Mira Kolar-Dimitrijević – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
m sitno |
||
Red 1:
'''Mira Kolar-Dimitrijević''' ([[Koprivnica]],
== Biografija ==
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević rođena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine, a obitelj joj je podrijetlom iz [[Virje|Virja]] i Ferdinandovca. Pučku školu je završila u Koprivnici, a građansku školu u Virju. Maturirala je na koprivničkoj gimnaziji, a nakon toga je studirala povijest, arheologiju i informatiku. Nakon završenog studija radila je Državnom arhivu [[Zagreb]]a ([[1960|1960.]]-[[1964|1964.]] ), Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta (danas Hrvatskog instituta za povijest), a od [[1966|1966.]] je znanstvena djelatnica u Institutu za historiju radničkog pokreta (Hrvatskom institutu za povijest) gdje ju je pozvao raditi tadašnji ravnatelj dr. [[Franjo Tuđman]]. U Institutu se bavili radnim slojevima od 1918. do 1941. godine te je doktorirala [[1978|1978.]] s radom «Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od [[1918|1918.]] do [[1941|1941.]] godine. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis «Povijesni prilozi» i bila prva njegova urednica ([[1982|1982.]] -[[1988|1988.]] ), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do [[1988|1988.]] kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavala gospodarsku povijesti i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu [[2003|2003.]] godine. Nakon toga na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje hrvatsku povijest 19. stoljeća.▼
▲
Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević autor je ukupno dva osnovnoškolska i dva gimnazijska udžbenika iz povijesti (u nakladi izdavačke kuće «[[Meridijani]]») u kojima se pobrinula na dostojnu zastupljenost u slici i tekstu prostora [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] i njenih značajnih ljudi. Ista je utemeljila Sekciju za gospodarsku i socijalnu povijest HNOPZ-a te gdje od [[2002|2002.]] do [[2004|2004.]] bila voditeljicom odnosno moderatorom. Također je osnovala Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Mira Kolar je uvaženi međunarodni stručnjak za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Republici Hrvatskoj. Urednica je časopisa za gospodarsku povijest i povijest okoliša "[[Ekonomska i ekohistorija]]" (urednik je s njom još [[Hrvoje Petrić]]).
Predavala je na više poslijediplomskih studija (hrvatska povijest, europski studiji itd.) te bila mentorom na desetke magistarskih i diplomskih te više od stotinu diplomskih radova.
Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević od [[1975|1975.]] do danas kontinuirano piše znanstvene radove o povijesti [[Podravina|Podravine]] i [[Prigorje|Prigorja]] koje objavljuje u časopisima i godišnjacima «Podravski zbornik», «Cris», «Virje na razmeđu stoljeća», «[[Podravina]]» i «[[Scientia Podraviana]]». Također redovito objavljuje teme iz područja povijesti Koprivničko-križevačke županije i u vodećim hrvatskim znanstvenim časopisima. Ona je jedan od pokretača te član uredništva i uredničkog odbora znanstvenog časopisa za multidisciplinarna istraživanja «Podravina», a do sada je sudjelovala priopćenjima i kao član organizacijskog odbora na desetak znanstvenih skupova u Koprivnici i [[Križevci]]ma. Između ostaloga, jedan je od inicijatora međunarodnih znanstvenih skupova o etnokonfesionalnim promjenama (održan [[2002|2002.]] u Križevcima – prof. Kolar je bila predsjednica znanstvenog odbora ovoga skupa) te o povijesti rijeke [[Drava|Drave]] (održanog 2003. u Koprivnici). Vanjska je suradnica izvedbenog projekta "Podravsko višegraničje" odnosno projekta "[[Triplex Confinium]]".
Od [[2001|2001.]] do [[2003|2003.]] je uz predavanja iz svjetske povijesti 20. stoljeća vodila i organizirala izborne kolegije o povijesti Podravine i Prigorja na studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njen su dosadašnji rad prepoznale tri jedinice lokalne samouprave koje su joj dodijelile javna priznanja - grad Zagreb, općina Virje (2000.) i grad Koprivnica – nagradu za životno djelo (2002.), a uz to je dobila i nagradu grada Zagreba. [[Povijesno društvo Koprivnica]] ju je, zbog dugogodišnjih zasluga za razvoj povijesne znanosti, [[2005|2005.]] proglasilo za počasnu članicu.
Napisala više knjiga i preko 300 radova, objavljenih u raznim zbornicima i časopisima.(Bibliografija: Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, 1982., br. 1, str. 133-140.; te Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 31, 1998, 279-292, Zbornik Mire Kolar)
== Djela ==
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević je osim objavljenih pedesetak znanstvenih radova o Podravini i Prigorju sama ili u koautorstvu napisala slijedeće knjige vezane uz prostor i ljude Koprivničko-križevačke županije:
Linija 39 ⟶ 46:
* Iz gospodarske povijesti Siska, Sisak 2005.
[[Kategorija:Četveroslovnik-M|IRA Kolar]]▼
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
| |||