Anarhija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Anarhizam}}
Reč anarhija dolazi od grčkog αναρχία (anarchia), što znači '<nowiki/>'''bez vlasti'<nowiki/>''' (prefiks ''an-'' znači '<nowiki/>'''bez'<nowiki/>''', koren ''arch-'' se prevodi kao '<nowiki/>'''vlada ili vlast'''').
 
'''Anarhija''' je oblik društva u kom se nastoji poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti veruju u čovekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu. Postojanje društvenih pravila i ugovora nije a priori isključeno u anarhiji, bitno je samo da je ta pravila i te ugovore slobodno odredila i prihvatila zajednica koje se ona i tiču i da nisu nametnuta odozgo, kao što se događa tamo gde jedni ljudi imaju veću moć od drugih. No, to je, svakako, obzirom na realnosti ljudskog razvoja, tek ideal.
 
Mada je u ljudskoj povijesti bilo brojnih ostvarenja društava i organizacija baziranih na anarhičnim principima, [[Pariška komuna]] iz [[1871.]] je bila verojatno prvi pokušaj anarhične društvene organizacije koji je globalno odjeknuo; kao što je komentarisao [[Mihail Bakunjin]], jedan od velikih mislilaca anarhije. Još je konkretnih i opširnih ostvarenja anarhičnih principa u društvu bilo i u vreme [[Španski građanski rat|građanskog rata]] u [[Španija|Španiji]], za vrijeme kojeg su radnici, često kao članovi anarhosindikalnih organizacija kao što je [[CNT]] u [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Aragon|Aragonu]], dokazali delotvornost samouprave javnog prevoza i proizvodnih preduzeća - industrijskih, kao i poljopriverednih: preko horizontalnih skupština su bile ostvarene kolektivizacije zemlje zaplenjene od veleposednika i u nekim slučajevima je čak bilo ukinuto i [[privatno vlasništvo]]; sve je to, međutim, bilo nasilno prekinuto zbog ratnog poraza, naime osim što su se borili protiv nacionalista i fašista pod vodstvom [[Francisco Franco|Franciska Franca]] (koji su imali i podršku [[Fašistička Italija|fašističke Italije]] i [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]), anarhisti su se morali čuvati i Komunističke partije, koja je imala podršku od [[Josif Staljin|Staljina]] s izričitom zabranom naoružavanja anarhista i s naredbom da se sabotiraju postignuća anarhičnih organizacija i pojedinaca. Bilo je, međutim vrlo bitno i iskustvo [[Mahnovšćina|Mahnovšćine]], tj. pobunjeničke [[Ukrajina|Ukrajine]] pod vodstvom seljačkog generala [[Nestor Ivanovič Mahno|Nestora Ivanoviča Mahna]] i [[Kronstadt|Kronstadtskog]] otpora u [[Rusija|Rusiji]]. Oba ova otpora su bila slomljena i izbrisana od strane boljševika i njihove [[Crvena armija|Crvene armije]] kojom je zapovedao general [[Lav Trocki]]. Za takav ishod pomalo su zaslužni i anarhisti, koji nisu imali mehanizam zaštite od posledica nastalih divljačkim postupanjem određenih grupacija, koje su bile deo anarhističkog pokreta.
Reč anarhija dolazi od grčkog αναρχία (anarchia), što znači '<nowiki/>'''bez vlasti'<nowiki/>''' (prefiks ''an-'' znači '<nowiki/>'''bez'<nowiki/>''', koren ''arch-'' se prevodi kao '<nowiki/>'''vlada ili vlast''''). Sama reč "anarhizam" nastaje kao naziv za političku ideju i filozofiju koja teži anarhiji, dakle, društvu bez svake vlasti, autoriteta i prisile, te se kao takva koristi od početka 19. veka pa sve do danas. Uz različite "dodatke" ona opisuje pojedine struje unutar anarhističkog pokreta, npr. anarho-sindikalizam, anarho-primitivizam, anarho-individualizam, eko-anarhizam i slično.
 
Reč anarhija danas se pogrešno koristi kao sinonim za haos, što je rezultat decenija pogrešnog tumačenja i definisanja pojma, bilo namerno ili zbog neznanja i neinformisanosti, ponajprije u medijima, popularnoj kulturi i svakodnevnom javnom diskursu.
 
Anarhistička misao danas uživa velik broj poštovalaca, kao što je [[Noam Chomsky]] - poznati predstavnik [http://www.mit.edu/ MIT-a].
Anarhija najčešće ima [[pejorativ]]no značenje i opisuje situacije koje nastaju kao posljedica ratova, političkih prevrata, ekonomskih ili prirodnih katastrofa nakon koje prestaju funkcionirati institucije države, te su pojedinci ili grupe najčešće prepušteni sami sebi što obično dovodi do uspostavljanja novog poretka temeljenog na najgrubljem demonstriranju fizičke sile.
 
Temeljni princip anarhističke misli se temelji na idealu krajnje slobode koja sprečava svaki oblik vladavine ("Sve stranke bez iznimke, u meri u kojoj nameravaju osvojiti vlast, su razni oblici apsolutizma.", "Vladavina čoveka nad čovekom je ropstvo.", "Ko god me uhvati da bi zavladao mnome je uzurpator i tiranin: ja ga proglašavam svojim neprijateljem." - [[Pierre-Joseph Proudhon]])
No, za pristaše ideologije zvane [[anarhizam]], anarhija ima drugo značenje - ono je oblik društva u kojem ne postoji nikakvi nametnuti autoritet koji, po anarhistima, predstavlja izvor svih društvenih sukoba i drugih problema. Kao historijski primjeri društava koji su bile najbliže pozitivnim idealima anarhije se navode [[Pariška komuna]], [[Ukrajina]] pod upravom [[Nestor Mahno|Nestora Mahnova]] za vrijeme [[Ruski građanski rat|ruskog građanskog rata]] te dijelovi [[Španija|Španije]] pod kontrolom [[Anarhosindikalizam|anarhosindikalista]] u početnim fazama [[Španski građanski rat|građanskog rata]].
{{Commonscat|Anarchism}}
 
[[Kategorija:Država]]