Etrurci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
pop
mNema sažetka izmjene
Red 34:
}}
 
'''Etrurci''' ili '''Raseni''' ([[Etrurski jezik|etrur.]] ''Rasenna'', ''Rasna/Raśna''; {{jez-ital|Etruschi}}; {{jez-lat|Etrusci}} ili Tusci; {{jez-grč|Ετρούσκοι}} ''[Etroúskoi]'' ili Τυρσηνοί ''[Tyrsēnoi]'', Τυρρηνοί ''[Tyrrhēnoi]'' ili Ρασίννες ''[Rasínnes]''), bili su jedan od [[italski narodi|italskih naroda]] [[antika|antičke]] [[Italija|Italije]]. Oni su na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] stvorili prvu veliku civilizaciju, čiji uticaj na [[Antički Rimljani|Rimljane]] postaje sve više očigledan. Upravo su Etrurci naučili Rimljane [[alfabet]]u i brojevima, kao i mnogim elementima u [[arhitektura|arhitekturi]], [[umetnost]]i, [[religija|religiji]] i odevanju. [[Toga]] je bila etrurski izum, a [[Dorani|dorski]] stub etrurskog stila (pre nego njegova grčka verzija) postao je glavni element [[Renesansa|renesansne]] i [[Klasicizam|klasicističke]] arhitekture. Etrurski uticaj na antičko pozorište vidi se u reči ''phersu'' (= "maskiran čovek"), koja je u [[latinski jezik|latinskom]] postala ''persona'', a u [[engleski jezik|engleskom]] ''person''.
 
[[Antički Grci|Grci]] su Etrurce zvali ''Tyrsēnoi'' ili ''Tyrrhēnoi'', dok su ih [[Latini]] nazivali ''Tusci'' ili ''Etrusci'', odakle potiču i srpskohrvatski nazivi za njih. Na latinskom se njihova zemlja zvala ''Tuscia'' ili ''Etruria''. Prema grčkom istoričaru [[Dionizije iz Halikarnasa|Dioniziju iz Halikarnasa]] (oko 20. st. e.), sami Etrurci su sebe zvali ''Rasenna'', a ta je izjava potvrđena oblikom ''rasna'', koji se nalazi na etrurskim natpisima.