Filozofski fakultet u Zagrebu – razlika između verzija

[[Datoteka:Filozofski fakultet u Zagrebu.jpg|mini|250px|Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]

 

 

== Povijest ==

Povijest Filozofskoga fakulteta datira od [[23. rujna]] [[1669.]] godine kada se diplomom rimskoga cara i [[Ugarsko-Hrvatska|ugarsko-hrvatskoga]] kralja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] priznaju status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu [[Zagreb]]u.

 

Od [[1692.]] godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao ''Neoacademia Zagrabiensis'', javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama [[isusovci|isusovaca]] više od jednog stoljeća, do godine [[1773.]], kada papa [[Klement XIV.]] raspušta isusovački red. Godine [[1776.]] carica i kraljica [[Marija Terezija]] dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (''Regia scientiarum academia'') s tri studija ili [[fakultet]]a: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

 

 

Od 1961. godine Filozofski je fakultet smješten u zgradi površine 15.616 m² na adresi Ivana Lučića 3.<ref>Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2004./2005. Zagreb : FF press, 2004.</ref> Akademske godine 2002./2003., umjesto klasifikacijskih ispita za svaki studij pojedinačno, na inicijativu je tadašnjega dekana dr. sc. [[Neven Budak|Nevena Budaka]] uveden jedinstveni klasifikacijski ispit koji se sastojao od četiri testa: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture, testa jezične kulture i testa opće obaviještenosti (koji je tada proveden prvi i posljednji put). Akademske godine 2005./2006. do tada slobodni studiji portugalskog, rumunjskog i švedskog jezika i književnosti počinju se studirati kao punopravni preddiplomski studiji<ref>Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. Zagreb : FF press, 2004.</ref>, dok se četverogodišnji dodiplomski studiji prestaju izvoditi u skladu s uvođenjem bolonjskoga procesa. Iduće akademske godine pokreće se i interdiciplinarni doktorski studij <ref>[http://www.ffzg.hr/medievistika/index.htm FFZG] Medievistika </ref> medievistike, koji pokriva područja arheologije, diplomatike, egdotike i kronologije, komparativne književnosti, kroatistike - staroslavenskog jezika i hrvatskog glagoljaštva, latinskog jezika (klasične filologije), paleografije (latinske i glagoljske), povijesti, povijesti umjetnosti i romanistike. Voditelj studija je prof. dr sc. Neven Budak.

 

Fakultet danas organizira 42 sveučilišna preddiplomska (32 dvopredmetna i deset jednopredmetnih) te 33 diplomska studija (4 jednopredmetna i 29 dvopredmetnih). Osim njih, izvode se i slobodni studiji japanologije i sinologije nakon kojih se stječe odgovarajući certifikat.<ref>Vodič za buduće studente : akademska godina 2009./2010. / Sveučilište u Zagrebu. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, 2009. ISSN 1332 3407.</ref>

 

 

Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedri. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.

 

[[Datoteka:Knjiznica Filozofskog fakulteta-Zagreb.JPG|mini|300px|Knjižnica Filozofskog fakulteta]]

* Odsjek za anglistiku

** Katedra za skandinavistiku

* Katedra za antropologiju

* Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

 

 

Na Filozofskom fakultetu djeluje niz studentskih udruga i klubova. Većina je okupljena u Savez studentskih udruga Filozofskoga fakulteta (SSUFF).

 

 

Udruga bivših studenata Filozofskog fakulteta ''Alumni'', čiji je predsjednik dekan Filozofskoga fakulteta dr. sc. Damir Boras, osnovana je s ciljem promicanja struke te povezivanja bivših studenata i samoga Fakulteta s drugim domaćim i stranim ustanovama.<ref>http://www.ffzg.org/</ref>

 

== Izvori ==

 

 

== Vanjske poveznice ==

* [http://omega.ffzg.hr/ Sustav učenja na daljinu Omega]