Deuri – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[File:Illyrian Tribes (Deutsch).svg|mini|desno|Deuri prikazani između [[Sana|Sane]] i [[Vrbas]]a]]
[[File:Francesco Berlinghieri, Geographia, incunabolo per niccolò di lorenzo, firenze 1482, 12 alpi, panonia, dalmazia 03 illiria.jpg|mini|desno|Karta prema Ptolomejevom opisu ilirskih plemena]]
[[File:Roman Illyricum by Wilkes (English).png|mini|desno|Deuri prikazani oko Bugojna]]
'''Deuri''' su jedino [[Iliri|ilirsko]] pleme iz [[Salona|salonitanskog]] konventa kojima nauka još uvijek nije odredila prebivalište. Malo pleme, ali veliki naučni problem. Prvi ih spominju rimski istoričari iz [[Rimsko carstvo|carskog doba]], [[Plinije]] i [[Klaudije Ptolomej]].
Jedini siguran podatak Plinijeva popisa je da su Deuri bili najmanje pleme u konventu sa svega 22 dekurije (izmedu 4 000 i 5 000 duša), dakle oko 15 puta manje od [[Delmati|Delmata]], a oko deset puta (manje) od [[Mezeji|Mezeja]]. Iz toga se zaključuje da su držali neku manju zatvorenu geografsku oblast, kakve su bile, na primjer, Petrovačko polje, Kupreška visoravan i neke druge. U ovom nam pitanju ne pomažu ni podaci drugog pisca iz carskog doba Ptolemeja, čija topografija i etnografija [[Dalmacije]] trpe od brojnih nedosljednosti. Ove proturječnosti mogu se tumačiti njegovom metodom rada, naime ekscerpiranjem iz raznih starijih (grčkih) i mlađih (rimskih) izvora.
Pretpostavlja se da su živjeli na [[Bosanski Petrovac|Petrovačkom polju]] ili možda u dolini [[Vrbas]]a i [[Pliva|Plive]]. <ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
Čini se da lokalizacija Deura u dolinu [[Vrbas]]a nije baš najsretnija. Jer, ako bi se locirali oko [[Bugojno|Bugojna]], gdje je smješten municipium Bistuensium, [[municipij]] koji je pokrivao prostrani teritorij ([[Travnik|Travničko polje]], [[Donji Vakuf]], [[Bugojno]] i [[Gornji Vakuf]], eventualno i gornju Ramu), tada bi Deuri, u stvari pripadali [[Desitijati|desitijatskom savezu]], koji je bio razbijen u ratu 6.do 9. g. n. e. To bi značilo da su Deuri, u stvari, pripadali [[Narona|naronitanskoma]] a ne [[Salona|salonitanskom]] konventu, gdje ih navodi pouzdani Plinije. Osim toga, smatra se da bi područje gornjeg Vrbasa i Plive s obzirom na veličinu njihove populacije (tj.Deura) od 22 dekurije (Plinije), bilo za njih preširoko. Sve to navodi na zaključak da Deure, mada s rezervom, u duhu teorije o „zatvorenim geografskim cjelinama" treba locirati na Petrovačko polje.▼
Očito je bio u pitanju manji teritorij, izdvojen od ostalih, a dobro naseljen, kakvo je [[Petrovačko polje]], što bi, uz to, odgovaralo i brojnosti njihove populacije. Dobru naseljenost potvrđuje činjenica da u Petrovačkom polju postoji oko 42 [[Gradine kod Bosanskog Petrovca|gradine]]. Neka od njih je možda i ilirski grad Seretion koji spominju rimski izvori u opisu borbi prilikom slamanja [[Batonov ustanak|posljednjeg ilirskog otpora]] iz 9. god. n.e. <ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |title= Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”
▲Čini se da lokalizacija Deura u dolinu [[Vrbas]]a nije baš najsretnija. Jer, ako bi se locirali oko [[Bugojno|Bugojna]], gdje je smješten municipium Bistuensium, municipij koji je pokrivao prostrani teritorij (Travničko polje, [[Donji Vakuf]], Bugojno i [[Gornji Vakuf]], eventualno i gornju Ramu), tada bi Deuri, u stvari pripadali desitijatskom savezu, koji je bio razbijen u ratu 6.do 9. g. n. e. To bi značilo da su Deuri, u stvari, pripadali [[Narona|naronitanskoma]] a ne [[Salona|salonitanskom]] konventu, gdje ih navodi pouzdani Plinije. Osim toga, smatra se da bi područje gornjeg Vrbasa i Plive s obzirom na veličinu njihove populacije (tj.Deura) od 22 dekurije (Plinije), bilo za njih preširoko. Sve to navodi na zaključak da Deure, mada s rezervom, u duhu teorije o „zatvorenim geografskim cjelinama" treba locirati na Petrovačko polje.
[[Petrovačko polje]] je uz to izdvojeno i svojim reljefom, što je mogao biti i razlog što se tako mala društvena zajednica očuvala još i u [[Rimsko carstvo|carsko doba]], te se razvijala i dalje. Društvena se organizacija plemenske zajednice dolaskom Rimljana nije bitnije izmijenila. I dalje su nastavili živjeti u okvirima svoje teritorijalne zajednice
▲Očito je bio u pitanju manji teritorij, izdvojen od ostalih, a dobro naseljen, kakvo je [[Petrovačko polje]], što bi, uz to, odgovaralo i brojnosti njihove populacije. Dobru naseljenost potvrđuje činjenica da u Petrovačkom polju postoji oko 42 gradine. Neka od njih je možda i ilirski grad Seretion koji spominju rimski izvori u opisu borbi prilikom slamanja posljednjeg ilirskog otpora iz 9. god. n.e.<ref>SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010</ref>
▲[[Petrovačko polje]] je uz to izdvojeno i svojim reljefom, što je mogao biti i razlog što se tako mala društvena zajednica očuvala još i u carsko doba, te se razvijala i dalje. Društvena se organizacija plemenske zajednice dolaskom Rimljana nije bitnije izmijenila. I dalje su nastavili živjeti u okvirima svoje teritorijalne zajednice {civitas), dakle pod vodstvom svojih prvaka (principes, praepositil), ali pod nadzorom rimskih prefekata, kao i ostala ilirska plemena. Čini se da je centar peregrinske civitas bio oko [[Kolunić]]a i [[Revenik]]a (Gradina u Koluniću, Gradić na Žutoj glavici i Kadinjača, oboje u Reveniku). Koliko je poznato, prvi peregrini su rimsko građansko pravo stekli početkom 2. st.
== Vidi još ==
Linija 16 ⟶ 18:
== Reference ==
{{reference}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Ilirska plemena u Bosni i Hercegovini]]
| |||