Praslavenski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 24:
Slaveni su kao etnička zajednica sa sviješću o vlastitom identitetu nastali u 6. st. Slavensko se zajedništvo oblikovalo na dunavskom limesu Bizanta, gdje se u svrhu lakše komunikacije (i koordinacije rata i trgovine) među govornicima različitih, ali bliskih dijalekata i usko srodnih jezika proširila neka vrst koiné, zajedničkoga naddijalektalnog idioma koji nazivamo praslavenskim. Taj je jezik bio prilično jedinstven: u 6. i 7. st. nema nikakvih svjedočanstava o njegovoj dijalekatskoj raščlanjenosti. Govornici toga jezika potekli su (u etničkom smislu) iz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i zapadno od Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom. <ref name="Matasović"/>
 
Glavne vrsteNazive oružja primili su SloveniSlaveni od svojih germanskih susjeda. Mač, meč (mьčь) dolazi od [[Goti|gotskog]] ''mekja'', šljem od staronjemačkog ''helma''; čak je i, strijěla u vezi saod staronjemačkim ''Strala''. Iz njemačkog je i reč vitez (vitÓ zь) od ''Vithungi''. Iz iranskog[[Iran|iran]]skog je, međutim, ''topor'' – sjekira, a samo ime sjekira je u vezi sa skitskim ''sagaris''. Tesla, treći naziv za isto oružje, jeste njemačka ''dehsala''. Oklop - brьnih, brnja, brnje, za koji se znalo da kod Slovena dugo nije bio u upotrebi, uzet je od gotskog ''brunjo''. Dosta rano javlja se riječ župan, kao poglavar župe. Riječ je po svoj prilici [[Huni|hunskog]] porijekla, jer se javlja oko IV vekavijeka u napisima u Nađi Sent Muklošu, poiz tragu[[Atila|Atilinog]] Atilinomvremena. Reč je rano ušla u opšti slavenski promet; odOd nje je češko i poljsko ''hpan i pan'' i posleposlije [[Mađarska|mađarsko]] ''ispan''. I drugi nazivi za poglavice stranog su porijekla; ban je došlo od avarskog ''hagana'' Bajana[[Bajan]]a, a knez (kъnÓ zь) je od germanske rečiriječi ''Kuningiaz''.
<ref name="Ćorović">{{Cite web |url= https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index_l.html |title= Vladimir Ćorović -Istorija srpskog naroda |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> <ref name="Ostrogorski"/>