Praslavenski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene 185.86.236.117 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
Red 21:
Drugi etnonim, [[Anti]] (Antes) se isprva odnosio na istočni dio Slavena (oko Dnjepra) ili na etnički miješano stanovništvo u kojem su se slavenski elementi pretapali s iranskima. Samo ime Antes vjerojatno je iransko – izvodivo je iz prairanskoga *anta– »rub, granica, kraj«, osetski ätt’iyä »posljednji, straga«. Ono se spominje i u vizantijskim izvorima (u obliku Ántai), a nakon 7. st. nestaje bez traga. Najvjerojatnije se radi o imenu kojim su iranska plemena Sarmata i Alana u ukrajinskim stepama nazivala istočne skupine Slavena s kojima su dolazila u dodir. <ref name="Matasović">{{Cite web |url= http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf |title= Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
== Formiranje praslavenskog jezika==
Slaveni su kao etnička zajednica sa sviješću o vlastitom identitetu nastali u 6. st. Slavensko se zajedništvo oblikovalo na dunavskom limesu Bizanta, gdje se u svrhu lakše komunikacije (i koordinacije rata i trgovine) među govornicima različitih, ali bliskih dijalekata i usko srodnih jezika proširila neka vrst koiné, zajedničkoga naddijalektalnog idioma koji nazivamo praslavenskim. Taj je jezik bio prilično jedinstven: u 6. i 7. st. nema nikakvih svjedočanstava o njegovoj dijalekatskoj raščlanjenosti. Govornici toga jezika potekli su (u etničkom smislu) iz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i zapadno od Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom. <ref name="Matasović"/>
 
Nazive oružja primili su Slaveni od germanskih susjeda. Mač, meč (mьčь) dolazi od [[Goti|gotskog]] ''mekja'', šljem od staronjemačkog ''helma'', strijěla od staronjemačkim ''Strala''. Iz njemačkog je i reč vitez (vitÓ zь) od ''Vithungi''. Iz [[Iran|iran]]skog je ''topor'' – sjekira, a samo ime sjekira je u vezi sa skitskim ''sagaris''. Tesla, treći naziv za isto oružje, jeste njemačka ''dehsala''. Oklop - brьnih, brnja, brnje, uzet je od gotskog ''brunjo''. Dosta rano javlja se riječ župan, kao poglavar župe. Riječ je [[Huni|hunskog]] porijekla, jer se javlja oko IV vijeka u napisima u Nađi Sent Muklošu, iz [[Atila|Atilinog]] vremena. Od nje je češko i poljsko ''hpan i pan'' i poslije [[Mađarska|mađarsko]] ''ispan''. I drugi nazivi za poglavice stranog su porijekla; ban je došlo od avarskog ''hagana'' [[Bajan]]a, a knez (kъnÓ zь) je od germanske riječi ''Kuningiaz''.
Nazive oružja primili su Slaveni od germanskih susjeda.
* Mač, meč (mьčь) dolazi od [[Goti|gotskog]] ''mekja'',
* šljem od staronjemačkog ''helma'',
* strijěla od staronjemačkim ''Strala''.
* Iz njemačkog je i reč vitez (vitÓ zь) od ''Vithungi''.
* Iz [[Iran|iran]]skog je ''topor'' – sjekira, a samo ime sjekira je u vezi sa skitskim ''sagaris''.
* Tesla, treći naziv za isto oružje, jeste njemačka ''dehsala''.
* Oklop - brьnih, brnja, brnje, uzet je od gotskog ''brunjo''.
Dosta rano javlja se riječ župan, kao poglavar župe.
* Riječ je [[Huni|hunskog]] porijekla, jer se javlja oko IV vijeka u napisima u Nađi Sent Muklošu, iz [[Atila|Atilinog]] vremena. Od nje je češko i poljsko ''hpan i pan'' i poslije [[Mađarska|mađarsko]] ''ispan''.
I drugi nazivi za poglavice stranog su porijekla:
* ban je došlo od avarskog ''hagana'' [[Bajan]]a, a
* knez (kъnÓ zь) je od germanske riječi ''Kuningiaz''.
<ref name="Ćorović">{{Cite web |url= https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index_l.html |title= Vladimir Ćorović -Istorija srpskog naroda |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> <ref name="Ostrogorski"/>