Razlike između izmjena na stranici "Osmanski turski jezik"

m
nema sažetka uređivanja
m
m
{{Jezik|ime=Osmanski turski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
لسان عثمانى‎ lisân-ı Osmânî
|države=[[Osmansko Carstvo]]
|regije=[[Osmansko Carstvo]]
|sil=OTA}}
 
'''Osmanski turski''' (ili '''''osmanlijski turski'''''; [[turski jezik|turski]]: ''Osmanlı Türkçesi'', osmanski turski: لسان عثمانی‎ ''lisân-ı Osmânî''), ili samo '''osmanski''' (ili '''''osmanlijski''''';; osmanski turski: لسان عثمانی‎ [''lisân-ı Osmânî''], [[turski jezik|turski]]: ''Osmanlıca''), je inačica [[Turski jezik|turskog jezika]], koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], sadržavajući velike pozajmice iz [[farsi jezik]]a, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz [[arapski jezik|arapskog jezika]]. Pripadao je oguskoj skupini. Poput većine ostalih jezika islamskih naroda, osmanski turski se piše na [[arapsko pismo|arapskom pismu]]. Uprkos činjenici da je osmanski turski, koji se govorio u prijestolnici, u suštini bio isti kao i obični turski, kojim su govorili zemljoradnici i seljaci u unutrašnjosti zemlje, veliki dio arapsko-perzijskih pozajmica postao je nerazumljiv za one koji su bili manje obrazovani.
 
[[1928]]. godine, nakon reformi koje je proveo [[Kemal Ataturk|Mustafa Kemal Atatürk]], pojavio se homogeniziraniji turski, s manje uticaja iz arapskog i perzijskog i koristeći [[latinično pismo]]. Razlog ovim promjenama bio je navodno u tome da narod koji nije bio obrazovan u tom jeziku nije bio u stanju ga razumijeti, budući da je materinji jezik naroda bio homogeniziraniji turski. Mnogi danas smatraju da se osmanski turski sasvim razlikuje od današnjeg turskog. No, taj stav izgleda da je politički motiviran i lingvistički neosnovan. Pa ipak, manji broj današnjih govornika u [[Turska|Turskoj]] je u stanju razumijeti osmanski turski, u govornom i pisanom obliku.