Verzija na datum 30 juni 2017 u 22:25 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 30 juni 2017 u 22:31 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: {{~~infobox~~Infobox Book \| \| name = De administrando imperio \| title_orig = Πρὸς τὸν ἴδιον υἱὸν Ρωμανόν \| translator = \| image = [[Datoteka:Constantine VII Porphyrogenitus.jpg\|280px]] \| image_caption = [[Drvorez]] sas likom [[car]]a [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantina Porfirogeneta]] \| author = [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin Porfirogenet]] \| illustrator = Red 11: \| language = [[grčki jezik\|grčki]] \| series = \| genre = [[Ljetopis\|kronika]] - [[politika]] \| publisher = \| release_date = oko [[950]]. \| media_type = [[manuskript]] \| pages = \| isbn = \| oclc = \| preceded_by = \| followed_by = }} '''De administrando imperio''' (prevedeno sas [[latinski jezik\|latinskog]] ''O upravljanju carstvom'') je ime [[manuskript]]a kog je sredinom [[10. vijek]]a sastavio [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|bizantski]] [[car]] [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin Porfirogenet]] kao priručnik za vođenje [[Spoljna politika\|vanjske politike]] svom sinu -, [[Prestolonasljednik\|prijestolonasljedniku]] [[Roman II\|Romanu II]]<ref name=lex/> ([[959]].-[[963]]). Kako je bio namjenjen samo njemu, car ga je tako i posvetio - '''Mom vlastitom sinu Romanu''' (Πρὸς τὸν ἴδιον υἱὸν Ρωμανόν), kasniji (danas općeprihvaćeni naziv) rezultat je prvog [[novi vijek\|novovjekog]] objavljivanja kog je [[1611]]. napravio [[Nizozemci\|Holanđanin]] [[Johannes Meursius]].<ref name=mar>{{cite web \| url =http://data.bnf.fr/12307614/johannes_meursius/ \| title =''Johannes Meursius (1579-1639)'' Red 31: == Nastanak == Porfirogenet je taj priručnik radio sas brojnim [[dvor]]skim savjetnicima, koristeći se isto tako sa svim državnim dokumentima iz tada ne baš velikog dvorskog [[arhiv]]a, ali i usmenim izvještajima koji su dolazili do dvora od [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|carskih]] službenika. Svi carevi suradnici i izvori na koje se oslanjao ostali su do danas anonimni, osim [[Teofan Ispovednik\|Teofana Ispovednika]] kog je sam car naveo da se u izradi 21. poglavlja koristio njegovom [[Ljetopis\|kronikom]] sas početka [[9. vijek]]a. Smatra se da je taj spis u kom su opisani gotovo svi [[narod]]i koji su tad [[Granica\|graničili]] sas [[~~bizantsko carstvo/Latinična verzija~~Bizant\|Bizantskim carstvom]], nastao između [[949]]. -i [[955]].<ref name=hrv>{{cite web \| url =http://www.priznajem.hr/izdvojeno/iz-povijesti-nase-slavne-konstantin-vii-porfirogenet-hrvatima/ \| title =''Iz povijesti naše slavne'' Red 40: \| publisher=Priznajem}}</ref> On sadrži savjete o vođenju [[Etnička grupa\|etnički]] miješanog [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|carstva]], kao i načine kako se boriti protiv stranih neprijatelja. [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin]] je u njega uklopio i svoja dva ranija rada; ''O narodima'' (puni naziv ''O upravljanju državom i različitim narodima'', [[grčki jezik\|grčki]]: Περί Διοικήσεως τοῦ Κράτους βιβλίον καί τῶν διαφόρων Έθνῶν), u kojoj je opisao [[historija\|historiju]] i karakter [[narod]]a koji su [[Granica\|graničili]] sas [[~~bizantsko carstvo/Latinična verzija~~Bizant\|carstvom]]; [[Avari\|Avare]], [[Turci\|Turke]], [[Pečenezi\|Pečenege]], [[Kijevska Rusija\|Kijevske Ruse]], [[Južni Slaveni\|Južne Slavene]], [[Arapi\|Arape]], [[Langobardi\|Longobarde]], [[Armenci\|Armence]] i [[Gruzijci\|Gruzijce]], i spis ''O temama na istoku i zapadu'' (Περί θεμάτων Άνατολῆς καί Δύσεως, poznatog po [[latinski\|latinskom]] imenu kao ''De Thematibus''), u kojoj se pozabavio nedavnom [[historija\|historijom]] u tim [[~~bizantsko carstvo/Latinična verzija~~Bizant\|carskim]] [[Tema (upravna jedinica)\|temama]]. U to je uklopio vlastite [[politika\|političke]] upute svome sinu [[Roman II\|Romanu]].▼ ~~On sadrži savjete o vođenju [[Etnička grupa\|etnički]] miješanog [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|carstva]], kao i načine kako se boriti protiv stranih neprijatelja.~~ ▲[[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin]] je u njega uklopio i svoja dva ranija rada; ''O narodima'' (puni naziv ''O upravljanju državom i različitim narodima'', [[grčki jezik\|grčki]]: Περί Διοικήσεως τοῦ Κράτους βιβλίον καί τῶν διαφόρων Έθνῶν), u kojoj je opisao [[historija\|historiju]] i karakter [[narod]]a koji su [[Granica\|graničili]] sa [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|carstvom]]; [[Avari\|Avare]], [[Turci\|Turke]], [[Pečenezi\|Pečenege]], [[Kijevska Rusija\|Kijevske Ruse]], [[Južni Slaveni\|Južne Slavene]], [[Arapi\|Arape]], [[Langobardi\|Longobarde]], [[Armenci\|Armence]] i [[Gruzijci\|Gruzijce]], i spis ''O temama na istoku i zapadu'' (Περί θεμάτων Άνατολῆς καί Δύσεως, poznatog po [[latinski\|latinskom]] imenu kao ''De Thematibus''), u kojoj se pozabavio nedavnom [[historija\|historijom]] u tim [[bizantsko carstvo/Latinična verzija\|carskim]] [[Tema (upravna jedinica)\|temama]]. U to je uklopio vlastite [[politika\|političke]] upute svome ~~sinu [[Roman II\|Romanu]].~~ == Struktura == Sadržaj djela, podijelio je u četiri glavna poglavlja: * Direktive za vođenje [[Spoljna politika\|vanjske politike]] u tada najopasnijim područjima -– [[Granica\|granici]] na [[sjever]]u i onu prema [[Skiti]]ma. * Pouke iz [[diplomacija\|diplomatskih]] vještina, kako bi se uspješno pariralo [[Granica\|graničnim]] [[narod]]ima * Sveobuhvatni prikaz [[geografija\|geografskih]] i [[Historija\|historijskih]] prilika u većini okolnih zemalja i * Sažetak nedavne [[historija\|historije]], unutrašnje [[politika\|politike]] i organizacije [[~~bizantsko carstvo/Latinična verzija~~Bizant\|Bizantskog Carstva]]. U ukupno 53 poglavlja [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin]] je pokrio brojne teme, čak i tako bizarne kao što je [[Muhamed]]ova [[Genealogija\|genealogija]] (poglavlje 14). Poglavlja 1-8. i 10-12. ''De administranda...'' bave se [[politika\|politikom]] prema [[Pečenezi]]ma i [[Turci]]ma, poglavlja 43-46 bave se u ono vrijeme aktuelnim pitanjima vezanim za [[Gruzija\|Gruziju]] i [[Armenija\|Armeniju]], dok se poglavlja 49-52. donose konkretne savjete od toga kako formirati [[administracija\|administraciju]] do [[porez]]nog sistema u novostvorenim [[Tema (upravna jedinica)\|temama]]. U poglavljima 29–36 donose se podatci o seobama [[Hrvati\|Hrvata]] i [[Srbi\|Srba]], i o njihovoj [[historija\|historiji]] do polovice [[10. vijek]]a., o [[historija\|historiji]] [[Dalmacija\|dalmatinskih]] [[grad]]ova i [[Historijska geografija\|historijskoj geografiji]] [[Jugoslavija\|južnoslavenskih zemalja]], a u poglavljima 49–50 podatci o [[Južni Slaveni\|Slavenima]] na [[Peloponez]]u.<ref name=lex/> Poglavlje 30. -o [[Dalmacija (tema)\|~~Tema~~temi ~~Dalmacija~~Dalmaciji]], naročito je važno za [[Rani srednji vijek\|ranosrednjovjekovnu]] [[~~Hrvati~~Povijest Hrvatske\|hrvatsku]] ~~[[historija\|~~historiju]]. Tu se iznose ključni podatci o doseljenju [[Hrvati\|Hrvata]] na prostore gdje danas žive. Jednako je značajno i poglavlje 31, u kojem se objašnjava porijeklo [[Hrvati\|Hrvata]] i donose se podatci o njihovim običajima i društvenom uređenju, kao i o odnosu [[Hrvati\|Hrvata]] i [[Avari\|Avara]]. U poglavlju 29. razglaba se o sukobima sa starosjedilačkim [[Rimljani\|romanskim]] stanovništvom, opisuje se [[Dalmacija]] i [[narod]]i koji u njoj žive.<ref name=lex/> U poglavljima 29. - 31. govori se o [[Pokrštavanje\|pokrštavanju]] i o sukobu [[Bugari\|Bugara]] i [[Hrvati\|Hrvata]] u doba [[Kralj Tomislav\|Kralja Tomislava]].<ref name=lex>{{cite web \| url =http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32883 \| title =''Konstantin VII. Porfirogenet'' Linija 66 ⟶ 64: \| publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> U poglavlju 32. car raspravlja o [[Srbi\|Srbima]], zemlji iz koje su se doselili - [[Bela Srbija\|Bojki]], kao i o krajevima koje su naselili po [[Balkan]]u; [[Paganija\|Paganiji]], [[Zahumlje\|Zahumlju]] i [[Travunija\|Travuniji]] kao i o njihovom [[Pokrštavanje\|pokrštavanju]].<ref name=srb/> [[Jezik]] i stil kojim se koristio [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantin]] je prilično suhoparan, kao ilustracija neka Vam posluži ovo: {{citat\|O Hrvatima i zemlji u kojoj sada stanuju Hrvati, koji sada žive u predjelu Dalmacije jesu potomci nekrštenih Hrvata, također zvanih [[Beli Hrvati\|Bijeli Hrvati]], koji žive iza Turaka (Mađara), i u susjedstvu [[Franačka\|Franačke]], a za slavenske susjede imaju nekrštene [[Srbi\|Srbe]] "Hrvati", na slavenskom jeziku znači: "oni koji imaju mnogo zemljišta". Ti isti Hrvati su došli i zatražili zaštitu kod [[Heraklije\|Heraklija]], cara Bizantinaca, prije nego što su [[Srbi\|Srbi]] zatražili zaštitu tog istog cara Heraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je car Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani ,,"Rimljani" zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i [[Srbi\|Srbija]].}}</blockquote><ref name=srb>{{cite web \| url =https://www.stormfront.org/forum/t769268/ \| title =''Константин Порфирогенит О управљању Царством'' Linija 77 ⟶ 75: == Historijat [[manuskript]]a == Iz [[~~bizantsko carstvo/Latinična verzija\|bizantskih~~bizant]]skih vremena sačuvan je samo jedan jedini prijepis i to s kraja [[11. vijek]]a, kog je napravio neki Mihailo, [[sekretar]] [[Jovan Duka (cezar)\|Jovana Duke]]. [[Manuskript]] je početkom [[16. vijek]]a preko [[Krf]]a stigao do [[Apeninski poluotok\|Apenina]], a nakon tog je dospio u ruke [[francuska\|francuske]] [[kralj]]ice [[Catherine de' Medici]], pa je preko nje [[1599]]. dospio u [[pariz\|parišku]] Bibliothèque Nationale, gdje se čuva kao ''P'=codex Parisinus gr. 2009''<ref name=cod>{{cite web \| url =https://www6.dict.cc/wp_examples.php?lp_id=1&lang=en&s=undated \| title =''De Administrando Imperio'' Linija 84 ⟶ 82: \| publisher=Online-Wörterbuch Englisch-Deutsch}}</ref> Antonios Eparhus, [[Emigracija\|~~Emigrant~~emigrant]] sas [[Krf]]a u [[Venecija\|Veneciju]] ~~- Antonios Eparhus~~, napravio je [[1509]]. prijepis tog [[manuskript]]a, on se danas čuva u [[Vatikanska biblioteka\|Vatikanskoj biblioteci]] kao ''V'=codex Vaticanus-Palatinus gr. 126''.<ref name=cod/> Nakon prvog [[novi vijek\|novovjekog]] [[štamparstvo\|odštampanog]] izdanja, pojavilo se puno novih, danas se smatra da je ono iz [[1962]]. Gyule Moravcsika sas komentarima jedno od najboljih.<ref name=gul>{{cite web \| url =http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780884023791 \| title =''Commentary on the De Administrando Imperio'' Linija 93 ⟶ 91: \| publisher=Harvard University Press}}</ref> Što se tiče [[historija\|historijskih]] i [[geografija\|geografskih]] informacija, one su često zbunjujuće, jer se car u tadašnjoj maniri oslanjao na [[legenda\|legende]] i glasine (koje su onda kao i danas bile pune [[predrasuda]]), pa ima puno [[historičar]]a koji sumnjaju u točnost [[Konstantin Porfirogenit\|Konstantinovih]] tvrdnji, ali isto tako i puno onih koji ih uzimaju zdravo za gotovo. Pojedini kritičari sumjanju i u autentičnost (točnost) kasnijih prijepisa, odnosno smatraju ih kasnijim podmetnutim [[Falsificiranje\|falsifikatima]], što je inače bio čest običaj u to vrijeme. I pored svega ''De administrando...'' je i danas jedan od najvažnijih izvora za proučavanje [[historija\|historije]] [[Južni Slaveni\|Južnih Slavena]] i stare [[Toponimika\|toponimike]].<ref name=lex/> == Izvori ==

De administrando imperio – razlika između verzija