Razlike između izmjena na stranici "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji"

Dodano 1.907 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka uređivanja
Međutim, iako mu je [[srpski nacionalizam]] omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.<ref name="UNIV63"/> kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu [[Konfederacija|konfederaciju]] kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.<ref name="UNIV63">[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64</ref> Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale [[antikomunizam]] kako bi povećale svoju privlačnost masama, dok su u Srbiji i Crnoj Gori i same nominalno [[Socijalizam|socijalističke]] stranke dobile nacionalistički predznak.{{sfn|Hayden|1992|loc=str. 654–673}} Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893–909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12–34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}
 
Prema zadnjem popisu stanovništva prije rata, JugoslavijeJugoslavija je imala oko 23,5 milijuna stanovnika. Narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|p=25–26}}
== Rat u Sloveniji ==
== Posljedice ==
===Poginuli===
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.<ref name="UN2"/> Slovenija je najbrže završila rat i izbjegla veće žrtve, te se procjenjuje da je rat tamo odnio 70 života. Hrvatski rat za neovisnost odnio je oko 20.000 života. Procjenjuje se da je oko 100.000 osoba poginulo u ratu u Bosni i Hercegovini, dok je na Kosovu poginulo oko 13.500 osoba, čime se procjenjuje da je najmanje 133.000 ljudi preminulo u postjugoslavenskim sukobima u 90-ima.{{Sfn|Egan|p=171}} Najveće stratiše rata postalo je [[Sarajevo]]: sa oko 13.000 ubijenih u opsadi, u tom gradu poginulo je više ljudi nego u cijelom ratu na Kosovu.
 
U relativnim i apsolutnim brojevima najveće gubitke su pretrpjeli Bošnjaci: preminulo je 64.036 osoba njihove nacije, što je preko 3 % njihove ukupne populacije u odnosu na popis stanovništva iz cijele Jugoslavije.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011|p=137}} Najteže stradanje doživjeli su u pokolju u Srebrenici, gdje je [[mortalitet]] bošnjačkih muškaraca (neovisno o dobi ili civilnom statusu) jula 1995. dosegnuo 33%.{{Sfn|Brunborg|Lyngstad|Urdal|2003|p=229–248}}
 
===Interno raseljeni i izbjegli===
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Još nekoliko stotina tisuća je [[Interno raseljena lica|interno raseljeno]], što bi značilo da je gotovo 90 % svih Albanaca raseljeno iz svojih domova na Kosovu do juna 1999.{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nedugo nakon završetka jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
 
Iz perspektive [[azil]]a za izbjeglice i interno raseljene, Hrvatska je preuzela najveći teret. Prema nekim procjenama, Hrvatska je 1992. bila domaćin gotovo 750.000 izbjeglica ili interno raseljenih osoba, što predstavlja gotovo 16 % u odnosu na njeno stanovništvo od 4,7 milijuna žitelja: taj broj sastojao se od 420 do 450.000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, 35.000 izbjeglica iz Srbije (uglavnom iz Vojvodine i Kosova) i 265.000 interno raseljenih iz drugih dijelova same Hrvatske. To bi bio ekvivalent kao da Njemačka odjednom primi 10 milijuna osoba ili Francuska 8 milijuna osoba.{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}} Službeni podaci [[UNHCR]]a navode da je Hrvatska 1993. bila domaćin 287.000 izbjeglica i 344.000 interno raseljenih, što je koefcijent od 64,7 izbjeglica na svakih 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRHR|UNHCR 2002]], str. 1</ref> U jednom izvještaju iz 1992. godine, UNHCR je Hrvatsku stavio na sedmo mjesto na listi 50 država najviše opterećenih izbjeglicama: registrirano je 316 tisuća izbjeglica, što je odnosomjer od 15:1 u odnosu na njeno ukupno stanovništvo.{{Sfn|UNHCR|1993|p=11}} [[Makedonija]] je 1999. imala 10,5 izbjeglica na 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRMK|UNHCR 2000]], str. 319</ref> Slovenija je prema istoj agenciji za izbjeglice 1993. bila domaćin 45.000 izbjeglica, većinom bosanskohercegovačkih, što je 22,7 izbjeglica na 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRSL|UNHCR 2002]], str. 1</ref> [[Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]] su 1993. bili domaćin 479.111 izbjeglica, što je koefcijent od 45,5 izbjeglica na 1000 stanovnika. To je 1998. godine poraslo na 502.037, odnosno 47,7 izbjeglica na 1000 stanovnika. 2000. godine, broj izbjeglica spao je na 484.391, ali se broj interno raseljenih dramatično povećao na 267.500 osoba, odnosno ukupno 751.891 osoba.<ref>[[#UNHCRSR|UNHCR 2002]], str. 1</ref>
 
{| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; background: yellow; width: 300px"
Teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su srpske snage držale pod svojom kontrolom krajem 1992. Smatra se kako je postojala politika prema kojoj je većina Hrvata, Bošnjaka-Muslimana i drugih nesrba trebala nestati sa tih područja, kako bi ostali samo Srbi te bi se time pretvorile u srpske države koje bi, direktno ili indirektno, trebale biti priključene u jednu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]<ref>Vidi:<br />•[[#Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|Opća skupština UN-a 3.11. 1994.]] {{citat|15. Calls upon all parties, in particular the Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and Montenegro), to comply fully with all Security Council resolutions regarding the situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina and strictly to respect its territorial integrity, and in this regard concludes that their activities aimed at achieving integration of the occupied territories of Bosnia and Herzegovina into the administrative, military, educational, transportation and communication systems of the Federal Republic leading to a de facto state of occupation are illegal, null and void, and must cease immediately.}}<br />•[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1 {{citat|Zamisao o Velikoj Srbiji ima dugu istoriju. U jednom od svojih vidova, ova zamisao se sastoji u proširenju Srbije na dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine u kojima srpsko stanovništvo živi u znatnom broju. Na tome se jako insistiralo krajem 1980-tih i tokom 1990-tih.}}<br />•[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV (1994)]], §121, §161–163, §169, §174–175<br />• [[#Pomfret1993|Pomfret (1993)]]<br />• [[#Ambrosio2001|Ambrosio (2001)]], str. 44<br />• [[#Tanner2008|Tanner (2008)]], str. 276<br />• [[#Payerhin2016|Payerhin (2016)]], str. 451</ref>]]
 
Postoje dvije perspektive o prirodi ratova. Prema jednima, radilo se o međunarodnom sukobu između Hrvatske, Bosne i Hercegovine s jedne i Srbije i Crne Gore s druge strane. Prema drugima, radilo se o [[Građanski rat|građanskom ratu]] između vlasti i srpskih pobunjenika pošto se JNA povukla iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prije nego su te dvije republike stekle međunarodno priznanje uod [[UN]]-ua u majumaja 1992. Izvještaj posebne komisije [[M. Cherif Bassiouni|M. Cherifa Bassiounija]] za UNUjedinjene narode iz 1994. došla je do sljedećeg zaključka:
{{citat3|Komisija smatra da karakter i kompleksnost oružanih sukoba, u kombinaciji sa mrežom sporazuma o humanitarnim pitanjima koje su zaključile strane između sebe, opravdavaju pristup prema kojem se zakon može primijeniti na međunarodni oružani sukob na području bivše Jugoslavije.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj - V. General Conclusions and Recommendations]]</ref>}}
 
Dio historičara zaključuje da se mogu smatrati i [[rat preko posrednika|ratovima preko posrednika]]. Mary Kaldor smatra da su to primjeri "[[novi ratovi|novih ratova]]", koji nisu niti građanski niti međunarodni, već kombinacija oboje.{{sfn|Kaldor|2013|loc=str. 1974}}{{sfn|Melander|Öberg|2009|loc=str. 505-536}} Uvriježeno je mišljenje da je postojao plan stvaranja '[[Velika Srbija|Velike Srbije]]' uz pomoć Beograda i mjesnih pobunjenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U jednom trenutku, snage RSKa su kontrolirale oko 16.000 km<sup>2</sup> teritorija Hrvatske{{Sfn|Bilandžić|1991|p=58}} a snage RSa oko 35.000 km<sup>2</sup> teritorija Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Zabkar|1995|p=3}} Paralelno su postojali i planovi o stvaranju '[[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]]' na području Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hercegovine]], ali je taj plan napušten 1994. godine potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|washingtonskog sporazuma]], &ndash; kao i planovi o stvaranju '[[Velika Albanija|Velike Albanije]]' na području [[Albanija|Albanije]] i Kosova, ali su isto napušteni nakon što je međunarodna zajednica 2007. uvjetovala priznanje Kosova odbacivanjem ujedinjenja sa Albanijom ili dijelovima zapadne Makedonije.{{Sfn|Economist|18.1. 2007}}
 
Zbog ovoga, [[nacionalizam]] je dobio negativnu reputaciju među intelektualnim krugovima na području bivše Jugoslavije. Usprkos tome i ponekim otvorenim pitanjima, u 21. vijeku su pojačani napori k pomirbi i normalizaciji država u regiji.{{sfn|Judah|23.4. 2013}}
;Knjige
{{refbegin|2}}
*{{cite book|last=Ambrosio| first=Thomas | authorlink=Thomas Ambrosio | url=https://books.google.com/books?id=0hLzXEO-fAQC&pg=PA58&dq=goal+greater+serbia&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjo6sWn2bXUAhXId5oKHZTUCVQQ6AEIIzAA#v=onepage&q=and%20were%20working%20toward%20a%20greater%20serbia&f=false |title=Irredentism: Ethnic Conflict and International Politics| ref=Ambrosio2001|first=Thomas |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] | year= 2001 | isbn=0275972607, 9780275972608}}
* {{ cite book | last=Bilandžić | first=Dušan | authorlink=Dušan Bilandžić | url=https://books.google.com/books?hl=hr&id=M7FpAAAAMAAJ&dq=croatia+krajina+16,000+km2&q=16,000+km2&redir_esc=y | title=Croatia Between War and Independence | edition=2 | publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]] | year= 1991 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown & Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights| location= [[New York City]] |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| last1=Burg |last2=Shoup|publisher=.M.E. Sharpe| year=1999| location=New York| first1=Steven L. |first2=Paul S. | title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention| isbn=9781563243080|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Dyker|last2=Vejvoda|year=2014| first1=David A.|first2=Ivan| title=Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth| url=| isbn=9781317891345| url=https://books.google.hr/books?id=7VmPBAAAQBAJ&pg=PT271&dq=bosnia+may+1992+000+refugees&hl=hr&sa=X&ei=o7uXVe2xKKX17Aaer4aAAw&ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&q=bosnia%20may%201992%20000%20refugees&f=false| publisher=[[Routledge]]| ref=harv}}
* {{ cite book | last=Egan | url=https://books.google.com/books?id=q6p6DQAAQBAJ&pg=PA171&dq=yugoslavia+133,000+dead&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=yugoslavia%20133%2C000%20dead&f=false | page=171 | title=1000 Facts About Countries | volume=2 | first=James | publisher=Lulu.com | isbn= 9781326776725 | ref=harv}}
* {{cite book|last=Friedman|year=2013|title=Bosnia and Herzegovina: A Polity on the Brink|first=Francine |publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.hrcom/books?id=zbFYAQAAQBAJ&pg=PT80&dq=bosnia+muslims+1,270,000&hl=hr&sa=X&vedredir_esc=0CBsQ6AEwAGoVChMIoZj3xLzBxwIVw1osCh3AZALQy#v=onepage&q=bosnia%20muslims%201%2C270%2C000&f=false |isbn= 9781134527540|ref=harv}}
* {{Cite book|year=2002|ref=Hirsch|last=Hirsch|first=Herbert|title=Anti-genocide: Building an American Movement to Prevent Genocide|isbn=9780275976767|publisher=Greenwood Publishing Group}}
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{cite book|last1=Ingrao| last2=Emmert| year=2012|first1=Charles W.|first2=Thomas A.| title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative| publisher=[[Purdue University Press]]| isbn=9781557536174|ref=harv}}
* {{cite book| last=Jegen | year=1996 | title=Sign of hope: the Center for Peace, Nonviolence and Human Rights in Osijek| first=Mary Evelyn|publisher=Life & Peace Institute| location=Uppsala, Švedska| url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&hl=hr&id=uq8TAQAAIAAJ&dq=Sign+of+hope%3A+the+Center+for+Peace%2C+Nonviolence+and+Human+Rights+in+Osijek&focus=searchwithinvolume&q=800 | isbn=9789187748349 | ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kaldor| title=New and Old Wars: Organised Violence in a Global Era| first=Mary |publisher=John Wiley & Sons|year= 2013|isbn=0745663036, 9780745663036|ref=harv}}
* {{cite book | last=Krieger | first=Heike | url=https://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC&pg=PA90&dq=kosovo+1.2+million+albanians+displaced&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=kosovo%201.2%20million%20albanians%20&f=false | page=90 | title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 | publisher=[[Cambridge University Press]]| editor=Heike Krieger| year=2001 | isbn= 9780521800716 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9780521763806|ref=Nettelfield|title=Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State|first=Lara J. |last=Nettelfield|publisher=Cambridge University Press|year=2010}}
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
*{{cite book| last=Payerhin| url=https://books.google.com/books?id=-v_lDAAAQBAJ&pg=PA451&dq=croatia+bosnia+into+greater+serbia&hl=hr&sa=X&vedredir_esc=0ahUKEwibi_7JxLXUAhWiDpoKHSimDaYQ6AEIMDACy#v=onepage&q=goal%20into%20greater%20serbia&f=false | title=Nordic, Central, and Southeastern Europe 2016-2017|first=Marek| ref=Payerhin2016| year=2016| publisher=[[Rowman & Littlefield]]| isbn=1475828977, 9781475828979}}
* {{Cite book|isbn=9780813390345|ref=Ramet|last=Ramet|first=Sabrina|title=Balkan babel: the disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the war for Kosovo|publisher=Westview Press|year=1999|location=Michigan}}
* {{cite book|last=Tapon| title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us|first=Francis |publisher=SonicTrek, Inc.|year= 2011|isbn=9780976581222| ref=harv}}
* {{ cite book | last=Watkins| page=10 |url=https://books.google.com/books?id=1HQqYF2FmMoC&pg=PA10&dq=kosovo+million+albanians+displaced&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=kosovo%20million%20albanians%20displaced&f=false | title=The Balkans
| first=Clem S. | publisher=Nova Publishers | year=2003 | isbn= 9781590335253 | ref=harv}}
* {{ cite webbook| last=Vijeće Europe | year=1993 | title= Documents (working Papers) 1993 | isbn=9789287123329 | url=https://books.google.com/books?id=21PZ_tvdO74C&pg=RA1-PA63&dq=000+CROATS+DISPLACED+VOJVODINA&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=000%20CROATS%20DISPLACED%20VOJVODINA&f=false | page=9 | ref=harv}}
* {{ cite book | last=Zabkar| first=Anton | edition=ponovnjelo | url=https://books.google.com/books?id=RLzYdW0vOlgC&pg=PA3&dq=serbs+bosnia+35,000+km2&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=serbs%20bosnia%2035%2C000%20km2&f=false | title=The Drama in Former Yugoslavia: The Beginning of the End Or the End of the Beginning? | publisher=DIANE Publishing | isbn= 1995 | isbn=0788139444 | ref=harv}}
 
{{refend}}
* {{cite journal|last=Ashbrook| first=John E.|year=2011| title=Yugoslav Succession, Wars of (1990–1999)| journal=Wiley Online Library| doi=10.1002/9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bookman|year=1994|first=Milica Z.| title=War and Peace: The Divergent Breakups of Yugoslavia and Czechoslovakia| doi=10.1177/0022343394031002005| journal=Journal of Peace Research|volume=31|issue=2|jstor=425031| ref=harv}}
* {{ cite journal | last1=Brunborg | last2=Lyngstad | last3=Urdal | year= 2003 | page=229–248 | journal=European Journal of Population / Revue européenne de Démographie | volume= 19 | issue=3 | title=Accounting for Genocide: How Many Were Killed in Srebrenica? | first1=Helge | first2=Torkild Hovde | first3=Henrik | url=https://link.springer.com/article/10.1023%2FA%3A1024949307841 | jstor=20164231 | doi=10.1023/A:1024949307841 | ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cassese|first=Antonio|year=2007| title=The Nicaragua and Tadić Tests Revisited in Light of the ICJ Judgment on Genocide in Bosnia| journal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4|doi=10.1093/ejil/chm034| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|journal=[[Oxford University Press]]|volume=11|issue=2| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|journal=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Plavsić|last2=Petrovecki|last3=Fuchs|last4=Sostarić|year=1992|first1=F.|first2=M.|first3=R.|first4=B.|title=The chemical war in Croatia| journal=Lijecnicki Vjesnik|volume=114|issue=1|pmid=1343014| ref=harv}}
*{{cite journal | last=Pocar | first=Fausto | authorlink=Fausto Pocar | year=2008| title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY | journal=[[Oxford University Press]] | volume=6| issue=4 | doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| journal=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143|volume=44| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Saxon| first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| journal=Journal of Human Rights|volume= 4|issue= 4| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| journal=Oxford University Press|volume=5|issue=3|ref=harv}}
 
{{refend}}
 
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. 7.|publisher=Ujedinjeni narodi}}
* {{ cite web | last=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/3eeedc1e2.pdf?query=Displacement%20statistics%20croatia%201992 | title=The State of the World's Refugees 1993 | year=1993 | ref=harv}}
* {{cite web| ref=UNHCRHR |url=http://www.unhcr.org/414ad5860.pdf | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Croatia | publisher=[[UNHCR]] | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRMK | year=2000| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Macedonia | publisher=UNHCR | url=https://books.google.com/books?id=54Oe1WTfBfAC&pg=PA319&lpg=PA319&dq=macedonia+refugees+10.5+per+1,000&source=bl&ots=6tuFAM4kom&sig=znxTy1zCcaROiL1xZb0rnNC7mns&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=macedonia%20refugees%2010.5%20per%201%2C000&f=false | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRSL | year=2002| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Slovenia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/414ad5ab0.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRSR | year=2002| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Serbia | publisher=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/uk/414ad5b57.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
*{{cite web|url=http://www.un.org/documents/ga/res/49/a49r010.htm|ref=Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|title=Resolution 49/10. The situation in Bosnia and Herzegovina|year=3. 11. 1994|publisher=[[Opća skupština Ujedinjenih nacija]]}}
*{{ cite web| last=Tanner | url=https://www.icrc.org/eng/assets/files/other/irrc-870_tanner.pdf|ref=Tanner2008|first=Samuel|title=The mass crimes in the former Yugoslavia: participation, punishment and prevention?|year=2008|publisher=International Review of the Red Cross}}
* {{cite web|last=Sense Agency|year=2006|month=25. aprila|title=Martić - Najbolji Tuđmanov saradnik|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnik.25.html?cat_id=1&news_id=3523|ref=harv}}
 
* {{cite web|ref=Ustav Republike Hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske (NN 056/1990)|date=22. 12. 1990|url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=azbest&searchText=on&lang=en&action=search&displayOptions=on&filterfields=35324&annotate=on&bid=v8ewpwn3TzF4b21Qt8aGNw%3D%3D}}
{{refend}}
 
* [http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf "Jugoslavija - potrošen model"] izvještaj CIA-e iz 1970.
* [http://www.znaci.net/00001/23.htm Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995]
* [http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/pojedinacan-popis-broja-ratnih-zrtava-u-svim-opcinama-bih-997 Pojedinačan popis broja ratnih žrtava u svim općinama BiH]
{{Ratovi u Jugoslaviji}}