Bajka – razlika između verzija

'''Bajka''' osobita je [[književnost|književna]] vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepleće sa zbiljskim na takav način da između prirodnog i natprirodnog, stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti. Prisutno je odsustvo [[psihološka karakterizacija|psihološke karakterizacije]] gdje su likovi ustaljeni, prisutan je polaritet dobra i zla te nesputana moć mašte i želje nad stvarnošću. Bajka se sastoji iz tri dela, zaplet, razrada i zaključak. Prisutan je anarhični stil pisanja, monološko-dijaloški Пишурак

kao i narativni stil. Ne postoji opis prirode, scena, ličnosti već se to zaključuje samo po sebi. Pouka je uvek jasna, kratka i direktna. U svakoj bajci postoje pomagači, obavezne prepreke koje junak treba da savladava da bi ostvario cilj. Za bajke su karakteristični brojevi 3, 7, 9, 12. (biblijski brojevi). U njos su likovi najcesce: vilenjaci, vile, vjestice, goblini, carobnjaci... U bajkama se najcesce vodi borba izmedju dobra i zla. Dobro najcesce pobjedjuje.