Wikipedija

Lav Landau – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Lev Landau na Lav Landau: kao i Tolstoj i Trocki; ime se na ruskom piše identično
m unatoč natuknici HE, prema dostupnim pravilima, ime Lev se u našoj praksi uvijek prevodi kao Lav
Red 1:
{{Znanstvenik
| ime = LevLav Davidovič Landau
| slika = Landau.jpg
| slika_širina = 200px
Red 25:
}}
 
'''LevLav Davidovič Landau''' ([[Baku]], 22. siječnja 1908. – [[Moskva]], 1. travnja 1968.), ruski [[fizičar]]. Od 1932. ravnatelj Instituta za fiziku u [[Harkov]]u; izgradio je takozvanu sovjetsku školu teorijske fizike, pa je Harkov postao središte teorijske fizike u bivšem [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]]. Od 1946. član [[Ruska akademija znanosti|Akademije znanosti SSSR-a]], od 1947. profesor u Moskvi. Landau je istraživao gotovo cijelo područje [[teorijska fizika|teorijske fizike]]: teoriju polja, [[dijamagnetizam]] tvrdoga tijela, kvantnu elektrodinamiku, fiziku niskih temperatura ([[niskotemperaturna fizika]]), [[nuklearna fizika|nuklearnu fiziku]], probleme [[elementarna čestica|elementarnih čestica]] i [[kozmičke zrake]]. Smatra se jednim od najvećih fizičara 20 stoljeća. Za radove o superfluidnosti ([[supratekućina]]) [[helij]]a dobio je 1962. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Autor je niza knjiga. Posmrtno su mu izdani ''Sabrani radovi'' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Sobranie trudov'', I–II, 1969.). <ref> '''Landau, LevLav Davidovič''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35298] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Supratekućina ili suprafluidnost ==
Red 34:
Helijevi [[izotop]]i <sup>4</sup>He i <sup>3</sup>He imaju različita suprafluidna stanja, a zbog različitoga broja [[neutron]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] (različitog [[spin]]a) pripadaju različitim [[statistika]]ma ([[kvantna statistika]]). Izotop helija <sup>4</sup>He, sa spinom 0, je [[bozon]], podvrgava se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statististici]], ukapljuje se na 4.2 K i prelazi u suprafluidno stanje na temperaturi 2.17 K, a izotop <sup>3</sup>He, sa spinom 1/2, podvrgava se [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj statististici]], ukapljuje se na 3.19 K, postaje suprafluidan na temperaturi 2.6 mK i ima dva različita suprafluidna stanja.
 
Teorijski doprinos tumačenju suprafluidnosti helijeva izotopa <sup>4</sup>He prvi su dali [[Laszlo Tisza]] i LevLav Davidovič Landau 1941. u dvokomponentnom modelu s kvazičesticama [[fonon]]ima i [[roton]]ima, a [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] ju je nadogradio [[Richard Feynman]]. Objašnjenje suprafluidnosti izotopa <sup>3</sup>He uklopilo se u poopćenu [[BCS-teorija|BCS-teoriju]] ([[supravodljivost]]). Postizanje suprafluidnosti još je vrlo skupo zbog potrebnih izuzetno niskih temperatura i iznimne čistoće helija, pa se primjenjuje uglavnom u [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, na primjer pri proučavanju pojedinačnih [[molekula]] [[plin]]a u suprafluidu, gdje se one zbog nedostatka trenja gibaju potpuno slobodno; za održavanje osjetljivih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] ili dijelova instrumenata na niskoj temperaturi (u astronomskom [[satelit]]u za opažanje [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], IRAS, koji je lansiran 1983., s pomoću 720 litara suprafluidnoga helija instrumenti se čuvaju na temperaturi 1.6 K). U širem smislu stanje [[elektron]]a u supravodiču također je suprafluidno. <ref> '''suprafluidnost''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=58844] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
==Izvori==
Red 40:
 
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{lifetime|1908|1968|Landau, LevLav Davidovič}}
[[Kategorija:Ruski fizičari]]
[[Kategorija:Biografije, SSSR]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Lav_Landau