Glagoljica – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 185.86.236.117 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika SrpskiAnonimac |
Izbrisao lazan sadrzaj oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 1:
Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i delimicno u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U Hrvatskoj je glagoljica ostala vrlo
▲'''Glagoljica''' je oblik pisma nastao iz srpske ćirilice (staroslovenski - sloven - sloviti - govoriti) je pismo koje su [[Sloveni|slovenski narodi]] koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko [[863]]. godine), uz pomoc svog brata Metoda, no tačnije je da je ime nosio po poznavanju i korišćenju pisma koje se koristilo na prostorima Srpskog tropolja. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost - glasnovnu i brojnu).
▲Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i delimicno u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U Hrvatskoj je glagoljica ostala vrlo dugo u upotrebi u crkvi, ali se promenila pod uticajem beneventane i gotice, postala ostrija, uglasta, sa izlomljenim linijama i zato se naziva uglasta ili hrvatska glagoljica.
U nekim mestima Dalmacije rimokatolicki svestenici i danas odrzavaju glagoljicu kao slovensko pismo za koje se u 10. veku borio Grgur Ninski.
Glagoljicu su negovali i uporno cuvali narodni svestenici nazvani "glagoljasi", iz otpora prema tudjinskom uticaju preko latinskog pisma u crkvi.
{{Commonscat|Glagolitic alphabet}}
|