Verzija na datum 30 decembar 2017 u 17:27 uredi Sashko1999 (razgovor \| doprinos) 942 izmene mNema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 30 decembar 2017 u 17:28 uredi poništi Sashko1999 (razgovor \| doprinos) 942 izmene mNema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 7: [[Vizantija\|Vizantijski]] car [[Justin II]] ([[565]]-[[578]]) je ustupio polovinu Srema [[Avari]]ma, koji su između [[580.]] i [[582.]] godine osvojili i drugu polovinu pomenutog regiona, uključujući i grad [[Sirmijum]]. Avari su u [[Srem]] naselili svoje zarobljenike (romanizovano ili helenizovano stanovništvo), koje su zarobili na vizantijskim teritorijama na [[Balkan]]u. Ovi zarobljenici su naseljeni u Srem sa ciljem da obrađuju zemlju i obezbede zalihe hrane za Avare, da bi ovi mogli nesmetano da ratuju. Živeći 60 godina pod avarskom vlašću, ovi zarobljenici su u Sremu postali potpuno nova nacija - Sermezijanci (Sremci). Avari su [[635.]] godine postavili Kuvera da vlada nad ovim Sermezijancima kao avarski vazal. Kuver je bio sin kana [[Kubrat]]a, poglavara [[Huni\|huno]]-[[~~protobugari~~Prabugari\|bulgarskih]] [[Utiguri\|~~Onogura~~Utigura]] <ref>[http://www.promacedonia.org/vz1a/vz1a_b1_1.html Златарски, Васил. История на Първото българско Царство. т. I. Епоха на хуно-българското надмощие (679—852), София 1970, с. 205-207.]</ref>. Dosadašnje interpretacije (J. Verner, V. Popović) pokazuju da se u [[Mala Perešćepina\|Maloj Perešćepini]] radi o grobu kana Kubrata, sahranjenog između [[641.]] i [[647.]] godine. Posle njegove smrti na vlast stupa njegov najstariji sin [[Bajan]], nakon čije su se kratke vladavine knezom Kubratovi sinovi razdelili. Njegov četvrti sin Kuver se naselio u Sremu, i bio potčinjen avarskom kaganu. == Odlazak Kuvera na Balkan ==

Kuber (vladar) – razlika između verzija