Genska terapija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 194:
Suvremena istraživanja mogućnosti genetičke konstrukcije i kloniranja genetički modificiranih sisara primarno su usmjerena ka ugradnji onih gena čiji se produkti ne luče u mlijeku, nego u urinu (kod visokoreproducibilnih miševa, npr.). Motivi takvih ambicija su, prije svega, praktične naravi: ekskrecija urina je permanentna fiziološka funkcija svih životinja, a mlijeko luče samo ženke – periodično, u toku laktacije.
Počeci kloniranja životinja nisu novijeg datuma, jer su prvi takvi pokušaji zabilježeni još [[1952]]. godine. Razvoj genskog farmerstva bio je snažno stimuliran pojavom prve (sada već bivše!) transgene ovce (famozne ''Dolly'', [[1997]].) i kloniranih miševa ([[1998]].). Ubrzo nakon toga, klonirana je i ovca (''Polly'') sa inkorporiranim humanim genom za kodiranje sinteze terapeutskog proteina, koji se luči u mlijeku. Do danas je kloniran veliki broj individua različitih vrsta životinja, uključujući ovce, goveda, koze, miševe, svinje, mačke, zečeve itd. Prvi transgeni nehominidni primat bio je rezus majmun ([[2001]].), zvani ANDi (po inverziji skraćenice DNA), u kojeg je introduciran marker–gen meduze za fluorescentni [[protein]] (GFP). Taj uspjeh se smatra jednim od najuvjerljivijih dokaza mogućnosti široke primjene genske terapije u medicini.<ref name="<“mss“>{{cite book|author=Mader S. (S.|year=2000)"|title=Human biology|publisher=McGraw-Hill|place=New York|isbn= 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2}}</ref>
 
==Genska terapija nasljednih oboljenja==