Tkanje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Izbrisani dio sadržaja oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
|||
Red 14:
Načelno postoje tri osnovne forme tkanja; platno, keper i saten. Za maštovita tkanja kao što su, [[baršun]], [[žakard]], dobi, leno, potrebni su kompliciraniji [[razboj]]i sa specijalnim dodatcima.<ref name=brit/>
Način na koji se niti upleću određuje vrstu tkanja. Neki efekti postižu se izborom [[nit]]i ili kombinacijom [[
[[datoteka:Kette und Schuß.jpg|thumb|right|280px|<center>Shematski prikaz osove i potke|veza=Datoteka:Kette_und_Schu%C3%9F.jpg]]
[[Tehnika]] tkanja s vremenom se mijenjala i razvijala, ali je u osnovi princip
a takozvanih - listovnih [[razboj]]a ostao isti. Određeni broj niti [[
Tako se za izradu tkanine u platnenom vezu na [[razboj]]u sa dva lista, svaka neparna nit naizmjenično uvodi u prvi list, a svaka parna u drugi. Takvim preplitanjem se uz istovremeno spuštanje jednog i podizanje drugoga lista, po cijeloj širini osnove formirao - zijev (tunel).<ref name="tka" />
Za razliku od tog na jednostavnom horizontalnom [[razboj]]u, se to izvodi naizmjeničnim pritiskom lijeve i desne [[noge]] na [[Poluga#Pedala|pedalu]],
dok se na modernim [[industrija|industrijskim]] [[razboj]]ima - podizanje i spuštanje listova izvodi jako brzo [[Automatizacija|automatskim]] sklopovima, iako se koristi veći broj listova. U zijev se po čitavoj širini unosi nit potke namotana na [[čunak]]; promjenom položaja listova potkina se nit poveže i stvori se novi zijev. Prije prepletanja nove potkine niti istkana potka se stisne grebenom, da se osigura jednolika gustoća tkanine.<ref name="tka" />
Opisani proces se kontinuirano ponavlja i u suštini je jednak kod [[ruka|ručnog]] i [[
[[Žakardov razboj]] kog je [[1808]]. [[konstrukcija|konstruirao]] [[Joseph Marie Jacquard]], omogućio je izradu složenijih šara i dezena, korištenjem raznobojnih [[nit]]i osnove i potke u procesu tkanja. Za razliku od načina kako se zijev formira kod listovnoga [[razboj]]a, na žakardnom razboju se moglo podići i spuštati željeni broj pojedinačnih niti osnove (nezavisno od drugih) i prepletati ih nitima potke u skladu sa zadanim [[uzor]]kom.
Novost je bila i to, da je sam proces prepletanja (usklađen s dezenom) upravljan [[
Originalno Jacquardovo rješenje omogućavalo je izradu fino strukturiranih šara velike površine, a ne samo jednostavne geometrijske forme.
Linija 37 ⟶ 39:
| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>
Na modernim [[industrija|industrijskim]] [[razboj]]ima tkanine se proizvode velikim brzinama, pa su [[nit]]i [[
[[Radnik|Radnici]] uglavnom samo nadgledaju i intervniraju u slučaju kidanja [[nit]]i, jer se tad [[mašina]] [[Automatizacija|automatski]] zaustavlja, tako da jedan radnik može posluživati i do 40 [[razboj]]a.
Kako bi se tkanje odvijalo bez čestih kidanja niti i dobila kvalitetna tkanina što jednoličnije strukture, potrebno je dobro pripremiti [[
Danas se tkanjem na listovnim [[razboj]]ima, proizvode tkanine različitih širina, od nekoliko desetaka [[centimetara|cm]] do 5 [[metar]]a), pa se one zavisno o radnoj širini, izvode na jednofaznim i višefaznim [[razboj]]ima. Kod tkanja na jednofaznim [[mašina]]ma se nit potke prepleće kroz cijelu širinu osnove u jednoj fazi radnog ciklusa, što se radi ili s pomoću čunka (čunkovni [[razboj]]) ili uz pomoć hvatača potki, ili zračnim i vodenim mlazom (beščunkovni [[razboj]]).
Linija 54 ⟶ 56:
Najjednostavnija i najraširenija stara tehnika tkanja bila je na vertikalnim [[ruka|ručnim]] [[razboj]]ima, zvana - ''klječanje''.
Između niti osnove napete na okvir, - potka se prepletala [[prst]]ima, uz pomoć [[Drvo (materijal)|drvenog]] šiljka ili [[igla|igle]], te nabijala drvenim
[[
[[Razboj]] se koristio već u [[prahistorija|prahistoriji]] i to prije [[5. milenijum pne.|5000 godina pne.]].<ref name=raz>{{cite web
|