Bosančica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 21:
[[Datoteka:Hval.jpg||desno|Hvalov rukopis, 1404.]]
 
*Na bosančici su pisani i Povaljski prag na ostrvu Braču 1184., listina omiškog kneza Đure Kačića [[Dubrovnik]]u 1278 i Povaljska listina iz 1250, te Poljički statut iz 1440. god. i mnogo drugih tekstova, po čemu je ovo pismo i jedno od tri pisma u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]). Brojni su natpisi na [[stećak|stećcima]], a poznat je i prijepis Ljetopisa popa Dukljanina. Od 16. do 18. vijeka bosanski franjevci su bosančicom štampali oko 40 knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u [[Dubrovnik]]u, [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bosanska krajina|Krajini]], na ostrvima i u pojedinim sjevernim krajevima Hrvatske. Zadržala se kod bosanskih franjevaca do polovine 19. vijeka, a kod bošnjačkih muslimanskih porodica i do najnovijih vremena.{{izvorčinjenica}}.
 
*Od najstarijeg doba postojala su dva oblika bosančice: ustav, kojim su se pisane povelje, listine i isprave vladara bosanskih visokih plemstva (npr. Povelja Kulina bana) - od 10. do 15. vijeka - do ulaska Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski krug; i drugi: [[kurziva]], kojom su pisani rukopisi od 13. vijeka pa dalje do 19 i 20. vijeka.
 
{{Commonscat|Bosnian Cyrillic}}
== Reference ==
{{refspisak}}
 
{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
 
[[Kategorija:Pisma]]
[[Kategorija:AlfabetĆirilica]]
[[Kategorija:KulturaSrednjovjekovna srednjovjekovneBosna Bosnei Hercegovina]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Ćirilica]]