Grohote – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 28:
== Kultura ==
* Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana
Svoja su obitavališta Grohoćani u prošlosti ponajviše gradili od [[kamen]]a, materijala iz njihova prirodnog okoliša. Stoljećima stjecano umijeće vrsne obrade kamena prilagođivali su raznolikoj graditeljskoj namjeni. Podizali su ograde oko polja, maslinika, vinograda i putova, stvarali poljska skloništa, gradili spremišta te nastambe za [[domaće životinje]], zidali stambene, javne i nabožne zgrade. Mnogi su bili vični slaganju neobrađenoga prirodnog kamena bez ikakva međusobnog vezivanja, tj. [[suhozid]]u, dok su seoski klesari znalački obrađenim kamenim blokovima, vezanim [[žbuka|žbukom]], vješto zidali ''uživo''. Građevine su oblikovali prema potrebama svoga svakodnevnog života i prevladavajućoj gospodarskoj djelatnosti, posebice [[poljoprivreda|poljoprivredi]].
Stambene su zgrade bile većinom katnice, rjeđe prizemnice. Zidove građene ''uživo'' krasili su klesani dovratnici i doprozornici, a prozorska okna, kapci (''škure'') od pune daske. Dvostrešni [[krov]]ovi blagih nagiba ranije su bili prekriveni klesanim [[vapnenac|vapnenačkim]] pločama (''škrilje''), a u novijem dobu valjkastim crijepom. Slikovitosti su doprinosili i izbočeni krovni prozori (''luminariji''), kao i [[dimnjak]] (''fumar'') raznoliko izvedenog kruništa. U prizemlju se u konobi spremalo [[vino]], [[ulje]] i ostali prirod, a ponegdje je stajao i ručni [[mlin]] (''žrna'') za svakodnevno mljevenje [[žito|žita]]. Na kat su vodile vanjske kamene stube (''skale'') šireći se pred vratima u kamenom popločanu terasu (''balatura''), položenu na bačvasti svod (''volat''). U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] imućnije kuće opremalo se cisternama za skupljanje kišnice, koje su služile i kao balature, a na njih se postavljalo u kamenu isklesano grlo gustirne (''kruna'').
Kuhinja (''kužina'') je bila većinom na katu, katkad i u posebnoj prizemnoj zgradi uz kuću. Središnje mjesto ne samo kuhinje nego i cijele kuće bilo je otvoreno ognjište (''komin''), postavljeno uza začelni zid. Dim otvorene [[vatra|vatre]] ložišta usmjeravao se prema dimnjaku napom, na čijoj je poprječnoj gredi bio učvršćen lanac (''konoštre'') s kukom za prihvat posude. Klupe uz bočne strane ognjišta svjedočile su o ''kužini'' kao o mjestu [[obitelj]]skog okupljanja. Sobe su bile oskudno namještene oskudnim ležajevima te prirodnim sanducima, [[škrinja]]ma za [[odjeća|odjeću]] i ostalu rubeninu. Popločano dvorište, ispunjeno još kojom zgradicom gospodarske namjene te mlinom za [[masline]] (''toć''), opasivala je visoka ograda s drvenim vratima nadsvođenima kamenim lukom.
== Gospodarstvo ==
| |||