Republički seizmološki zavod (Srbija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
djelomično preuzeto sa sr.wiki
oznaka: uređivanje izvornog koda (2017)
 
oznaka: uređivanje izvornog koda (2017)
Red 6:
 
== Osnivanje ==
[[Datoteka:Jelenko Mihailović i Vranjanski potres.jpg|mini|desno|183p|Šef Seizmološke službe, Jelenko Mihailović (sa bradom) pored pukotine, vrši makroseizmička ispitivnja nakon Vranjanskog zemljotresa, odnosno prikuplja podatke dejsta potresa na ljudske i prirodne tvorevine radi procene jačine zemljotresa, [[1904|1904.]]]]
 
Nakon rušilačkog [[zemljotres]]a kod [[Svilajnac|Svilajnca]], [[27. mart]]a (8. aprila) [[1893]]. godine, a na zahtev upravnika Geološkog zavoda Velike škole [[Jovan Žujović|Jovana Žujovića]] i profesora Svetolika Radovanovića osnovana je Seizmološka služba pri ovom zavodu za prikupljanje podataka o zemljotresima. Profesor Žujović uputio je naročit proglas o prikupljanju podataka o trusevima u celoj zemlji, a o potrebi nabavke seizmografa govorio je na predavanju u [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpskoj kraljevskoj akademiji]], koje je održao povodom Resavskog zemljotresa. Na čelu službe se nalazila „zemljotresna komisija“ koja je rukovodila ovim poslovima. Pristigli podaci sa terena su saopštavani na sednicama [[Srpsko geološko društvo|geološkog društva]] a potom publikovani u ''„Zapisnicima“'' istog društva, kao i ''„Spomenici“'' SKA{{Napomena|[[Srpska akademija nauka i umetnosti#|Srpska kraljevska akademija]].}}. Međutim, tada nije bio uređen sistematski organizovan postupak prikupljanja podataka već se svodio na dobrovoljnoj bazi koju su sačinjavali uglavnom privatni izveštači. Ovo je bio glavni razlog zbog čega je profesor Žujović sklopio sporazum o prikupljanju podataka o zemljotresima sa profesorom [[Milan Nedeljković|Milanom Nedeljkovićem]], upravnikom Astronomske i meteorološke opservatorije, koja je imala čitavu mrežu meoteoroloških stanica u Srbiji. Tim sporazumom [[1901]]. godine Seizmološku službu preuzela je Opservatorija od Geološkog zavoda Filozofskog fakulteta, koja je prikupljanje izveštaja o zemljotresima obavljala preko svojih rukovalaca meteoroloških stanica. Za šefa Seizmološke službe u okviru opservatorije postavljen je Jelenko Mihailović, asistent sa Velike škole, koji je te iste godine otpočeo sa makroseizmičkim poslovima{{Napomena|[[Seizmologija#|Makroseizmika je oblast seizmologije koji se bavi zemljotresima koje čovek pojedinac može neposredno da oseti i da posmatra. Njen osnovni zadatak je procena jačine zemljotresa (klasifikacija) na osnovu opisa ili direktnog posmatranja njihovog dejstva na ljudske i prirodne tvorevine (građevine, vodene tokove i dr). Mikroseizmika se pak bavi neosetnim zemljotresima – proučava samo one koje mogu da registruju instrumenti]].}} koristeći postojeću mrežu meteoroloških stanica i za seizmološko premrežavanje Srbije. Godine [[1901|1901.]], uvedeno je