Wikipedija

Opća enciklopedija JLZ – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene August Dominus (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357
m puni naslov je »Opća enciklopedija«, ostali naslovi u kurzivu
Red 1:
'''''Opća enciklopedija''''', opća [[Enciklopedijaenciklopedija]] u osamizdanju svezaka,[[Jugoslavenski podleksikografski imenomzavod '''Opća enciklopedija»Miroslav Krleža«|Jugoslavenskog leksikografskog zavoda''' (skraćeno:»Miroslav '''OpćaKrleža«]] enciklopedijaizišla JLZ'''),u izdanaosam jesvezaka u Zagreburazdoblju 1977-1982. godine1977–1988. To je bilo treće izdanje enciklopedije, koja je ranijeprethodno nosilaizlazila kraćepod imeimenom ''[[Enciklopedija leksikografskogLeksikografskog zavoda]]'' (1. Prvoizd. izdanjeu izlazilo7 jesv., od1955–64; 1956,2. aizd. drugou 1960-ih6 godinasv., 1966–69). Glavni urednik je [[Josip Šentija]].
 
U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i ''Opća enciklopedija JLZ'' JLZ predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«▼
Izdavač je bio ''Jugoslavenski leksikografski zavod'' (danas: [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]. Direktor zavoda bio je [[Miroslav Krleža]], a glavni urednik ''Opće enciklopedije'' [[Josip Šentija]].
 
▲U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i ''Opća enciklopedija JLZ'' predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«
 
{| class="wikitable"
Linija 55 ⟶ 53:
[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Jugoslavenski leksikografski zavod]] je u to doba razvio intenzivnu izdavačku aktivnost. U spomenutom uvodu najavljuju dalje ambicije: »Novo izdanje ''Opće enciklopedije'' – koja nije stara ni 20 godina – zapravo je samo stepenica u njenom rastu do jedne univerzalne enciklopedije sa znatno većim brojem svezaka.« Ta težnja nije bila ostvarena zbog političkih i ekonomskih promjena do kojih je došlo.
 
Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi urednici ''Opće enciklopedije'' bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Bio je to značajnznačajan leksikografski rad koji se nastavio na izdanje nazvano ''[[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]]'' čijih je pet svezaka pod uredništvom [[Mate Ujević]]a tiskano 1941-1945, a nastavak čine nova ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska encikopedija]]'' koja izlazi od 1999. i druga izdanja [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]]. Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode.
 
Nakon raspada Jugoslavije, priprema i tisak takvih zahtjevnih enciklopedija postali su daleko skuplji, odnosno zahtijevali znatnu državnu potporu. Zatim je i pojava Interneta smanjila potražnju za takvim izdanjima. Djelatnost [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] zato je, silom prilika, u Republici Hrvatskoj znatno smanjena.
 
[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] od godine 1999. izdaje ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju]]'' koja se direktno nastavlja na ovo izdanje. Izdavanje Hrvatske enciklopedije zaključeno je 2009. objavljivanjem XI. sveska. Dokončana, sadrži 67.077 članaka na 9.320 stranica.
 
Posebno, kraće izdanje je ''[[Opća i nacionalna enciklopedija]]'' u 20 knjiga. Počela je izlaziti tek 2005. godine i prodaje se u velikoj tiraži uz jedne dnevne novine. Izlazi jedan svezak mjesečno. Ukupna količina teksta u ovom izdanju bit će oko trećine one u ''Općoj enciklopediji'' JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju [[Johann Sebastian Bach|Johannu Sebastianu Bachu]] ima 25 redaka uz jednu sliku, a u ''Općoj enciklopediji'' JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata. ▼
 
''Opća enciklopedija'' JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije.▼
 
== Vidi još ==
 
* ''[[Enciklopedija Leksikografskog zavoda]]''
* ''[[Hrvatska enciklopedija]]''
 
== Eksterni linkovi ==
▲Posebno, kraće izdanje je [[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 knjiga. Počela je izlaziti tek 2005. godine i prodaje se u velikoj tiraži uz jedne dnevne novine. Izlazi jedan svezak mjesečno. Ukupna količina teksta u ovom izdanju bit će oko trećine one u Općoj enciklopediji JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju [[Johann Sebastian Bach|Johannu Sebastianu Bachu]] ima 25 redaka uz jednu sliku, a u Općoj enciklopediji JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata.
 
* [http://www.lzmk.hr/izdanja/enciklopedije/72-opca-enciklopedija ''Opća enciklopedija'']
▲Opća enciklopedija JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije.
 
[[Kategorija:Jugoslavija]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Opća_enciklopedija_JLZ