Melkiti – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m vizualno uređenje
Nema sažetka izmjene
Red 4:
U starini se taj naziv koristio za sve kršćane na Bliskom Istoku koji su ostali vjerni Kalcedonskom saboru koji je održan 451. godine i pravovjerju, nasuprot “monofizitima”, tj. [[Sirijska pravoslavna crkva|Sirijcima]], [[Koptska crkva|Koptima]] i [[Armenska apostolska Crkva|Armencima]] koji su bili protiv Kalcedonskog vjerovanja i osnovali vlastite Crkve i hijerarhije na tim područjima. U borbama između monofizitskih Crkava s jedne strane i carske Crkve i dvora s druge strane, monofiziti su te kršćane pogrdno nazvali “caristima” ili “imperijalistima” – na sirijskom i arapskom jeziku “melkitima”.
 
CrkveniTaj jecrkveni raskol je na Istoku imao, uz teološku, još i političku i etničku pozadinu. Melkiti su bili uglavnom gradsko stanovništvo grčke kulture i jezika, dok su monofiziti bili domaće ruralno stanovništvo siro-aramejskog (u Siriji) ili koptskog jezika u Egiptu.
 
Kasnije, nakon Velike šizme, tj. raskola između Rima i Konstantinopola 1054., Melkiti spadaju u Pravoslavne patrijarhate Istoka. Međutim, u 18. st. među samim Melkitima dolazi do podjele kada jedan dio pristupa jedinstvu s Rimom odnosno Katoličkom Crkvom, zadržavajući svoj obred, pa se od tada dijele na Grkokatolike i Pravoslavne. S vremenom, a tako je i danas, naziv “melkit” ostaje vezan isključivo za Grkokatolike, dok se ostali nazivaju najčešće “Grkopravoslavni”. Zanimljivo je da i danas Arapi i Turci kršćane bizantskoga obreda nazivaju “Rum Katolik” (= rimski katolici ili kršćani istočnoga Rimskoga carstva) bez obzira jesu li Grkokatolici ili Pravoslavni.