna glava a devet jezika)
 
Јемјеш/Jemješ – Raonik
 
Јестиво/Jestivo – Jelo, hrana
 
Јетрва/Jetrva – Djeverova supruga
 
Јефтика/Jeftika – Tuberkuloza
 
Јоцат/Jocat-Ljuljati
 
Јужина/Južina – Teško, toplije, depresivno vrijeme
 
 З/Z
 
Забио/Zabio – Pošumljena strana brda
 
Забит/Zabit – Sakriti
 
Забрадит се/Zabradit se – Staviti maramu/vaculet na glavu
 
Заброждит/Zabroždit – 1.Ugaziti u žitku prljavštinu
 
2. Reći uvredljivu i vrlo neumijesnu riječ
 
Забулат/Zabulat – Zapakovati
 
Зава/Zava – Zaova
 
Завират/Zavirat – Prenemoći (Tu je on/ona zavaro/zavrla)
 
Завичић/Zavičić – Zaovin sin
 
Загонке/Zagonke – Iz zaleta
 
Загужбат се/Zagužbat se – Zagužvat se, iskomplikovati se
 
Задијеват/Zadijevat – Provocirati, izazivati
 
Задрагават/Zadragavat – Neozbiljno pričati, zezati
 
Задуха/Zaduha – Astma
 
Зађевица/Zadjevica – 1. Uzrok svadji, nesporazum
 
2. Poveći kamen u oranici o kom se može slomiti ralo/jemješ
 
Зађеднут, зађест/Zadjednut, zadjest – 1. Započeti razgovor, dirnuti 
 
2. Zakačiti, zataknuti
 
Заждит/Zaždit – Zapaliti, upaliti
 
Зажети/Zažeti – Zažmuriti
 
Зажимат/Zažimat – Zaspati
 
Зазират/Zazirat – 1. Uočavati
 
2. Paziti se od nekoga, izbjegavati nekoga
 
Зазирнут/Zazirnuut – Primjetiti, uočiti
 
Заиграт се/Zaigrat se – Zalećeti se
 
Зајaзит/Zajazit – Zasititi, zadovoljiti
 
Закећат/Zakećat – Zakržljati
 
Заклоп/Zaklop – Poklopac
 
Заколат/Zakolat – Zalijepiti 
 
Закоњиват/Zakonjivat – Zezati, sprdati se
 
Закучит/Zakučit – Zakačiti
 
Закучица/Zakučica – Začkoljica
 
Залијепит/Zalijepit – Udariti šakom po obrazu
 
Замакнут се/Zamaknut se – Objesiti se
 
Замаслакават/Zamaslakavat – Ubjedjivati u laž, lagati, predstavljati istinu u puno boljem svijetlu
 
Замит/Zamit – Otjerati
 
Замлата/Zamlata – Budala
 
Замлијечит/Zamliječit – Osjećati tjelesnu požudu
 
Замузов/Zamuzov – Vidi zloitro
 
Занаго/Zanago – Vaistinu, zaista
 
Занијет/Zanijet – Zatrudniti, ostati u drugom (blagoslovenom) stanju
 
Запатан/Zapatan – Zatvoren, zaključan
 
Заплеће/Zapleće – Zaštita, zaledjina
 
Запод/Zapod – Ravna površina u okomitoj strani, brdu
 
Запрагнут/Zapragnut – Prestati davati mlijeko (Krava)
 
Запрећат/Zaprećat – Pokriti sač pepelom i žarom
 
Запутат/Zaputat – Zavezati stoci nogu pri nozi da se onemogući kretanje
 
Запучит/Zapučit – Zakopčati
 
Засобице/Zasobice – Jedan za drugim, posebno
 
Засобке/Zasobke – Uzastopno
 
Затоп/Zatop – Iznutrice sačuvane u loju, služe za smočenje branja ili zelja
 
Зашкомрчит/Zaškomrčit – Duboko zaspati, hrkati
 
Звек/Zvek – Bruka
 
Звизга/Zvizga – Zvižduk, zviždukanje
 
Звизна/Zvizna – Krupna, otresita djevojka
 
Звијерац/Zvijerac – Vuk
 
Звијук/Zvijuk – Zvižduk, vesela osoba,
 
Звијукат/Zvijukat – Zviždati
 
Звијукоша/Zvijukoša – Djevojka koja voli izlaske, vesela djevojka
 
Зврст/Zvrst – Vrsta prozirnog, staklastog minerala–kamena (quartz), upotrebljava se za pravljenje crijepnji (vidi crijepnja)
 
Збређа/Zbredja – Bremenita (kobila)
 
Зграда/Zgrada – Bašta, vrt
 
Здрћа/Zdrća – Sitno neprohodno rastinje
 
Злоитро/Zloitro – Nepouzdan, bolešljiv, nikakav čovjek (Zloitro materino)
 
Злопитан/Zlopitan – Vidi galjuv
 
Зекаст/Zekast – Siv
 
Зенсо/Zenso – Imenjak
 
Зера/Zera – Malo, mrvica
 
Зларад/Zlarad – Zlonamjerno, namjerno
 
Златни поп/Zlatni pop – Tvrdokrilac (Cetonia aurata)
 
Злотвор/Zlotvor – Neprijatelj
 
Змичац/Zmičac – Čir na oku
 
Зôран/Zôran – Silan, pun sebe
 Д/D
Дажд/Dažd – Kiša
 
Двизац, Двизица, Движле/Dvizac, Dvizica, Dvižle – Ovan, ovca od dvije godine
 
Двоилат/Dvoilat – Dupli, sastavljen iz dva dijela. (Dvoilati dolac – Bašta koja se račva u dva dijela)
 
Дебото/Deboto – Skoro, gotovo, otprilike
 
Дезвијат се/Dezvijat se – Izgubiti se, poludjeti
 
Демиџана/Demidžana – Velika staklena boca opletena prućem
 
Дењат се/Denjat se – Udostojiti se
 
Дестреган/Destregan – Uništen, upropašten
 
Дикела/Dikela –Orudje sa dva roga, za kopanje
 
Димња/Dimnja – Testisi
 
Диња/Dinja – Lubenica
 
Дишпет/Dišpet – Inat
 
Доња села/Donja sela – Genitalije
 
Дражит/Dražit – Izazivati
 
Драча/Drača – Bodlja, bodljikav grm, grm kupine
 
Дреждат/Dreždat – Dugo čekati na jednom mjestu
 
Дрет, дрето/Dret, dreto – Prav, pravo
 
Дроб/Drob – 1. Stomak, trbuh
 
2. Tripice
 
Дубодолина/Dubodolina – Ravna površina na dnu provalije ili uvale
 
Дуга/Duga – Rebro od bačve
 
Дугулента/Dugulenta – Visok čovjek
 
Дурат/Durat – Trajati
 
Дуперат/Duperat – Upotrebljavati
 
Догнат/Dognat – Dovesti stoku
 
Долац/Dolac – Malo veća površina obradive zemlje, manja od dola
 
Достиња/Dostinja – Mnogo njih, grupa
 
Дуб/Dub – Hrast (Quercus)
 
Е/E
 
Ела, Елате/Ela, elate – Potvrdan odgovor na pitanje: Hoću li? Hoćemo li? Uradite to, hoćete
 
Елде/Elde – Je l’ da
 
Ж/Ž
 
Жаба у кору /Žaba u koru – Kornjača (Testudines)
 
Жабуре/Žabure – Vrsta najednostavnije gumene obuće
 
Жаропек/Žaropek – Podnevna vrućina
 
Жбир/Žbir– Doušnik
 
Жвакалица/Žvakalica – Žvakaća guma
 
Жверт/Žvert – Brz, čio
 
Ждријело/Ždrijelo – Uski prolaz izmedju dva brijega, usjeklina izmedju dva brda
 
Желуд/Želud – Žir
 
Жељезница/Željeznica - Voz
 
Живо/Živo – Stoka, mal (dugo i)
 
Жмира/Žmira – Otopljeni komad sala, vrsta čvarka
 
Жугнут/Žugnut – Pisnuti
 
Жуђел/Žudjel – Jevrej
 
Жуква/Žukva – Brnistra (Spartium junceum L)
 
Жулит/Žulit – Guliti
 
Жутац/Žutac – Žumance.
 Г/G
Гамижат/Gamižat – Puzati
 
Галиот/Galiot – Vragolan, nestašna ili lukava osoba
 
Гаљув/Galjuv – Probirljiv u hrani, zlopitan
 
Ганач/Ganač – Kuka za vješanje
 
Гаће/Gaće – Pantalone
 
Гвантат/Gvantat – Uhvatiti
 
Гвантијера/Gvantijera – Poslužavnik
 
Гете/Gete – Čarape bez stopala
 
Главато зеље/Glavato zelje – Bijeli kupus (Brassica oleracea var. capitata)
 
Главина/Glavina – Prednji dio samara
 
Главит/Glavit – Ugovarati
 
Гламица/Glamica – Upaljen deblji komad drveta na ognjištu. Koristi se ponekad za osvjetljavanje kao baklja.
 
Глиб/Glib – Blato, prljavština
 
Глибав/Glibav – Prljav
 
Гној/Gnoj – Djubrivo
 
Гњат/Gnjat – Butina
 
Гњила/Gnjila – Glina
 
Гњиладина/Gnjiladina – Trulež
 
Гобав/Gobav – Poguren, grbav
 
Гонетат се/Gonetat se – Dvoumiti se, nećkati se
 
Горужда/Goružda – Kutlača
 
Готовиш/Gotoviš – Kuvana hrana (dugo i)
 
Граделе/Gradele – Gvozdena rešetka za pečenje mesa, roštilj
 
Гранцаво/Grancavo – Užeglo (suvo meso) 
 
Гратат/Gratat – Rendat
 
Гратакиш/Gratakiš – Renda 
 
Гребени/Grebeni – Sprava za češljanje vune
 
Греда/Greda – Stijena, litica
 
Грезо/Grezo – Neobradjeno, grubo
 
Грешпа/Grešpa – Motivima izvezeni rubovi na lencunima, kotulama ili čarapama
 
Гриље/Grilje – Škure
 
Гримња/Grimnja – Niz, vijenac
 
Гринтав/Grintav – Dosadan, ko mnogo priča
 
Гриња/Grinja – 1.Dosadna osoba
 
2.Vrsta zglavkara (Oniscidea)
 
Грлин/Grlin – Grlić
 
Грко/Grko – Gorko
 
Гршнут, Гршкат /Gršnut, Grškat – Podsticati (vatru)
 
Грсти/Grsti – Pregršt
 
Гувно, Гумно/Guvno, Gumno – Popločani prostor okruglog oblika sa stožerom u sredini, služi za vršidbu rumetina
 
Гужба/Gužba – 1. Veza izmedju vojnice i jarma
 
2. Gužva
 
Гулозан/Gulozan – Halapljiv, proždrljiv
 
Гуме/Gume – Vrsta obuće napravljena od automobilskih guma i tvrde kože
 
Гурбет/Gurbet – Čergaš 
 
Гучмине/Gučmine – Vidi: proždirat gučmine
В/V
Вабит/Vabit – Dozivati koze/ovce
 
Вазда/Vazda – Uvijek
 
Вајић/Vajić – Vidi zloitro
 
Вајка/Vajka – Ožalošćena majka, majka koja puno pati
 
Вала/Vala – Uvala
 
Валижа/Valiža – Kofer
 
Валуга/Valuga – Gusto pošumljena uvala, gusta šuma
 
Валутица/Valutica – Poveći kamen
 
Ваљан/Valjan – Vrijedan, uzdan
 
Вардања/Vardanja – Vika, graja, galama
 
Вардат/Vardat – Galamiti, lupati, stvarati buku
 
Вариво/Varivo – Kuvano čorbasto jelo
 
Вапор/Vapor – Brod
 
Вацулет/Vaculet – Marama
 
Веленца/Velenca – Deka
 
Вêљат се/Vêljat se – Povećavati značaj samog sebe, neukusno govoriti o svojoj veličini
 
Вечат/Večat – Blejati (koza veči, kozji vek)Виђелица/Vidjelica – Vidjelo, vidni dio dana
 
Врâн/Vrân – Veliki čep na sredini bačve 
 
Врдура/Vrdura – Zelen, povrće
 
Вражда/Vražda – Mirenje krvnih neprijatelja
 
Врћ/Vrć – Tući, udarati, mlatiti
 
Вежгат/Vežgat – Pričati gluposti
 
Вешта/Vešta – Haljina
 
Вештит/Veštit – Odijelo
 
Вигањ/Viganj – Kovačnica
 
Вида/Vida – Šaraf 
 
Вижласт/Vižlast – Hitar, žilav, spretan, 
 
Вијађ/Vijadj – Put, putovanje
 
Винкло/Vinklo – Vidi škvadra
 
Виџита/Vidžita – Liječnički pregled, posjeta
 
Водит се/Vodit se – Pariti se (Krava se vodi)
 
Водоваљ/Vodovalj – Uski kanal koji služi za navodnjavanje i kao granica izmedju dvije parcele ili dva vlasnika
 
Војница/Vojnica – Najduži dio rala koji spaja ralicu sa jarmom
 
Волат/Volat – Polukružni svod, kameni ili betonski luk
 
Воња/Vonja – Miris
 
Вучац/Vučac – Kostobolja
 Б/B
Бабине/Babine - Prva posjeta rodilji i novorođenčetu nakon poroda, uz darove
 
Бабица/Babica – Žmurka (igra)
 
Багаш/Bagaš - Mjera za težinu (15 kg.)
 
Бадањ/Badanj - Velika drvena kaca za mečenje groždja
 
Бајам/Bajam – Badem, mendula (Prunus dulcis)
 
Баканџе/Bakandže - Teške cipele
 
Бакетат/Baketat - Tući, vrći
 
Бала/Bala - Snop, smotuljak
 
Баланцан/Balancan – Patlidžan, plavi paradajz (Solanum melongena)
 
Балат/Balat - Plesati
 
Балафурдија/Balafurdija – Neodgovorna i nezrela omladina
 
Балин/Balin - Zrno, sačma za pušku
 
Банак/Banak - Poduža klupa pored zida ili za dužim stolim na kojoj može sjedeti više osoba. U Poborima se koristi prvenstveno na svadbama, slavama i na kolima.
 
Банда/Banda - Kraj, strana
 
Баница/Banica – Ponosna, silna, lijepa i po svemu dobra žena
 
Банкина/Bankina - Betonirani rub, ograda puta
 
Банут/Banut – Iznenada doći
 
Банчић/Bančić - Mali banak
 
Бањат се/Banjat se - Kupati se, prati se
 
Барело/Barelo – 1. Drvena kaca
 
2. Mjera za vino: 60 litara
 
Бастадур/Bastadur - Sposobna, hrabra, kuražna osoba
 
Бастат/Bastat - Smjeti, usuditi se
 
Баун/Baun - Kašun
 
Бафе/Bafe – Zulufi
 
Баштина/Baština – Zemlja, njiva
 
Беванда/Bevanda - Vino pomiješano sa vodom
 
Бедевија/Bedevija - Veliki konj
 
Безнишњак/Beznišnjak – Vrlo siromašan čovjek, ko nema ništa
 
Белеца/Beleca - Ljepota
 
Берданица/Berdanica - Strana kreveta suprotno od zida
 
Бетит/Betit – Prevazići, biti bolji
 
Бецат/Becat – Ljuljati, klatiti
 
Бечалина/Bečalina – Napuštena kuća, ruina
 
Бечит/Bečit – Vidi izbuljiti
 
Бешкот/Beškot - Dvopek
 
Бештијат/Beštijat - Ludovati
 
Бештимат/Beštimat – Psovati
 
Бизин/Bizin - Pas (prvenstveno lovački)
 
Биж/Biž - Grašak (Pisum sativum)
 
Бијела/Bijela – Očna mrena (Cataracta)
 
Бијелац/Bijelac – Bjelance
 
Биљег/Biljeg – 1. Znak
 
2. Mladež
 
3. Graničnik
 
Биљет/Biljet - Ulaznica, karta
 
Бираник/Biranik – Izabranik, jedan od boljih ljudiБискат/Biskat - Tražiti uši i gnjide u kosi
 
Бистијерна/Bistijerna - Bunar
 
Бичве/Bičve - Čarape (vidi kalcete)
 
Биша/Biša - Crvotočina, truljenje drveta
 
Блавор/Blavor - Neotrovni gmizavac, slepić
 
Блања/Blanja - Strug
 
Блечкат/Blečkat – Pričati budalaštine
 
Близика/Blizika – Bliska svojta, bliski srodnici
 
Бљуштака, Бљуштачина /Bljuštaka, Bljuštačina – Loša rakija
 
Бојанџија/Bojandzija – Agresivan čovjek
 
Боланџа/Bolandža - Vaga, mjericaБокун/Bokun – 1. Komad
 
2. Zalogaj
 
Боник, боница/Bonik, bonica – Bolesnik, bolesnica
 
Борса/Borsa - Ženska torba, torbica
 
Ботиља/Botilja - Boca, flaša
 
Боцун/Bocun - Staklena boca za vino
 
Брабоњак/Brabonjak - Ovčji ili kozji izmet
 
Брадва/Bradva - Sjekira
 
Брајо/Brajo – Djever
 
Брâна/Brâna - Naprava od drveta ili metala za lačenje izorane zemlje, vidi ljesa
 
Branje – Kuvano povrće (većinom od jednogodišnjih zeljastih biljaka)
 
Брањевина/Branjevina - Pašnjak, zabranjen za ispašu od Blagovijesti do Petrovdana, zabran
 
Буганци/Buganci - Ozebline prstiju
 
Бреме/Breme - Teret
 
Бренза/Brenza - Kočnica
 
Бренована/Brenovana - Talasasta (kosa)
 
Бриват/Brivat – Brijati
 
Бријед/Brijed – Oštra strana sječiva, suprotno od tiluta
 
Бритвa/Britva - Mali nož na rasklapanje
 
Брњице/Brnjice - MindjušeБроква/Brokva - Ekser
 
Брочица/Bročica - Ekserčić
 
Брстина/Brstina – Suva grana za potpalu vatre
 
Брстит/Brstit – Jesti mlade grančice (stoka)
 
Брус/Brus - BelegijaБруштулин/Bruštulin - Posuda za prženje kafeБубуљ/Bubulj - Obli kamen
 
Бубина/Bubina – Crijevna glista
 
Букара/Bukara - Manji drveni sud za piće
 
Буљ/Bulj - Iskolačenih očiju (dugo u)
 
Бурокат/Burokat – Rikati (Govedo)
 
Бус/Bus - Busen trave (dugo u)Бутига/Butiga - Radnja
 
Бутарга/Butarga - Ikra
 
Буцати/Bucati – Cijepati
 
Брџола/Brdžola - Jelo od iznutrica prilikom svinjokolja, svinjska daća
 А/A
Авизан/Avizan - Pametan, snalažljiv, upućenАвизат се/Avizat se - Razumijeti se u neštoАкордат се/Akordat se - Složiti se Амбисат се/Ambisat se - Sunovratiti se, nestati, propadati
 
Анатемњак/Anatemnjak - Djavo
 
Андио/Andio - Andjeo 
 
Апа/Apa - Neugodan miris, zadahАрандио/Arandio - Arhandjel
 
Арија/Arija - Zrak, vazduhАтенто/Atento - Oprezan, spreman, pažljiv
 
== Tipični primjeri ==
Zbog ilustracije se navodi par rečenica na izvornomu Crnogorskom s prijevodom na Vukov jugoštokavski standard (i u zagradi slično otočno-čakavski):
* ''"'''Ś'''astanak je dura' tri ure."'' ('''Ś'''=Sj), prijevod: "Sastanak je trajao tri sata" (Sastanak je dural tri ure).
* ''"Metni ku'''ś'''in i lencun u koćetu"'', prijevod: "Stavi jastuk i plahtu u krevet" (Metni ku'''ś'''yn i lancũn va kućetu).
* ''"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše"''; prijevod: "Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali" (Zel '''ś'''katulu fulmin i nasvalýto uné va'''ź'''gava).
* ''"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."'', prijevod: "Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na stol" (Hodi va ku'''ź'''inu i zi pa'''ś'''ade zamy pirũn, zamy pjat i metni ih na tavulýn).
* ''"Bidzin i'''ź'''ede ko'''ź'''etinu iz bron'''dz'''ina."'' ('''ź'''=zj), prijevod: "Pas pojede kozje meso iz brončane posude" (Pa'''ś''' poýde ko'''ź'''ýnu zi bron'''dz'''yna).
 
=== '''A''' ===
* a (a zora svane) – čim, samo što
* acal m.* – 'čelik': turs. ''čelik'' (antički Liburni: ''acol'', čakav. ocal, kaj.+ čeh. ocel)
* aferim ! - izvrsno, svaka čast !
* ahar, har m. – dvor, motel (bos.+ srb. konak): turs. ''kanak''
* ako - neka (neka bude), može
* alabanda * - sa strane (čak. zibande): gotsko-pragermanski: ''al-bandi''
* alfabet m.* – abeceda: iz grč. ''alpha-beta''
* ambis m.* – ponor, bezdan (bos. provalija): grč. ''ambis''
* ambrela ž.* – kišobran (čak. i kaj. ambrela): latin. ''umbrella''
* amo - ovamo, simo (ikav. amo)
* anaćema ž.* - prokletstvo, anatema: iz grč. ''anathema''
* ani (ani ga) – eno ga
* apa ž. – zadah, miris
* Arbanas m. - Albanac
* arbanaški prid.- albanski
* argat m. - puškarnica
* arlaukati nesvr. – urlikati
* aspra, jaspra ž. – sitniš, novčići
* aždava ž.* – zmaj (bos. aždaha): Vede. ''azdahaka''
 
=== '''B''' ===
* bačiti svrš. - baciti
* badanj m. - bačva (čak. badanj)
* bagatelan prid. – jeftin (čak. bagatelni)
* bajam, menduo m. – badem (čak. i kaj. mendula), Amygdalus communis
* bala, breme ž. – teret
* banak m.* – klupa (čak. ''banak):'' avesta. banka
* banda ž.* - strana (čak. banda): gotsko-pragerman. ''bandi''
* baština ž.* – vrt: avesta. ''bastani''
* bespuće sr. – besputica (čak. ''brezputje)''
* bestimati nesvrš. – grditi, vikati (čak. beštimat)
* bidzin m. - pas (pogrdno), džukela
* biljega ž. – oznaka
* biž m.* – grašak (čak. biž), vrsta povrća: grč. ''piseos''
* bječva ž. – nazuvka, čarapa (čak. i ikav. bičva): turs. ''čorap''
* blavor m. - blavor, beznogi gušter: Ophisaurus apodus
* bogatun m. – bogataš (čak. bogatun)
* bokun m. – komad (čak. bokun)
* bokunčić m. - komadić (čak. bokunić)
* bolancana ž. – patlidžan (čak. melancana), povrće Solanum melongena
* borsa ž. – ceker (čak. bor'''ś'''a)
* borsica ž. - torbica (čak. bor'''ś'''ica)
* bostan m. - lubenica, Citrullus colocynthus
* branič m. – branitelj
* bratanica ž. – bratična
* bratanić m. – sestrić
* bratkovina ž. – (sorta bijelog grožđa)
* bratov - bratov
* bratstvo sr. – bratstvo
* brokva ž. - čavao (čak. brokva)
* brondzin m. - kablić, mjedeni kotlić (ikav. brondzin)
* bruka ž. – sramota
* bucanje sr. - cijepanje, trganje
* bučiti nesvrš. – vikati
* buće ž. (igrati na buće) - čak. boće (boćanje)
* bulumenta ž. – mnoštvo
* buljumbaša m. – satnik
* bunište sr. – smetlište
* burnik (daždevnjak) m. - daždevnjak (Salamandra)
* butiga ž. – prodavaonica (čak. butiga), bos. dućan: turs. ''dukkan''
 
=== '''C''' ===
* canjav prid. - odrpan (kaj. conjav)
* capa ž. – motika
* capun m. – trnokop (čak. capun)
* catara ž. – trajekt (čak. catara)
* cijelijem - cijelim (čak. cilin)
* cijepanje sr. - cijepanje
* creva ž. – cipela, postola (kaj. crevja)
* cukar m.* – slador (čak.+ kaj. cukar): Vede. ''cukra'', avest. ''sukar''; bos.+ srb. šećer: turs. ''šeker''
* cukreni, -a, -o prid. – slatki (čak. i kaj. cukreni), bos. šećerni: turs. ''šekerli''
* cukreno pril. - slatko (kaj. cukreno)
 
=== '''Č''' ===
* čaktar m. - mjedenica, klepka (na vratima)
* čamovanje sr. – usamljenost
* čapra ž. - koža
* čelovođa m. – predvodnik
* čeljad - bića, stvorenja (mađarizam)
* čeno sr. – češanj, čehulja (luka)
* česa *** - čega (čak. i kaj. česa): hetit. ''cezi'', tohar. ''casa'', kelt. ''cesa''
* četa ž.* – četa: avesta. ''čete''
* četovođa m. – zapovjednik
* četovođin prid. - zapovjednikov
* čikopernica ž. – pepeljara, pepelnjak (bos. pepeonik)
* činjeti nesvrš. – činiti
* čiti – isti
* čmičak m. - ječmenac (očna bolest)
* čoban m. – pastir: turs. ''čaban''
* čojek m. – čovjek, čovo (čak. i ikav. čovik)
* čojstvo, čoještvo sr. – ljudskost, čovječnost
* čok m. (Piperi) – čovjek
* čučeg m. – bilje kostriš, Sonchus oleraceus
* čudnovato - čudno (kaj. čudnovato)
* čun m. (Risan) – barka (sloven. i kaj. čun)
* čunak m. – barčica (kaj. čunek)
* čunčić m. – barčica
* čunčetina m. i ž. - barketina, trula barka
* čunuti svrš. – čuti: grč. ''kleutai''
* čuven, -a, -o prid. - glasovit, popularan
 
=== '''Ć''' ===
* ćerati nesvrš. - tjerati
* ćeskoba ž. - tjeskoba
* ćikara ž.* – šalica (čak. ćikara): etrur. ''kikvi''
 
=== '''D''' ===
* dacija ž.* – danak: latin. ''datio''
* dacijer m. – poreznik (bos. poreščija)
* dne m. - dan (čak. dne)
* do m. – dolina (čak. dol)
* doj - doći (kaj. dojt)
* doma - kod kuće (čak. i kaj. doma)
* dosle - dosad (ikav. dosele)
* drača ž.* – trnje (čak. drača, kaj. drač): avest. ''diraka'', perz. ''diraht''
* dreka ž. - vika
* drob m. – trbuh (kaj. drobje)
* drugije - drugih
* drukče – drukčije
* durati * - trajati (č. durat): latin. ''durare''
* džana ž. – rana šljiva (Prunus institia)
 
=== '''Đ''' ===
* đardin m. – vrt, perivoj (čak. žardin)
* đavolji, -a prid. - vražji
* đe – gdje (Lastovo: đe)
* đeca n. - djeca (Lastovo: đeca)
* đed m.* – djed (Lastovo: đed): avest. ''djedd''
* đedovi m. – djedovi (Lastovo: đedi)
* đenđer m. – oputa (vezane noge stoke)
* đetehce sr. - djetešce (bos. djetence)
* đeveričić m. - djeverčić
* đevojački, -a, -o prid. - divojački
* đevojčin, -a, -o prid. - divojčin
* đevojka ž. - divojka, djeva (Lastovo: đevojka)
 
=== '''F''' ===
* fala ! – hvala ! (čak. i kaj. fala)
* fala ž. - pohvala
* faliti nesvrš. - hvaliti (kaj. faliti)
* faliti svrš. – pogriješiti (čak. falit)
* faliti nesvrš. – manjkati, nedostajati
* faljen, -a, -o prid. - hvaljen (kaj. faljen)
* famelja ž.* - obitelj (čak. fameja): iz latin. ''familia''
* fažola ž.* – grah (čak. fažol): grčk. ''phaseolos''
* fermati svrš.* – stati, zaustaviti (čak. fermat): latin. ''fermare''
* findika ž. – izbojak, mladica, novi ogranak
* fis - rod, pleme
* fiska ž. – cika, klicanje
* fištati nesvrš. - vrištati, pištati
* fitati nesvrš. – hitati, žuriti
* Francez m. – Francuz (kaj. Francez)
* frčka ž. - bućkalica, tučak (za maslac)
* fresina ž. – vrijes, bilje vrisak
* frk m. – odmah, žurno (ikav. frka)
* frlesija ž. – gripa, jaka prehlada
* frmentin m. – kukuruz (čak. fermentun), žito Zea mays
* frnjoka ž. - zvrčka, čvrka po glavi (čak. frnjok)
* frnjokalica ž. – čvrkanje po glavi (ikav. frnjokula)
* frus m. – ospice, bubuljice
* fuga ž. – utor, žlijeb (čak. fuga)
* fuljika ž. – grm hudika, šibikovina (Viburnum lantana), bos. udikovina
* furmentin m. – kukuruz (čak. fermentun)
* furmine ž. - šibice (čak. fulmine)
* fuzda ž. - uzda (kaj. vuzda)
 
=== '''G''' ===
* gabelj - cigan
* gaće ž. - hlače (čak. gatje)
* glavar m. - vođa (čak. glavar)
* glib m. – blato (ikav. glib)
* goj – god (gdjegod)
* gora ž. – planina (kaj. gora)
* gord prid. - ohol, umišljen
* grdan prid. – ružan (ikav. grdan)
* grđi - gori, ružniji
* greda ž. - stijena, litica (ikav. greda)
* grija ž. – šteta (ikav. grij)
* gusar m.* – gusar: avest. ''gusar''
* gusarenje sr.* - gusarstvo: perz. ''gusarden''
* gusarev prid. - gusarov
* gusarica ž. – gusarica (i gusarski brod)
* gusariti nesvrš. – gusariti (baviti se gusarstvom)
* gusarov prid. – gusarov
* gusarski prid. – gusarski
* gusarstvo sr – gusarstvo
* gusomača ž. – rusomača (čak. grusomača): korov Capsella bursa-pastoris
 
=== '''H''' ===
* hairdžija m. – zadužbinar: turs. hairdži
* haluga ž. - jama, provalija (u hrv. haluga: morska trava)
 
=== '''I''' ===
* ije - jede (ikav. ije)
* iljada ž.* - tisuća (čak. hijad): grč. ''hilioi''
* iokle - iotkud
* iskesen - iskežen
* isponova – ponovno
* išćeran, a, o, prid. - istjeran
* išćerati svrš. - istjerati
* itati nesvrš. – žuriti, hitati
* izbačiti svrš. - izbaciti
* izjesti svrš. – pojesti
* izlećeti svrš. - izletjeti
* izviještiti svrš. – osposobiti
* ižljeći svrš. - izaći
 
=== '''J''' ===
* jav m. - vijest
* jaz m. – jaruga, jarak (čak. jaz)
* јеdnijem - jednim
* јеvо – evo, eto
* jopet – ponovo, opet (ikav. opeta)
 
=== '''K''' ===
* ka * - kao (ikav. i čak. ka): avest. ''ka''
* kacavida ž. – odvijač, kaj. šrafciger (čak. kacavida)
* kafa ž. - kava (Coffea arabica)
* kain m. - lavor
* kaki, a, o – kakav (ikav. kaki)
* kalendati svrš.* - darovati, čestitati (čak. kolendat): latin. ''Calendae''
* kam m. - kamen (ikav. kam)
* kamičak m. – kamenčić (ikav. kamičak)
* kaniti - namjeravati, kaniti
* kapot m.* – kaput (kaj. kapot): etrur. ''kaputis''
* kapric m. – inat, prkos (čak. kapric)
* kapula ž.* - crveni luk (č. kapula), povrće Allium cepa: latin. ''caepola''
* kariola ž. – tačke, kolica (čak. karjola)
* karta ž. – papir (čak. karta): grč. ''chartes''
* kartolina ž. – dopisnica (čak. kartolina)
* kernja ž. – morski pas
* kimak m.* – stjenica (čak. kimak), gamad Cimex: grč. ''kimakos''
* kisjelo - kiselo
* knjaz m. – ban, knez
* knjažev prid. – banov, knežev
* knjaževina ž. - banovina, kneževina
* koc m. – kolac
* koćeta ž. - postelja (čak. kućeta), bos. i srb. 'krevet': turs. ''kevter''
* koguma ž.* - džezva (čak. koguma): latin. ''cucuma''
* konao m. – kanal: latin. ''canalis''
* konoba ž.** - podrum (čak. konoba): latin. ''canaba'' i litvan. ''konaba''
* konop m.* - konopac (č. konop): latin. ''canapus''
* koji zi – oni koji, koji no (čak. kino)
* kojijem - kojim
* komostre ž.* – lanac (čak. komoštra): grč. ''kemastra''
* korota ž. - žalost, crnina (čak. i kaj. korota)
* kosijer m. – srp (čak. kosyr)
* kotula ž. – suknja (čak. kotula)
* kromid m. - češnjak, bijeli luk - Allium sativum
* krtola ž. – krumpir, povrće Solanum tuberosum
* kruv m. – kruh (ikav. kruv)
* kučak m. – pas (kaj. cucak)
* Kuč m. - pripadnik crnogorskog plemena Kuči
* Kuči (pleme) m. – crnogorsko pleme
* kučki prid. - vidi Kuči
* kudijen – kuda, kamo
* kuj – kud(a), kamo
* kukumar m.* – krastavac (čak. kukumar): latin. ''cucumaria''
* kušin m. – jastuk (č. ku'''ś'''in)
* kužina ž.* – kuhinja (čak. ku'''ź'''ina): etrur. ''hušina'', čeh. ''kuchyna''
* kvarat m.* - četvrtina (čak. kvarat): latin. ''quartus''
 
=== '''L''' ===
* lakom - pohlepan (kaj. lakom)
* lasno - lagano, jednostavno (kaj. lazno)
* lata ž.** – kanta (čak. lata): Vede. ''lat'', hetit. ''latta''
* lećeti nesvrš. - letjeti
* lencuo m. – plahta (čak. lancun)
* levor, livor m. – pištolj
* liše * - bez: indoved. ''lisha''
* ložica ž. - žlica; bos. i srb. 'kašika': turs. ''kašik''
* lupež m. - lopov (čak. lupež)
 
=== '''Lj''' ===
* ljeb m. - kruh
* ljuđi – ljudi
 
=== '''M''' ===
* ma *** (sve je dobro, ma...) – ali (čak. ma): sumer. ''ma'' + hetit. ''ma'' + avest. ''ma''
* mac m. – malj, bat, veći čekić
* macola ž. - čekić (čak. macol)
* magacin m. – spremnik: turs. magaza
* mal m. - stoka
* malijem - malima
* manit, -a, -o - bijesan, mahnit (ikav. manit)
* maragun m. - nevaljalac, huligan (čak. marangun); bos. i srb. mangup: turs. ''mangub''
* marenda ž. - užina, zajutrak (čak. marenda)
* metnuti - staviti (čak. i kaj. metnuti)
* milušiti nesvrš. - milovati
* mlogi – mnogi (čak. i kaj. mlogi)
* mlogo - mnogo (čak. mlogo)
* mobilje sr.* - namještaj (čak. mobilja): latin. ''mobilia''
* mot m.* – mig (čak. mot): iz latin. ''motus''
* mrc m. - mrtvac
* mrcov prid. - mrtvačev
* mrdati se nesvrš. – micati se (ikav. mrdat se)
* mresti nesvrš. - umirati
* mučati nesvrš.** - šutjeti (čak. mučat): Vede. ''mucate'', hetit. ''mucai''
* mudante ž. – donje gaćice (čak. mudante)
* mudrina ž.* - mudrost (čak. mudroba): hetit. ''mudaraki''
* muk m. – šutnja (čak. muk)
* murga m. - drug, prijatelj (ikav. murgić)
* mužika ž.* – glazba (čak. mu'''ź'''ika): grč. ''mousike''
 
=== '''N''' ===
* naćerati svrš. - natjerati
* nako - osim
* naličiti nesvrš. - sličiti
* nanovo - ponovno (ikav. nanovo)
* napanuti svrš. – napasti, nasrnuti
* neđe - negdje (Lastovo: neđe)
* neđelja ž. - nedjelja (Lastovo: neđelja)
* negotov - nespreman
* nesoj m. - glupan, blesan
* ni (bio) – nek` (bude)
* ni (ti ni nisi) – nam (ti nam nisi)
* niđe – nigdje (Lastovo: niđe)
* nijesam - nisam
* nikuj - nikuda
* niokle - niotkud (ikav. niotkle)
* no što – dakako, svakako
* nožice ž. - škare (ikav. nožice), bos. 'makaze': turs. makaz
 
=== '''Nj''' ===
* njega ž. – skrb, briga
* njegovan, -a, -o, prid. - njegovan, zbrinut
* njegovanje sr. – njegovanje
* njegovatelj m. - njegovatelj
* njegovateljica ž. - njegovateljica
* njegovati nesvrš. – njegovati, brinuti se
* nji - njih
* njinoj - njihovoj (ikav. njinoj)
* njiov, -a, -o, prid. - njihov (ikav. njiov)
* njoriti nesvrš. – roniti, gnjurati (čak. norit): etrur. neri
* njunjoriti nesvrš. – mrmljati
 
=== '''O''' ===
* obaliti svrš. – srušiti, prevrnuti
* obaljen, a, o, prid. - prevrnut, prevaljen
* obidovati - objedovati (čak. obidovat, kaj. obedovati), bos. i srb. ručati
* obresti se – pojaviti se (ikav. obresti se)
* obrukan - osramoćen
* obrukati svrš. - osramotiti
* obucak m. - komadić
* očalin m. – dalekozor (čak. očalin)
* oćeran, a, o prid. - otjeran
* oćerati svrš. – otjerati
* odiva ž. - mladenka, nevjesta
* odlećeti svrš. - odletjeti
* odovle – odavde (ikav. odavle)
* odovud - odavde
* оdviše – previše, preveć
* o(v)đe - ovdje (Lastovo: ovđe)
* оđelo - odijelo
* oganj *- vatra (čak. oganj, kaj. ogenj): indoved. ''agni''
* okašnjeti svrš. – zakasniti
* okinuti svrš. - otkinuti
* okle – otkud (ikav. otkle)
* oli – hoćeš li
* оnadar - onda
* оnolikijem - onolikim
* opučiti svrš. - udariti
* oris, oriz m.* – riža (čak. orýz): grč. ''oryza''
* ostanak m. - ostanak, ostajanje
* ostanuti svrš. – ostati
* ostrvo s. - otok (čak. školj)
* otole – otud/a (ikav. otale)
* otpučiti svrš. – otkopčati (čak. odpucit)
* оvijem - ovim
* оzad - ostraga, odzada (bos. otpozadi)
* ožica ž. - žlica
 
=== '''P''' ===
* pačati se (u što) nesvrš. – umiješati se (u što), sudjelovati (čak. sepačat)
* palac m. i ž.* - palača (čak. palac, čeh. palac): grč. ''palation''
* palanga ž. - šipka
* pamidora ž. – rajčica, paradajz (čak. i rusk. pomidora), povrće Lycopersicum esculentum
* panceta ž. - slanina (čak. panceta)
* pantigana ž. – štakor (čak. pantigana)
* panuti svrš. – pasti
* panjoka ž. – kruh
* para mi se - pričinjava mi se (čak. pari mi se)
* parićavati nesvrš. - pripremati (čak. parićavat)
* pasavati nesvrš.* – prolaziti (čak. pasati): avest. ''passa''
* pašticada ž. - goveđi umak (čak. pašticada)
* pavečera ž. - povečerje, ponoćni obrok
* petrusin m.* - peršun: grč. ''petroselinon''
* pjat m.* – tanjur (čak. pjat): grč. ''platea''
* pila, šega ž. – pila (bos. testera): turs. ''tester''
* pinjata ž. – rajngla, niži lonac (čak. pinjata)
* pipun m. – dinja (čak. pipun), Cucumis melo
* pirija ž.* – lijevak (čak. pirija): grč. ''peiria''
* pirun m.* - vilica (čak. pirun); bos. i srb. viljuška: grč. ''perone''
* pištiti - vikati, kričati
* pitar m.** - tegla, bos.+ srb. saksija (čak. pitar): etrur. ''pitar'', grč. ''pitharis''
* pitur m.* – farbar, ličilac (čak. pitur): latin. ''pictor''
* pituravati nesvrš.* – ličiti, farbati, bos. bojiti (čak. piturivat): lat. ''picturare''
* počuo m. – zdenac, studenac; bos. i srb. 'bunar'
* podesan – prikladan
* pođeti - poći; bos. i srb. krenuti
* polećeti svrš. – poletjeti
* potonji - posljednji (ikav. potonji, čak. pokonji)
* pomaljati se nesvrš. – pojavljivati se
* ponat m.* - bod (čak. punat): latin. ''punctum''
* ponijeti (nekome nešto) – uzeti, oteti
* poperiti svrš. – istaknuti, ispriječiti
* poprečke – poprijeko (kaj. poprečke)
* posa - posao
* posad – odsad
* posada ž. - posuđe
* posezati nesvrš. – pretendirati
* posijek m. – pokolj
* posjeći svrš. – pobiti
* postanje sr. - postanak
* pošeniti se – pomaknuti se
* pošlje – poslije
* potonji, -a, -o - zadnji, -a,-e
* potraga ž. – potjera
* povrnuti se svrš. – vratiti se
* prasica ž. - svinja (čak. prasica)
* pravdati se nesvrš. – opravdavati se
* pravdati se nesvrš. – svađati se (čak. sepravdat)
* pregalac m. – revnik, marljiv čovjek
* pregalaštvo sr. – pregnuće, revnost, marljivost
* pregnuti – presaviti, smotati (čak. prignut)
* prepanuće sr. - uplašenost
* prepanut, a, o, prid. - uplašen
* prepanuti svrš. – uplašiti (čak. pripanut)
* preša ž.* – žurba, hitnja (čak. preša): Vede. ''presha''
* prešiti nesvrš.* – žuriti (čak. prešit): lat. ''pressare''
* pričepiti svrš. – nagaziti, pritisnuti (ikav. pričepit)
* pričepljen prid. – pritisnut, prignječen (ikav. pričepljen)
* pričepljenost ž. - prignječenost
* pričepljenje sr. - prignječenje
* prigati nesvrš.* - pržiti (čak. frigat): latin. ''frigare''
* prijed - prije
* pristanuti svrš. – pristati
* prkno sr. - šupak, ikav. prkno (bos.+ srb. čmar)
* proj - proći (kaj. projti)
* propanuti svrš. - propasti
* prsi ž. – prsa (čak. i kaj. prsi), bos.+ srb. 'grudi'
* pržina ž. - pijesak, šljunak (čak. pržina)
* puce sr.* – gumb (čak. puce), bos.+ srb. 'dugme': hetit. ''puce'', turs. ''dogme''
* puštavati nesvr. – puštati
* puštiti svrš. – pustiti (čak. pu'''ś'''tit)
 
=== '''R''' ===
* rabota ž. – rad
* rabotati - raditi (ikav. rabotit)
* raca ž. – vrsta, soj (čak. raca)
* rašta – zbog čega, zašto (ikav. rašta)
* remnik m. - remen, opasač; bos. i srb. kajiš: tur. ''kaiš''
 
=== '''S''' ===
* saket m.* – vreća (čak. '''ś'''aket): iz grč. ''sakkos''
* saketić m. - vrećica (č. '''ś'''aketić)
* sandruga - trudnica
* siromaština – ubožništvo, siromaštvo
* sjutra - sutra, sutradan (čak. zjutra)
* skale ž. - stube, stubište (čak. škale); bos. i srb. stepenice
* skončati svrš. – završiti (čak. skončat)
* skubati - grepsti, oljuštiti (čak. skubit)
* snijevati nesvrš. - sanjati
* spati – spavati (čak. i kaj. spat)
* sram * – stid (čak. i kaj, sram): avest. ''šeram''
* sramotiti nesvrš. – ružiti, karati
* srčiti - ljutiti (čak. i kaj. srditi)
* stijeg m. (u Boki i Dubr.) – stijeg
* strag m. - strah
* stud ž. – hladnoća, studen (čak. stid, stidje)
* stužiti svrš. – pozliti
* suludan prid. - lud, sulud
* svaditi se – posvađati se (kaj. se svaditi)
* svakojakvi - svakakvi
* svijem - svim
* svojta ž. – rodbina (kaj. svojta)
* svrdlo sr. - svrdlo
* svršetak m. – konac, završetak
* svuđe - svagdje
* svuj - svagdje
 
=== '''Š''' ===
* šćer ž.* – kćer: kelt. ''hwaer''
* šćera ž. – kćerka (čak. htjera)
* šćerin prid. - kćerin (čak. htjerin)
* šćeti nesvrš. – htjeti (kaj. šteti)
* šega ž. - pila (čak. šegac)
* šegati nesvrš. – piliti (čak. šegat)
* šegun m. – pilica (čak. šegun)
* šesan prid. – zgodan, prikladan (čak. šesan)
* šesno pril. - prikladno (čak. šesno)
* šibak m. - šiba
* šipak m. – šipak (ružin plod)
* šipkov prid. - šipkov
* škatula ž. - kutija, škatulja (čak.+ kaj.+ čeh. škatula)
* šlapa ž. – papuča (kaj. šlapa)
* šlapnuti svrš. - udariti
* špag m. – džep (ikav. špag)
* špijati svrš. i nesvrš. – špijunirati (čak. špijat)
* špina ž. - pipa, slavina (čak.+ kaj. špina), bos.+ srb. česma: turs. ''česme''
* štogoj – djelomično, bilo što
* štramac m. – madrac (čak. štramac)
* šugaman m. - ručnik (čak. šugaman)
 
=== '''T''' ===
* taki, a, o - takav (ikav. taki)
* takulin m. - novčarka, lisnica (čak. takujin); bos. i srb. novčanik
* takvijem - takvim
* taulin m. - stol (čak. tavulin)
* tavalja ž. – stolnjak (čak. tavajol)
* teća ž. – tavica (čak. teća), bos.+ srb. 'šerpa'
* tentati nesvrš.* - izazivati (čak.+ kaj. tentati): latin. ''tentare''
* teke - samo, tek
* terzija m. - krojač: turs. ''terzi''
* tica ž. – ptica (čak. tica)
* tičji - ptičji (čak. tičji)
* tigla ž.* – opeka, ciglja (čak. tigla): etrur. ''tigel''
* tijema - tim
* trpeza* - stol, gozba: grč. ''trapeza''
* tun(a) - tu
* tušta, tušte – množina, mnoštvo
 
=== '''U''' ===
* ućeran, -a, -o prid. - natjeran
* ućerati svrš. – utjerati
* udriti svrš.* - udariti (čak. udrit): Vede. ''udrita''
* ukop m. – pokop, pogreb
* ulječiti - učiti
* unina ž.* - cjelina: latin. ''unitas''
* uparaditi se svrš. – dotjerati se, urediti se (ikav. uparadit)
* ura ž.** - sat: samo u gradu (većina Hrvata od Čakovca do Lastova kažu ''ura):'' Vede + latin. ''hora'', turs. ''sahat''
* uteći svrš. – pobjeći (ikav. uteć)
* utek m. - sklonište (čak. utika)
* utvarati – pričinjavati, zamišljati
 
=== '''V''' ===
* val m. - val; bos. i srb. talas: indoved. ''vala'', grč. ''thalassa''
* varenika ž. - kuhano mlijeko
* vas – sav, cijeli
* vaspitanje - odgoj
* vatati nesvrš. - hvatati
* vazdašnji prid. – svakodnevni
* vazduh m. - zrak, uzduh
* važ m. - okrugla, manja posuda (čak. važa)
* veliti ** - reći (čak. i kaj. velit): kelt. ''velit'', hetit. ''wali''
* velji, -a, -e, prid.* – veliki (č. veli): hetit. ''wali'', praslav. ''vely''
* viđen, -a, -o prid. - ugledan, poznat
* viđeti svrš. – vidjeti (Lastovo: viđet)
* vjedro sr. – korito, hamper
* vjeđe ž. - obrve
* vrnuti svrš.* - vratiti (čak. i kaj. vrnuti): avest. ''varune''
 
=== '''Z''' ===
* začamati svrš. – zakasniti
* zadovijek - zauvijek
* zađevica ž. – svađa, prepirka
* zakučiti svrš. - zahvatiti, zapeti
* zaludu – uzalud (ikav. zaludu)
* zamanuti svrš. - zamahnuti
* zanemoćati - klonuti, malaksati
* zanovijetati nesvrš. – inatiti, gnjaviti (čak. zanovitat)
* zapt - stega, disciplina
* zavaditi se – posvađati se
* zbrati (od zbirati) svrš. - okupiti (č. zbirat, kaj. zbrati)
* zbor m. – sabor
* zboriti nesvrš. - govoriti
* zrcalo sr. - zrcalo (čak. zarcela); bos. i srb. ogledalo
* zubja - baklja, paklina
* zvijerac m. – vuk (Lupus)
 
=== '''Ž''' ===
* žalopojka ž. – tužbalica
* žamor m.* (Budva) – buka, šum (kaj. žamor, čak. jambur): Avesta: ''jambor''
* žamorenje sr. - bučenje
* žamoriti nesvrš. - bučiti, šumiti
* žiće sr.* - život (čak. žitje): sumer. ''zikie'', avest. ''zivye''
* žglob m. – zglob
* žnjeti nesvrš. - požeti (žito)
* žnjetva ž. – žetva
* žnjetvarica ž. – žetelica
* žuljenje sr. – guljenje
* žumba ž. - provirak, kukrl (rupa kroz koju se jedva vidi)
*
 
== Vjera ==
 
Cnogorci su većim dijelom vjernici [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]], koja ima pravoslavne sakralne objekte u Crnoj Gori, sagrađene prije 1920. godine, kada je dekretom Kralja Aleksandra I Karađorđevića Crnogorska Pravoslavna Crkva ukinuta i pripojena Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, i one poslije, sagradjene crnogorskim novcem. Po posljednjem popisu koji je bio izvršen 2008, ima i značajan broj Crnogoraca koji pripadaju Islamskoj religiji, a u manjem broju ima i katolika.Crnogorska pravoslavna crkva je uredno registrovana u ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori, ona ipak još nije kanonski priznata pravoslavna crkva.