Direktorij (Francuska) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 73:
Direktorij je isprva imao uspjeha u vanjskoj politici, pogotovo nakon Napoleonovih pohoda u [[Italija|Italiji]]. Francuska je u tom periodu anektirala [[Belgija|Belgiju]] i zapadnu obalu [[Rajna|Rajne]], a u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i većem dijelu [[Italija|Italije]] je uspostavila satelitske režime. Osvojena područja bila su prisiljena Francuskoj davati velike količine novca, bez kojega bi francuska državna blagajna bankrotirala. S druge strane, unutrašnja politika je s lošeg prešla na gore, a Direktorij je na krizu odgovorio represijom.
 
Direktorijski period bio je obilježen ekonomskom krizom, a zemlju su pogodile glad i brojni nemiri zbog propasti usjeva [[1795.]] godine. [[Inflacija]] je divljala tako da je papirnati novac devalvirao do 1% svoje nominalne vrijednosti. U regiji [[Vendée]] izbio je [[Rat u Vendéeu|građanski rat]]. Vojska je ustanak ugušila masakrom tisuća civila, koji su često utapani. Vlada je ugušila kritičare, njihove klubove i novine. Jedna od žrtava bio je i [[Gracchus Babeuf]], glavni predstavnik siromašnih građana. [[Rat Prve koalicije]] protiv [[Velika Britanija|Britanije]] i njezinih saveznika samo je produbio krizu i doveo do izrazito nepopularne mjere novačenja mladih muškaraca. Godine [[1799.]], francuski protivnici su ostvarili seriju pobjeda i gurnulu Francuze natrag u njezine granice. Jedina svijetla točka u tom periodu bili su, naizgled, Napoleonovi pohodi, no nakon što su Britanci potopili njegovu flotu i zarobili njegovu vojsku u [[Egipat|Egiptu]], došlo je do problema. Direktorij je ubrzo ostao bez ikakve podrške. U studenom [[1799.]], Napoleon Bonaparte se vraća u [[Pariz]] i u [[18. Brumaire|državnom udaru]] svrgava Direktorij.Direktorije
PS:Romana je
 
Suvremena ocjena Direktorija, kako u francuskoj tako i svjetskoj historiografiji, uglavnom je negativna, navodeći sumarno kako se radilo o vladi temeljenoj na egoističnim interesima, a ne vrlinama, odnosno vladi koja je izgubila svaki dodir s revolucionarnim idealima koje je trebala predstavljati. Uspjesi Direktorija bili su minorni tako da je on danas postao sinonim za političku nesposobnost i oportunizam u Francuskoj.
 
[[Direktorijski stil]] poseban je period unutar [[neoklasicizam|neoklasicizma]] koji se odnosi na stil u [[arhitektura|arhitekturi]] i dekorativnim umjetnostima koji se razvio u tom periodu.
 
;Popis direktora