Tkanje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Izbrisani dio sadržaja
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 14:
Načelno postoje tri osnovne forme tkanja; platno, keper i saten. Za maštovita tkanja kao što su, [[baršun]], [[žakard]], dobi, leno, potrebni su kompliciraniji [[razboj]]i sa specijalnim dodatcima.<ref name=brit/>
 
Način na koji se niti upleću određuje vrstu tkanja. Neki efekti postižu se izborom [[nit]]i ili kombinacijom [[pređaPređa|pređe]].<ref name=brit/>
[[datoteka:Kette und Schuß.jpg|thumb|right|280px|<center>Shematski prikaz osove i potke|veza=Datoteka:Kette_und_Schu%C3%9F.jpg]]
[[Tehnika]] tkanja s vremenom se mijenjala i razvijala, ali je u osnovi princip radarad i

a takozvanih - listovnih [[razboj]]a ostao isti.
Određeni broj niti [[pređaPređa|pređe]] osnove namotan je na [[Valjak (geometrija)|valjak]] ([[vratilo]] osnove), sa kojeg se niti dovode u horizontalni položaj pa se zatim u skladu s [[uzor]]kom provlače kroz rupice najmanje dva [[žicaŽica|žičana]] okvira – listova (uvođenje osnove).
Tako se za izradu tkanine u platnenom vezu na [[razboj]]u sa dva lista, svaka neparna nit naizmjenično uvodi u prvi list, a svaka parna u drugi. Takvim preplitanjem se uz istovremeno spuštanje jednog i podizanje drugoga lista, po cijeloj širini osnove formirao - zijev (tunel).<ref name="tka" />
 
Za razliku od tog na jednostavnom horizontalnom [[razboj]]u, se to izvodi naizmjeničnim pritiskom lijeve i desne [[noge]] na [[Poluga#Pedala|pedalu]],
dok se na modernim [[industrija|industrijskim]] [[razboj]]ima - podizanje i spuštanje listova izvodi jako brzo [[Automatizacija|automatskim]] sklopovima, iako se koristi veći broj listova. U zijev se po čitavoj širini unosi nit potke namotana na [[čunak]]; promjenom položaja listova potkina se nit poveže i stvori se novi zijev. Prije prepletanja nove potkine niti istkana potka se stisne grebenom, da se osigura jednolika gustoća tkanine.<ref name="tka" />
Opisani proces se kontinuirano ponavlja i u suštini je jednak kod [[ruka|ručnog]] i [[mašinaMašina|mašinskog]] tkanja. Razlike postoje u brzini, [[Automatizacija|automatizaciji]] procesa, tehnici i načinu prepletanja potke kao i strukturi dezena. Tkanjem na [[mašina]]ma s većim brojem listova, uz korištenje raznobojnih [[pređa]] i uvođenjem osnove u skladu sa odgovarajućim [[uzor]]cima mogu se proizvoditi dezenirane tkanine jednostavnijih šara, ravnocrtnih kontura i [[geometrija|geometrijskih]] oblika.<ref name="tka" />
 
[[Žakardov razboj]] kog je [[1808]]. [[konstrukcija|konstruirao]] [[Joseph Marie Jacquard]], omogućio je izradu složenijih šara i dezena, korištenjem raznobojnih [[nit]]i osnove i potke u procesu tkanja. Za razliku od načina kako se zijev formira kod listovnoga [[razboj]]a, na žakardnom razboju se moglo podići i spuštati željeni broj pojedinačnih niti osnove (nezavisno od drugih) i prepletati ih nitima potke u skladu sa zadanim [[uzor]]kom.
Novost je bila i to, da je sam proces prepletanja (usklađen s dezenom) upravljan [[bušeneBušene kartice|bušenim karticama]]<ref name="raz" />, on se danas odvija uz pomoć [[kompjutor]]a.<ref name="tka" />
 
Originalno Jacquardovo rješenje omogućavalo je izradu fino strukturiranih šara velike površine, a ne samo jednostavne geometrijske forme.
Linija 37 ⟶ 39:
| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>
 
Na modernim [[industrija|industrijskim]] [[razboj]]ima tkanine se proizvode velikim brzinama, pa su [[nit]]i [[pređaPređa|pređe]] (naročito osnove) izložene velikim dinamičkim i mehaničkim opterećenjima i naprezanjima. [[Razboj]] radi potpuno [[Automatizacija|automatski]], upravljan [[kompjutor]]om i pokretan složenim mehanizmima.<ref name=tka/>
 
[[Radnik|Radnici]] uglavnom samo nadgledaju i intervniraju u slučaju kidanja [[nit]]i, jer se tad [[mašina]] [[Automatizacija|automatski]] zaustavlja, tako da jedan radnik može posluživati i do 40 [[razboj]]a.
Kako bi se tkanje odvijalo bez čestih kidanja niti i dobila kvalitetna tkanina što jednoličnije strukture, potrebno je dobro pripremiti [[pređaPređa|pređu]] za osnovu i potku. Zato se [[pređa]] za osnovu dodatno [[škrob]]i i [[vosak|vošti]], dok je priprema [[pređaPređa|pređe]] za potku jednostavnija i uglavnom se svodi na pripremu odgovarajućih kalema [[pređaPređa|pređe]].<ref name=tka/>
 
Danas se tkanjem na listovnim [[razboj]]ima, proizvode tkanine različitih širina, od nekoliko desetaka [[centimetara|cm]] do 5 [[metar]]a), pa se one zavisno o radnoj širini, izvode na jednofaznim i višefaznim [[razboj]]ima. Kod tkanja na jednofaznim [[mašina]]ma se nit potke prepleće kroz cijelu širinu osnove u jednoj fazi radnog ciklusa, što se radi ili s pomoću čunka (čunkovni [[razboj]]) ili uz pomoć hvatača potki, ili zračnim i vodenim mlazom (beščunkovni [[razboj]]).
Linija 54 ⟶ 56:
Najjednostavnija i najraširenija stara tehnika tkanja bila je na vertikalnim [[ruka|ručnim]] [[razboj]]ima, zvana - ''klječanje''.
Između niti osnove napete na okvir, - potka se prepletala [[prst]]ima, uz pomoć [[Drvo (materijal)|drvenog]] šiljka ili [[igla|igle]], te nabijala drvenim
[[češaljČešalj|češljem]].<ref name=tka/>
[[Razboj]] se koristio već u [[prahistorija|prahistoriji]] i to prije [[5. milenijum pne.|5000 godina pne.]].<ref name=raz>{{cite web