Razlike između izmjena na stranici "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji"

Dodano 14.919 bajtova ,  prije 3 godine
nema sažetka uređivanja
(vraćeno na staru verziju)
{{for|političke događaje vezane uz ratove|Raspad SFRJ}}
{{InfokutijaInfokutija02 vojni sukob
| sukob = Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
| diodeo =
| slika = Collage Yugoslav wars.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Epizode iz rata (u smjeru kazaljke na sat, od gore lijevo): slovenska policija odvodi pripadnike JNA koji se se predali; uništen tenk u [[Vukovar]]u; rakete JNA nadgledaju [[Dubrovnik]]; pokop u [[Srebrenica|Srebrenici]]; pripadnici [[UNPROFOR]]-a u [[Sarajevo|Sarajevu]] tijekom opsade
| datum = 1991.-1999.
| mjestolokacija = [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Kosovo]], [[Srbija]]
| teritorija =
| rezultat = republike stekle neovisnost od Jugoslavije; pokušaj stvaranja dvaju novih srpskih republika propao
| strana3a = <sup>'''1992.-1994.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]<br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[Srbija i Crna Gora]]
| strana1b = <sup>'''1994.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1997)|Republika Bosna i Hercegovina]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Hrvatska]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]]<br />[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|25px|border]] [[Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]]<br/><sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px|border]] [[Oslobodilačka vojska Kosova]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]]
| strana2b =
| strana3b = <sup>'''1994.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] [[Republika Srpska Krajina]] <br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] [[Republika Srpska]]<br />[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|25px|border]] [[Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]]
| strana1c = <sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />
----
<sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px|border]] [[Oslobodilačka vojska Kosova]]
----
[[Datoteka:Flag_of_NATO.svg|25px]] [[NATO]]
| strana2c =
| strana3c =
| strana3c = <sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] [[SR Jugoslavija]]
| komandant1 = [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Milan Kučan]]<br />[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Janša]]<br />[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Igor Bavčar]]<br />[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|22px|border]] [[Janez Slapar]]
----
| napomene = <center>5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih</center>
}}
'''Bivši jugoslavenski ratovi''', odnosno '''Jugoslavenski ratovi''', '''Postjugoslavenski ratovi''', '''Ratovi raspada Jugoslavije''' ili '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]] 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv "Treći [[balkan]]ski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U [[Srbija|Srbiji]] se ponekad za njih zajednički koristi naziv '''građanski rat u bivšoj Jugoslaviji''', dok se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] za njih koristi izraz '''velikosrpska agresija'''. Zajednička je poveznica da su tri republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost od Jugoslavije, dok je Beograd htio ili zadržati ih potpuno pod svojom vlasti ili stvoriti dvije nove srpske države nad velikim dijelom teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje bi tvorile zajednicu sa Srbijom ili [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnju Jugoslaviju]].{{#tag:ref|[[SR Makedonija]] je isto održala referendum i proglasila neovisnost 17.9. 1991., ali se Beograd nije protivio odlasku te republike iz Jugoslavije.|group=nb}}
 
Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]],{{#tag:ref|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[Istočnonjemački ustanak 1953.|istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]].|group=nb}} a termin "[[etničko čišćenje]]", koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini.
 
Međutim, iako mu je [[srpski nacionalizam]] omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.<ref name="UNIV63"/> kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu [[Konfederacija|konfederaciju]] kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.<ref name="UNIV63">[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64</ref> Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale [[antikomunizam]] kako bi povećale svoju privlačnost masama, dok su u Srbiji i Crnoj Gori i same nominalno [[Socijalizam|socijalističke]] stranke dobile nacionalistički predznak.{{sfn|Hayden|1992|loc=str. 654–673}} Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893–909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12–34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}
 
Prema zadnjem popisu stanovništva prije rata, Jugoslavije je imala oko 23,5 milijuna stanovnika. Narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|p=25–26}}
== Rat u Sloveniji ==
{{glavni|Rat u Sloveniji}}
[[Datoteka:YuTeritorialci MBTso M-84z 01armbrustom zadeli tank v križišču pred MMP Rožna Dolina..jpg|left|mini|225px|TenkSlovenski TO gađaju tenkove JNA na izložbigrančnom prelazu [[Rožna Dolina]]]]
Na [[Četrnaesti kongres SKJ|četrnaestom kongersu SKJ]] 1990., slovensko izaslanstvo je tražilo [[pluralizam]], zahtijevali su da se izbaci iz zakonodavstva odredba o verbalnom deliktu, da se zabrani [[mučenje]] političkih zatvorenika, kao i politička suđenja. Nakon 10 mjeseci neuspjelih pregovora sa Beogradom<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 173</ref> pošto je Miloševićeva delegacija sprječavala kompromis,<ref name="Brown119">[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 119</ref> 25. 6. 1991. Slovenija je proglasila neovisnost, ali je već 48 sati kasnije [[JNA]] krenula u vojni pohod kako bi to spriječila. Još 1990, JNA je pokušala razoružati slovensku [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnu obranu]] (TO), ali je uspijela pokupiti samo 40 do 60 % oružja.<ref name="conflict in slovenia">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: "The conflict in Slovenia"]]</ref> Slovenske snage napustile su JNA i pridružili se novoj slovenskoj vojsci i mjesnoj policiji.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #6</ref> Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema sa izvođenjem operacija. Od 25.000 vojnika, čak 7.900 je dezertiralo ili odbilo ratovati.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, "Slovenian forces"]]</ref> Pošto JNA nije ušla u puni napad, nakon 10 dana rat je završen slovenskom pobjedom i povlačenjem JNA.
 
{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195</ref>}}
 
[[Datoteka:Balkans War 1991, Vukovar destroyed - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登 (1).jpg|right|mini|225px|Uništena kuća u Vukovaru]]
[[Datoteka:Balkans War 1991, marine casualty - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|left|mini|225px|Uništen brod u okolici Dubrovnika]]U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija – i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, "2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA"]]</ref> [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] postale su dvije najviše medijski praćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. JNA je 1991. koristila [[kemijsko oružje]] protiv hrvatskih vojnika i civila, od [[fosfor]]a iz projektila u Vukovaru sve do inhibitora [[Acetilholinesteraza|acetilholinesteraze]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Kruševo (Obrovac)|Kruševu]].{{sfn|Plavsić|Petrovecki|Fuchs|Sostarić|1992|loc=str. 1–5}} Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56</ref> dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km<sup>2</sup> ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km<sup>2</sup> oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je "[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]" najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.<ref>[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4</ref> Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193</ref>
U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija – i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, "2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA"]]</ref> [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] postale su dvije najviše medijski praćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. JNA je 1991. koristila [[kemijsko oružje]] protiv hrvatskih vojnika i civila, od [[fosfor]]a iz projektila u Vukovaru sve do inhibitora [[Acetilholinesteraza|acetilholinesteraze]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Kruševo (Obrovac)|Kruševu]].{{sfn|Plavsić|Petrovecki|Fuchs|Sostarić|1992|loc=str. 1–5}} Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56</ref> dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km<sup>2</sup> ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km<sup>2</sup> oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je "[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]" najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.<ref>[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4</ref> Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193</ref>
 
Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58</ref> nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} Pokušaj mirne reintegracije RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali su se dogodili razni ratni zločini. U Oluji je, ovisno o različitim izvorima, poginulo 326,{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} 677{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} ili 1.078 civila,{{sfn|Romac|13.3. 2014}} dok je oko 200.000–250.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila izravan međunarodni sukob. Vlada Hrvatske žestoko se protivila optužbama da se radilo o "etničkom čišćenju". Ipak, [[Human Rights Watch]] (HRW) je naveo da su uvjeti za povratak srpskih izbjeglica postavljeni nemoguće visoko i složeno{{#tag:ref|Srpski povratnici su prvo trebali dobiti [[Viza|vizu]] za ulazak u Hrvatsku, potom dozvolu SRJ da napuste državu i na kraju tranzitnu vizu za [[Mađarska|Mađarsku]] odakle bi dobili hrvatsko dopuštenje za ulazak u Hrvatsku. Međutim, da bi se dobila viza, trebali su dokazati da su hrvatski državljani putem domovnice, a ona je izdana 1992., u vremenu kada su oni bili pod kontrolom RSK koja to nije dozvoljavala.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}}|group=nb}} te zaključila da "iako su korištene metode često bile manje brutalne nego one srpskih vlasti, politika i praksa hrvatske vlade ipak demonstrira namjeru da se stvori "etnički čista" država".{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}} Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. – već 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} – i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].
Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.</ref> [[Masakr u Račku]] 15.1. 1999. doveo je do međunarodne osude vlade SRJ.{{sfn|Vijeće sigurnosti|19.1. 1999}} Ovo je oslabilo ionako već narušen Miloševićev ugled nakon prethodnih jugoslavenskih ratova. Suprotno širokom vjerovanju, mirovni pregovori su nastavljeni još dva mjeseca nakon Račka kako bi se pokušao postići kompromis. Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.</ref> Delegacija SRJ je nakon toga napustila pregovore. 22.3. 1999., američki veleposlanik [[Richard Holbrooke]] je doletio u Beograd kako bi posljednji put pokušao nagovoriti Miloševića da potpiše mirovni sporazum te se izbjegne [[NATO]]-va intervencija, ali bez uspjeha.{{sfn|BBC News|25.3. 1999}} Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], 78-dnevnom vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. NATO je izveo ukupno 37.605 aviopolijetanja, u kojima je napao preko 900 meta.<ref name="hrw civilian deaths">[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 12</ref> U tom razdoblju, VJ je intenzivirala vojna djelovanja po Kosovu, te su se nastavili zločini, kao što je [[pokolj u Meji|onaj u Meji]] i na [[Masakr u Izbici|Izbici]]. Nevladine udruge su kritizirale NATO zbog pojedinih kontroverznih odluka, kao što je [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama|upotreba kasetnih bombi u Nišu]] i upotreba municije sa osiromašenim [[uranij]]om na 112 lokacija, poglavito na Kosovu, jugu Srbije i jednoj lokaciji u Crnoj Gori. Ipak, naknadna znanstvena istraživanja tih lokacija nisu pronašla kliničke simptome ili znakove bolesti među mještanima.{{sfn|Milačić|Petrović|Jovičić|Kovačević|2004|loc=str. 2–10}} Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je [[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. Ovaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo 2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.
 
== Broj žrtavaPosljedice ==
===Poginuli===
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.<ref name="UN2"/>
U Jugoslavenskim ratovima je prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu sveukupno poginulo oko 140.000 ljudi a oko 4.000.000 su postali izbjeglice.{{Sfn|ICTJ|2009}} [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je najmanje 130.000 ljudi izgubilo živote na prostorima bivše Jugoslavije u 1990-ima.{{Sfn|Fond za humanitarno pravo|2010}} [[UNPROFOR]] je imao sveukupno 213 žrtava.<ref name="UN2"/> Slovenija je najbrže završila rat i izbjegla veće žrtve, te se procjenjuje da je rat tamo odnio 70 života. Hrvatski rat za neovisnost odnio je oko 20.000 života. Procjenjuje se da je oko 100.000 osoba poginulo u ratu u Bosni i Hercegovini, dok je na Kosovu poginulo oko 13.500 osoba, čime se procjenjuje da je najmanje 133.000 ljudi preminulo u postjugoslavenskim sukobima u 90-ima.{{Sfn|Egan|p=171}}
 
U relativnim i apsolutnim brojevima najveće gubitke su pretrpjeli Bošnjaci: preminulo je 64.036 osoba njihove nacije, što je preko 3 % njihove ukupne populacije u odnosu na popis stanovništva iz cijele Jugoslavije.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011|p=137}}
Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. 2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.<ref>[[#Turković|Turković, Hovens & Gregurek]], str. 222</ref> Iz [[Vojvodina|Vojvodine]] je u 1990-ima istodobno i do 60.000 [[Mađari|Mađara]] i 40.000 Hrvata raseljeno ili su napustili Srbiju.{{sfn|Human Rights Watch|1994|loc=str. 7}} Do kraja rata 1995., oko 300.000 Srba je proterano iz Hrvatske i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
===Interno raseljeni i izbjegli===
Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada Srebrenice, preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
{{Triple image|right|Evstafiev-bosnia-travnik-girl-doll-refugee.jpg|150|Eksodi 99 Kukes.JPG|150|Kosovo-metohija-koreni-duse004.jpg|138| Bosanske izbjeglice, 1993. | Kosovsko albanske izbjeglice 1999. | Kosovsko srpske izbjeglice 1999.}}
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nakon završetka Jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
 
Procjenjuje se da su ratovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu doveli do 2,4 milijuna [[izbjeglica]] plus dodatnih 2 milijuna [[Interno raseljena lica|interno raseljenih lica]].{{Sfn|Watkins|2003|p=10}} Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. 2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.<ref>[[#Turković|Turković, Hovens & Gregurek]], str. 222</ref> Iz [[Vojvodina|Vojvodine]] je u 1990-ima istodobno i do 60.000 [[Mađari|Mađara]] i 40.000 Hrvata raseljeno ili su napustili Srbiju.{{sfn|Human Rights Watch|1994|loc=str. 7}} Do kraja rata 1995., oko 300.000 Srba je proterano ili se iselilo iz Hrvatske i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
I ekonomske štete bile su ogromne. Procjenjuje se da je Hrvatska pretrpjela oko 27 milijardi $ štete tijekom četvero-godišnjeg sukoba,{{Sfn|Keay|1996}} Bosna i Hercegovina između 50 i 70 milijardi $<ref name="Ding">[[#Ding|Ding 1996.]], str. 10</ref> a Srbija oko 30 milijardi $ samo tijekom bombardiranja NATO saveza,{{Sfn|CNN|1999}} čime su ratovi u bivšoj Jugoslaviji prouzročili sveukupni ekonomski gubitak od najmanje 100 milijardi $. Veliki ekonomski gubitak Srbija je zabilježila i tijekom međunarodnih sankcija: počevši od 1992., prošla je kroz jednu od najgorih [[hiperinflacija]] u historiji. Narodna banka Jugoslavije izdala je 1993. novčanicu od 10.000.000.000 dinara. Oktobra 1993., inflacija je bila toliko visoka da su ljudi koristili novčanice kao papir za otpad.{{sfn|Lyon|1996|loc=str. 293-327}}
 
Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Prema procjenama, u općini Srebrenice je '91. živjelo 29.198 mještana, od čega su 21.361 (73,2 %) bili Bošnjaci. Nakon rata, '97., u istoj općini je bilo 7.442 žitelja, od čega su svega sedmero (0,1%) bili Bošnjaci.{{Sfn|Dawson|Farber|p=82}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
{| class="wikitable"
 
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Još nekoliko stotina tisuća je [[Interno raseljena lica|interno raseljeno]], što bi značilo da je gotovo 90 % svih Albanaca raseljeno iz svojih domova na Kosovu do juna 1999.{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nedugo nakon završetka jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
 
Iz perspektive [[azil]]a za izbjeglice i interno raseljene, Hrvatska je preuzela najveći teret. Prema nekim procjenama, Hrvatska je 1992. bila domaćin gotovo 750.000 izbjeglica ili interno raseljenih osoba, što predstavlja gotovo 16 % u odnosu na njeno stanovništvo od 4,7 milijuna žitelja: taj broj sastojao se od 420 do 450.000 bosanskohercegovačkih izbjeglica, 35.000 izbjeglica iz Srbije (uglavnom iz Vojvodine i Kosova) i 265.000 interno raseljenih iz drugih dijelova same Hrvatske. To bi bio ekvivalent kao da Njemačka odjednom primi 10 milijuna osoba ili Francuska 8 milijuna osoba.{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}} Službeni podaci [[UNHCR]]a navode da je Hrvatska 1993. bila domaćin 287.000 izbjeglica i 344.000 interno raseljenih, što je koefcijent od 64,7 izbjeglica na svakih 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRHR|UNHCR 2002]], str. 1</ref> U jednom izvještaju iz 1992. godine, UNHCR je Hrvatsku stavio na sedmo mjesto na listi 50 država najviše opterećenih izbjeglicama: registrirano je 316 tisuća izbjeglica, što je odnos od 15:1 u odnosu na njeno ukupno stanovništvo.{{Sfn|UNHCR|1993|p=11}} [[Makedonija]] je 1999. imala 10,5 izbjeglica na 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRMK|UNHCR 2000]], str. 319</ref> Slovenija je prema istoj agenciji za izbjeglice 1993. bila domaćin 45.000 izbjeglica, većinom bosanskohercegovačkih, što je 22,7 izbjeglica na 1000 stanovnika.<ref>[[#UNHCRSL|UNHCR 2002]], str. 1</ref> [[Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]] su 1993. bili domaćin 479.111 izbjeglica, što je koefcijent od 45,5 izbjeglica na 1000 stanovnika. To je 1998. godine poraslo na 502.037, odnosno 47,7 izbjeglica na 1000 stanovnika. 2000. godine, broj izbjeglica spao je na 484.391, ali se broj interno raseljenih dramatično povećao na 267.500 osoba, odnosno ukupno 751.891 osoba.<ref>[[#UNHCRSR|UNHCR 2002]], str. 1</ref>
 
{| class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; background: yellow; width: 300px"
|+ '''Broj interno raseljenih i izbjeglica 1991.—2000.'''
! scope="col" | Država, regija
! scope="col" | [[Albanci]]
! scope="col" | [[Bošnjaci]]
! scope="col" | [[Hrvati]]
! scope="col" | [[Srbi]]
! scope="col" | Ostali <sup>([[Mađari]], [[Goranci]], [[Romi]])<sup/>
|-
| '''Hrvatska''' || —|| — || '''247.000'''{{Sfn|Državni sekretarijat SAD|31.1. 1994}} || '''300.000'''{{Sfn|UNHCR|1997}} || —
! Sukob !! [[Slovenija]] !! [[Hrvatska]] !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Kosovo]] !! [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca|UCPMB]] !! [[Oslobodilačka narodna armija (makedonski Albanci)|ONA]] !! [[Makedonija]] !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! ostali, novinari !! [[UNPROFOR]], [[UNCRO]], [[UNTAES]] !! Ukupno
|-
| '''Bosna i Hercegovina''' || — || '''1.270.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''490.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || '''540.000'''{{Sfn|Friedman|2013|p=78}} || —
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || - || - || - || 37 || - || -|| - || - || 6|| || 61
|-
| '''Kosovo''' || '''1.200.000'''{{Sfn|Krieger|2001|p=90}}—<br>'''1.450.000'''{{Sfn|OSCE|5.11. 1999|p=13}} || — || — || '''143.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}} || '''67.000'''{{Sfn|Human Rights Watch|12.6. 2001}}
|-
| '''Vojvodina, Sandžak''' || —|| '''30.000'''—<br>'''40.000'''{{Sfn|Siblesz|1998|p=10}} || '''35.000'''{{Sfn|Vijeće Europe|1993|p=9}}—<br>'''40.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}} || — || '''60.000'''{{sfn|Human Rights Watch|1994|p=7}}
|-
|'''Ukupno''' || '''~1.200.000'''—<br>'''1.450.000''' || '''~1.300.000'''—<br>'''1.310.000''' || '''~772.000'''—<br>'''777.000''' || '''~983.000''' || '''~127.000'''
|}
 
===Ekonomske posljedice===
I ekonomske štete bile su ogromne. Procjenjuje se da je Hrvatska pretrpjela oko 27 milijardi [[Američki dolar|$]] štete tijekom četvero-godišnjeg sukoba,{{Sfn|Keay|1996}} Bosna i Hercegovina između 50 i 70 milijardi [[Američki dolar|$]]<ref name="Ding">[[#Ding|Ding 1996.]], str. 10</ref> a Srbija oko 30 milijardi [[Američki dolar|$]] samo tijekom bombardiranja NATO saveza,{{Sfn|CNN|1999}} čime su ratovi u bivšoj Jugoslaviji prouzročili sveukupni ekonomski gubitak od najmanje 100 milijardi $. Veliki ekonomski gubitak Srbija je zabilježila i tijekom međunarodnih sankcija: počevši od 1992., prošla je kroz jednu od najgorih [[hiperinflacija]] u historiji. Narodna banka Jugoslavije izdala je 1993. novčanicu od 10.000.000.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]]. Oktobra 1993., inflacija je bila toliko visoka da su ljudi koristili novčanice kao papir za otpad.{{sfn|Lyon|1996|loc=str. 293-327}}
 
{| class="wikitable"
|-
! Sukob !! [[Slovenija]] !! [[Hrvatska]] !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Kosovo]] !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! ostali, novinari !! [[UNPROFOR]], [[UNCRO]], [[UNTAES]] !! Ukupno
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583<br /> || - || - || - || - || - || 1279|| - || 6.222<ref name="Documenta4"/> || - || - || nepoznato|| 16<ref>[[#UN|UN 2013.]], str.2</ref>+11<ref name="UN2">[[#UN|UN 2013.]], str. 2</ref>|| 21.084+27
|-
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || 37 || - || -|| - || - || 6|| || 61
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 62.013{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}|| -|| -|| - || - || - || - || -|| 24.953{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 8.403{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 571{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213<ref name="UN2"/> || 95.940-101.040<br>+213
|-
| [[Rat u Hrvatskoj]] (1991 - 95) || - || 13.583<br /> || - || - || 1279|| - || 6.222<ref name="Documenta4"/> || - || - || nepoznato|| 16<ref>[[#UN|UN 2013.]], str.2</ref>+11<ref name="UN2">[[#UN|UN 2013.]], str. 2</ref>|| 21.084+27
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - || - || - || 8.676<br>2.131{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}<br>526{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || - || - || - || - ||2.197{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || -|| -|| -|| 650 || || 14.952
|-
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 62.013{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}|| - || - || -|| - || 24.953{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 8.403{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 571{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213<ref name="UN2"/> || 95.940-101.040<br>+213
| [[Preševski sukob]] (1999) || -|| - || - || - || 5-40 || - || -|| - || 24 || - || - || - || - || || 29-64
|-
| [[SukobKosovski u Makedoniji 2001.rat]] (1998 - 99) || - || -8.676<br>2.131{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. -1}}<br>526{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} - || - || 712.197{{sfn|Fond -za 124humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 731}} - 98|| - || - || - || - || - || 3650 || || 147-22514.952
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583 || 62.013-67.113 || 11.338 || 5-40 || 71 - 124 || 73 - 98 || 1.316 || 2.197 || 6.222 || 24.953 || 8.403 || 1.137 || 240 || 131.569-136.782
|}
 
 
==Vrsta rata i nasljeđe==
[[Datoteka:Serbia in the Yugoslav Wars.png|right|thumb|290px|{{Legenda|#497EAC|Srbija i Crna Gora}}{{Legenda|#5B9ED7|Teritorij BiH i Hrvatske pod srpskom kontrolom}}
Teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su srpske snage držale pod svojom kontrolom krajem 1992. Smatra se kako je postojala politika prema kojoj je većina Hrvata, Bošnjaka-Muslimana i drugih nesrba trebala nestati sa tih područja, kako bi ostali samo Srbi te bi se time pretvorile u srpske države koje bi, direktno ili indirektno, trebale biti priključene u jednu [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]<ref>Vidi:<br />•[[#Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|Opća skupština UN-a 3.11. 1994.]] {{citat|15. Calls upon all parties, in particular the Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and Montenegro), to comply fully with all Security Council resolutions regarding the situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina and strictly to respect its territorial integrity, and in this regard concludes that their activities aimed at achieving integration of the occupied territories of Bosnia and Herzegovina into the administrative, military, educational, transportation and communication systems of the Federal Republic leading to a de facto state of occupation are illegal, null and void, and must cease immediately.}}<br />•[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1 {{citat|Zamisao o Velikoj Srbiji ima dugu istoriju. U jednom od svojih vidova, ova zamisao se sastoji u proširenju Srbije na dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine u kojima srpsko stanovništvo živi u znatnom broju. Na tome se jako insistiralo krajem 1980-tih i tokom 1990-tih.}}<br />•[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV (1994)]], §121, §161–163, §169, §174–175<br />• [[#Pomfret1993|Pomfret (1993)]]<br />• [[#Ambrosio2001|Ambrosio (2001)]], str. 44<br />• [[#Tanner2008|Tanner (2008)]], str. 276<br />• [[#Payerhin2016|Payerhin (2016)]], str. 451</ref>]]
 
Postoje dvije perspektive o prirodi ratova. Prema jednima, radilo se o međunarodnom sukobu između Hrvatske, Bosne i Hercegovine s jedne i Srbije i Crne Gore s druge strane. Prema drugima, radilo se o [[Građanski rat|građanskom ratu]] između vlasti i srpskih pobunjenika pošto se JNA povukla iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prije nego su te dvije republike stekle međunarodno priznanje u UN-u u maju 1992. Izvještaj posebne komisije M. Cherifa Bassiounija za UN iz 1994. došla je do sljedećeg zaključka:
{{citat3|Komisija smatra da karakter i kompleksnost oružanih sukoba, u kombinaciji sa mrežom sporazuma o humanitarnim pitanjima koje su zaključile strane između sebe, opravdavaju pristup prema kojem se zakon može primijeniti na međunarodni oružani sukob na području bivše Jugoslavije.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj - V. General Conclusions and Recommendations]]</ref>}}
 
Dio historičara zaključuje da se mogu smatrati i [[rat preko posrednika|ratovima preko posrednika]]. Mary Kaldor smatra da su to primjeri "[[novi ratovi|novih ratova]]", koji nisu niti građanski niti međunarodni, već kombinacija oboje.{{sfn|Kaldor|2013|loc=str. 1974}}{{sfn|Melander|Öberg|2009|loc=str. 505-536}} Uvriježeno je mišljenje da je postojao plan stvaranja '[[Velika Srbija|Velike Srbije]]' uz pomoć Beograda i mjesnih pobunjenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Paralelno su postojali i planovi o stvaranju '[[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]]' na području Hrvatske i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hercegovine]], ali je taj plan napušten 1994. godine potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|washingtonskog sporazuma]], kao i planovi o stvaranju '[[Velika Albanija|Velike Albanije]]' na području [[Albanija|Albanije]] i Kosova, ali su isto napušteni nakon što je međunarodna zajednica 2007. uvjetovala priznanje Kosova odbacivanjem ujedinjenja sa Albanijom ili dijelovima zapadne Makedonije.{{Sfn|Economist|18.1. 2007}}
 
Zbog ovoga, [[nacionalizam]] je dobio negativnu reputaciju među intelektualnim krugovima na području bivše Jugoslavije. Usprkos tome i ponekim otvorenim pitanjima, u 21. vijeku su pojačani napori k pomirbi i normalizaciji država u regiji.{{sfn|Judah|23.4. 2013}}
== Vidi još ==
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
* [[Teritorijalni nacionalizam]]
* ''[[Smrt Jugoslavije]]'' - dokumentarac iz 1995. o događajima u Jugoslaviji
 
 
== Izvori ==
<div style="height: 400px450px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
{{Reflist|3}}
</div>
== Reference ==
;Knjige
{{refbegin|32}}
*{{cite book|last=Ambrosio|url=https://books.google.com/books?id=0hLzXEO-fAQC&pg=PA58&dq=goal+greater+serbia&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjo6sWn2bXUAhXId5oKHZTUCVQQ6AEIIzAA#v=onepage&q=and%20were%20working%20toward%20a%20greater%20serbia&f=false |title=Irredentism: Ethnic Conflict and International Politics| ref=Ambrosio2001|first=Thomas |publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|year= 2001|isbn=0275972607, 9780275972608}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown & Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights| location= New York City |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown & Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights| location= [[New York City]] |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| last1=Burg |last2=Shoup|publisher=.M.E. Sharpe| year=1999| location=New York| first1=Steven L. |first2=Paul S. | title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention| isbn=9781563243080|ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Dawson | last2=Farber | url=https://books.google.com/books?id=9UzdglOnKFIC&pg=PA82&dq=muslims+bosnia+percent+deported&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=muslims%20bosnia%20percent%20deported&f=false | title=Forcible Displacement Throughout the Ages: Towards an International Convention for the Prevention and Punishment of the Crime of Forcible Displacement | volume=36 | first1=Grant | first2=Sonia | publisher=Martinus Nijhoff Publishers | year=2012 | isbn=9789004220546 | ref=harv}}
* {{Cite book| publisher=Svjetska banka|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
* {{Cite book| publisher=[[Svjetska banka]]|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
* {{cite book|last1=Dyker|last2=Vejvoda|year=2014| first1=David A.|first2=Ivan| title=Yugoslavia and After: A Study in Fragmentation, Despair and Rebirth| url=| isbn=9781317891345| url=https://books.google.hr/books?id=7VmPBAAAQBAJ&pg=PT271&dq=bosnia+may+1992+000+refugees&hl=hr&sa=X&ei=o7uXVe2xKKX17Aaer4aAAw&ved=0CBoQ6AEwAA#v=onepage&q=bosnia%20may%201992%20000%20refugees&f=false| publisher=[[Routledge]]| ref=harv}}
* {{ cite book | last=Egan | url=https://books.google.com/books?id=q6p6DQAAQBAJ&pg=PA171&dq=yugoslavia+133,000+dead&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=yugoslavia%20133%2C000%20dead&f=false | page=171 | title=1000 Facts About Countries | volume=2 | first=James | publisher=Lulu.com | isbn= 9781326776725 | ref=harv}}
* {{cite book|last=Friedman|year=2013|title=Bosnia and Herzegovina: A Polity on the Brink|first=Francine |publisher=[[Routledge]]|url=https://books.google.hr/books?id=zbFYAQAAQBAJ&pg=PT80&dq=bosnia+muslims+1,270,000&hl=hr&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMIoZj3xLzBxwIVw1osCh3AZALQ#v=onepage&q=bosnia%20muslims%201%2C270%2C000&f=false |isbn= 9781134527540|ref=harv}}
* {{Cite book|year=2002|ref=Hirsch|last=Hirsch|first=Herbert|title=Anti-genocide: Building an American Movement to Prevent Genocide|isbn=9780275976767|publisher=Greenwood Publishing Group}}
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{cite book|last1=Ingrao| last2=Emmert| year=2012|first1=Charles W.|first2=Thomas A.| title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative| publisher=[[Purdue University Press]]| isbn=9781557536174|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jegen|year=1996| title=Sign of hope: the Center for Peace, Nonviolence and Human Rights in Osijek| first=Mary Evelyn|publisher=Life & Peace Institute| location=Uppsala, Švedska|isbn=9789187748349|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kaldor| title=New and Old Wars: Organised Violence in a Global Era| first=Mary |publisher=John Wiley & Sons|year= 2013|isbn=0745663036, 9780745663036|ref=harv}}
* {{cite book | last=Krieger | first=Heike | url=https://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC&pg=PA90&dq=kosovo+1.2+million+albanians+displaced&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=kosovo%201.2%20million%20albanians%20&f=false | page=90 | title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974-1999 | publisher=[[Cambridge University Press]]| editor=Heike Krieger| year=2001 | isbn= 9780521800716 | ref=harv}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=Oxford University Press|year=1996}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1996}}
* {{cite book|last=Morris-Suzuki| title=The Past Within Us: Media, Memory, History|first=Tessa |publisher=Verso|year= 2005|isbn= 9781859845134|ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9780521763806|ref=Nettelfield|title=Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State|first=Lara J. |last=Nettelfield|publisher=Cambridge University Press|year=2010}}
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
*{{cite book|last=Payerhin|url=https://books.google.com/books?id=-v_lDAAAQBAJ&pg=PA451&dq=croatia+bosnia+into+greater+serbia&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwibi_7JxLXUAhWiDpoKHSimDaYQ6AEIMDAC#v=onepage&q=goal%20into%20greater%20serbia&f=false| title=Nordic, Central, and Southeastern Europe 2016-2017|first=Marek| ref=Payerhin2016|year=2016|publisher=[[Rowman & Littlefield]]|isbn=1475828977, 9781475828979}}
* {{Cite book|isbn=9780813390345|ref=Ramet|last=Ramet|first=Sabrina|title=Balkan babel: the disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the war for Kosovo|publisher=Westview Press|year=1999|location=Michigan}}
* {{cite book|last=Tapon| title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us|first=Francis |publisher=SonicTrek, Inc.|year= 2011|isbn=9780976581222| ref=harv}}
* {{ cite book | last1=Toal | last2=Dahlman | url=https://books.google.com/books?id=y2ReAwAAQBAJ&pg=PA137&dq=bosniaks+64036&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=64%2C036&f=false | page=127 | title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and its Reversal
* {{Cite book|isbn=9781850653677|ref=Thomas|title=Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s|first=Robert |last=Thomas|publisher=[[C. Hurst & Co.]]|year=1999}}
| first1=Gerard | first2=Carl T. | publisher=Oxford University Press | year=2011 | isbn=9780190207908 | ref=harv}}
* {{Cite book| location=New York City|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
* {{Cite book|last=Thomas|isbn=9781850653677|ref=Thomas|title=Serbia Under Milošević: Politics in the 1990s|first=Robert |publisher=[[C. Hurst & Co.]]|year=1999}}
* {{Cite book| location=[[New York City]]|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
* {{ cite book | last=Watkins| page=10 |url=https://books.google.com/books?id=1HQqYF2FmMoC&pg=PA10&dq=kosovo+million+albanians+displaced&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=kosovo%20million%20albanians%20displaced&f=false | title=The Balkans
| first=Clem S. | publisher=Nova Publishers | year=2003 | isbn= 9781590335253 | ref=harv}}
* {{ cite web| last=Vijeće Europe | year=1993 | title= Documents (working Papers) 1993 | isbn=9789287123329 | url=https://books.google.com/books?id=21PZ_tvdO74C&pg=RA1-PA63&dq=000+CROATS+DISPLACED+VOJVODINA&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=000%20CROATS%20DISPLACED%20VOJVODINA&f=false | page=9 | ref=harv}}
 
{{refend}}
 
;Naučni radovi i žurnali
{{refbegin|32}}
* {{cite journal|last=Ashbrook| first=John E.|year=2011| title=Yugoslav Succession, Wars of (1990–1999)| journal=Wiley Online Library| doi=10.1002/9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bookman|year=1994|first=Milica Z.| title=War and Peace: The Divergent Breakups of Yugoslavia and Czechoslovakia| doi=10.1177/0022343394031002005| journal=Journal of Peace Research|volume=31|issue=2|jstor=425031| ref=harv}}
 
;Novinski izvještaji i vijesti
{{refbegin|32}}
* {{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&mm=03&dd=24&nav_id=73402|year=2011|month=24. ožujka|title=Serbia marks anniversary of NATO bombing|last=[[B92]]|accessdate = 06. 05. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Balkan Inside|year=22.1. 2014|title=“Panda” case: Serbian crime, Albanians to blame| url=http://www.balkaninside.com/panda-case-serbian-crime-albanians-to-blame/| ref=harv}}
* {{cite web|last=CNN|year=1999|title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight|month=25. lipnja|url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dalje| year=3.4. 2014| title=Serbian team member deems case before ICJ trial of Tudjman| url=http://dalje.com/en-croatia/serbian-team-member-deems-case-before-icj-trial-of-tudjman/501635| ref=harv}}
* {{ cite web | last=Economist| year=18.1. 2007 | title=What happened to Greater Albania?| url=http://www.economist.com/node/8558447 | publisher=The Economist | ref=harv}}
* {{cite web|last=E-novine|title=Više verzija o zločinu u Sijekovcu|year=2012|month=15. augusta|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/69763-Vie-verzija-zloinu-Sijekovcu.html|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Matthews|title=U.N. approves sanctions on Yugoslavia Security Council attempts to halt bloodshed in Bosnia|first=Mark |publisher=The Baltimore Sun|url=http://articles.baltimoresun.com/1992-05-31/news/1992152005_1_serbia-and-montenegro-yugoslavia-bosnia|year=31.5. 1992|ref=harv}}
* {{cite web|last=Naegele|first=Jolyon|title=Serbia: Witnesses Recall Ethnic Cleansing As Seselj Prepares For Hague Surrender|year=21.2. 2003|url=http://www.rferl.org/content/article/1102307.html|publisher=[[Radio slobodna Evropa|Radio Slobodna Evropa]]|ref=harv}}
*{{cite web|last=Pomfret|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/12/09/greater-serbia-flops-in-kosovo/738e8af2-bbb3-4cc4-97d2-1355698c2acf/?utm_term=.2c85c8bbb4da|ref=Pomfret1993|title=Greater Serbia Flops in Kosovo|publisher=[[Washington Post]]|first=John|year=9.12. 1993}}
* {{cite web|last=Romac|year=13.3. 2014| publisher=[[Novi list]]| title=Srbija na Hrvatsku u Haagu preslikom odbačene optužnice za Oluju| url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Srbija-na-Hrvatsku-u-Haagu-preslikom-odbacene-optuznice-za-Oluju| ref=harv}}
 
{{refend}}
 
;Nevladini izvještaji
{{refbegin|32}}
* {{cite web| title=Bosnia-Herzegovina: Gross abuses of basic human rights| url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:949| last=[[Amnesty International]]| year=22.10. 1992| ref=harv}}
* {{Cite book|date=28. 12. 1994|ref=Bassiouni|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj V|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex V – The Prijedor Report|date=28. 12. 1994| url=http://web.archive.org/web/20110629005404/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), V. General Conclusions and Recommendations|date=28. 12. 1994| url=http://www.his.com/~twarrick/commxyu5.htm#V |publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{cite web|ref=Biserko|last=Biserko|first=Sonja | authorlink=Sonja Biserko |title=Bosna i Hercegovina - Jezgro velikosrpskog projekta| url=http://www.helsinki.org.rs/doc/Svedocanstva27.pdf|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji| year=2006|location=Beograd}}
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve| url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. 8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=[[Fond za humanitarno pravo]]|year=2010 |accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate = 22. 4. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|ref=HRW|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|month=veljača |year=2000}}
* {{cite web|ref=HRW2000b| title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina| publisher = Human Rights Watch|month =maj|year=2000| volume = 12|issue = 7|url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf}}
* {{ cite web | last=Human Rights Watch | year=12.6. 2001 | url=https://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword2c.html | title=Under Orders: War Crimes in Kosovo | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv}}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}
*{{cite web | last=[[OSCE]] | url=http://www.osce.org/odihr/17772 | title=KOSOVO / KOSOVA: As Seen, As Told | year=5. 11. 1999 | page=13 | accessdate= 27 June 2017 |ref=harv}}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia|title |last=ICTJ |month = 1. januar |year=2009|publisher=International Center for Transitional Justice |ref=harv}}
* {{cite web|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia |url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,MNE,,3ae6a8a334,0.html|last=UNHCR| date= 1. januar|year= 1997 |accessdate = 24. 6. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web| url= http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|title=World Refugee Survey—Croatia|last= U.S. Committee for Refugees and Immigrants|accessdate=19. novembra 2010| archiveurl=http://web.archive.org/web/20080315041821/http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822 |archivedate=7. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. 7.|publisher=Ujedinjeni narodi}}
* {{ cite web | last=UNHCR | url=http://www.unhcr.org/3eeedc1e2.pdf?query=Displacement%20statistics%20croatia%201992 | title=The State of the World's Refugees 1993 | year=1993 | ref=harv}}
* {{cite web| ref=UNHCRHR |url=www.unhcr.org/414ad5860.pdf | year=2002 | title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Croatia | publisher=[[UNHCR]] | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRMK | year=2000| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Macedonia | publisher=UNHCR | url=https://books.google.com/books?id=54Oe1WTfBfAC&pg=PA319&lpg=PA319&dq=macedonia+refugees+10.5+per+1,000&source=bl&ots=6tuFAM4kom&sig=znxTy1zCcaROiL1xZb0rnNC7mns&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=macedonia%20refugees%2010.5%20per%201%2C000&f=false | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRSL | year=2002| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Slovenia | publisher=UNHCR | url=www.unhcr.org/414ad5ab0.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web| ref=UNHCRSR | year=2002| title=2002 UNHCR Statistical Yearbook: Serbia | publisher=UNHCR | url=www.unhcr.org/uk/414ad5b57.pdf | format=pdf | accessdate=1. juli 2017}}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
*{{cite web|url=http://www.un.org/documents/ga/res/49/a49r010.htm|ref=Opća skupština UN-a 3.11. 1994.|title=Resolution 49/10. The situation in Bosnia and Herzegovina|year=3. 11. 1994|publisher=[[Opća skupština Ujedinjenih nacija]]}}
* {{cite web|last=Opća skupština Ujedinjenih naroda|year=3.3. 1998| title=Resolution 52/139. - Situation of human rights in Kosovo| url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/TestFrame/6b8d339ccfb2bdaa8025666a004e5268?Opendocument| ref=harv}}
* {{cite web|last=Vijeće sigurnosti|year=19.1. 1999| title=Security Council Strongly Condemns Massacre of Kosovo Albanians in Southern Kosovo| url=http://www.un.org/press/en/1999/19990119.sc6628.html| ref=harv}}
{{refend}}
 
;Ostalo
{{refbegin|32}}
* {{cite web|ref=IDC|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|title=Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95"|publisher=Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC)|location=Sarajevo|last=IDC|year=2007}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|year=29.6. 2004|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|url=http://www.icty.org/x/cases/babic/tjug/bcs/040629.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|last=Memorijalno dokumentacijski centar|title=Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj - prosinac 1992.)|month=svibanj|year=2009|url=http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|ref=harv}}
* {{cite web|title=Croatia vs. Serbia - Judgement| last=[[Međunarodni sud pravde]]|year=2015| url=http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| ref=harv}}
* {{ cite web | last=[[Državni sekretarijat SAD]] | year=31.1. 1994 | title=CROATIA HUMAN RIGHTS PRACTICES, 1993 |url=http://www.hri.org/docs/USSD-Rights/93/Croatia93.html | accessdate=1. juli 2017 | ref=harv}}
* {{cite web|last=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|title=20. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima|year=2012|month=22. 5.|url=http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/multi-org-inicijative/ujedinjeni-narodi/hr-u-un/20-obljetnica-clanstva-republike-hrvatske-u-ujedinjenim-narodima/|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf|year=2007|title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System|publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf | archivedate=1. juli 2017 |ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|title=Yugoslavia: 1918 - 2003|publisher=BBC History|year=2011|month=17. 2|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/yugoslavia_01.shtml|ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim| authorlink=Tim Judah | title=Yugoslavia: 1918 - 2003|publisher=BBC History|year=2011|month=17. 2| url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/yugoslavia_01.shtml |ref=harv}}
* {{cite web|last=Petak|year=2003|publisher=Indiana University, Bloomington, Indiana|first=Zdravko|title=The Political Economy Background of Yugoslav Dissolution| url=http://www.indiana.edu/~workshop/seminars/papers/y673_spring_2003_petak.pdf| ref=harv}}
* {{ cite web | last=OpćaSiblesz skupština| Ujedinjenih naroda|yearfirst=3H.3H. 1998| titleyear=Resolution1998 52/139.| -page=10 Situation| title=History of humanSandzak rights in Kosovo| url=http://www.unhchrrefworld.chorg/Huridocdapdfid/Huridoca4670107e2.nsf/TestFrame/6b8d339ccfb2bdaa8025666a004e5268?Opendocumentpdf | publisher=Refworld | format=pdf | ref=harv}}
*{{ cite web| last=Tanner | url=https://www.icrc.org/eng/assets/files/other/irrc-870_tanner.pdf|ref=Tanner2008|first=Samuel|title=The mass crimes in the former Yugoslavia: participation, punishment and prevention?|year=2008|publisher=International Review of the Red Cross}}
* {{cite web|last=Sense Agency|year=2006|month=25. aprila|title=Martić - Najbolji Tuđmanov saradnik|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnik.25.html?cat_id=1&news_id=3523|ref=harv}}
* {{cite web|ref=Ustav Republike Hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske (NN 056/1990)|date=22. 12. 1990|url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=azbest&searchText=on&lang=en&action=search&displayOptions=on&filterfields=35324&annotate=on&bid=v8ewpwn3TzF4b21Qt8aGNw%3D%3D}}