Razlike između izmjena na stranici "De administrando imperio"

Obrisano 139 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka uređivanja
{{infoboxInfobox Book |
| name = De administrando imperio
| title_orig = Πρὸς τὸν ἴδιον υἱὸν Ρωμανόν
| translator =
| image = [[Datoteka:Constantine VII Porphyrogenitus.jpg|280px]]
| image_caption = [[Drvorez]] sas likom [[car]]a [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]]
| author = [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]]
| illustrator =
| language = [[grčki jezik|grčki]]
| series =
| genre = [[Ljetopis|kronika]] - [[politika]]
| publisher =
| release_date = oko [[950]].
| media_type = [[manuskript]]
| pages =
| isbn =
| oclc =
| preceded_by =
| followed_by =
}}
'''De administrando imperio''' (prevedeno sas [[latinski jezik|latinskog]] ''O upravljanju carstvom'') je ime [[manuskript]]a kog je sredinom [[10. vijek]]a sastavio [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantski]] [[car]] [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]] kao priručnik za vođenje [[Spoljna politika|vanjske politike]] svom sinu -, [[Prestolonasljednik|prijestolonasljedniku]] [[Roman II|Romanu II]]<ref name=lex/> ([[959]].-[[963]]).
 
Kako je bio namjenjen samo njemu, car ga je tako i posvetio - '''Mom vlastitom sinu Romanu''' (Πρὸς τὸν ἴδιον υἱὸν Ρωμανόν), kasniji (danas općeprihvaćeni naziv) rezultat je prvog [[novi vijek|novovjekog]] objavljivanja kog je [[1611]]. napravio [[Nizozemci|Holanđanin]] [[Johannes Meursius]].<ref name=mar>{{cite web
| url =http://data.bnf.fr/12307614/johannes_meursius/
| title =''Johannes Meursius (1579-1639)''
 
== Nastanak ==
Porfirogenet je taj priručnik radio sas brojnim [[dvor]]skim savjetnicima, koristeći se isto tako sa svim državnim dokumentima iz tada ne baš velikog dvorskog [[arhiv]]a, ali i usmenim izvještajima koji su dolazili do dvora od [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|carskih]] službenika. Svi carevi suradnici i izvori na koje se oslanjao ostali su do danas anonimni, osim [[Teofan Ispovednik|Teofana Ispovednika]] kog je sam car naveo da se u izradi 21. poglavlja koristio njegovom [[Ljetopis|kronikom]] sas početka [[9. vijek]]a.
 
Smatra se da je taj spis u kom su opisani gotovo svi [[narod]]i koji su tad [[Granica|graničili]] sas [[bizantsko carstvo/Latinična verzijaBizant|Bizantskim carstvom]], nastao između [[949]]. -i [[955]].<ref name=hrv>{{cite web
| url =http://www.priznajem.hr/izdvojeno/iz-povijesti-nase-slavne-konstantin-vii-porfirogenet-hrvatima/
| title =''Iz povijesti naše slavne''
| publisher=Priznajem}}</ref>
 
On sadrži savjete o vođenju [[Etnička grupa|etnički]] miješanog [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|carstva]], kao i načine kako se boriti protiv stranih neprijatelja. [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin]] je u njega uklopio i svoja dva ranija rada; ''O narodima'' (puni naziv ''O upravljanju državom i različitim narodima'', [[grčki jezik|grčki]]: Περί Διοικήσεως τοῦ Κράτους βιβλίον καί τῶν διαφόρων Έθνῶν), u kojoj je opisao [[historija|historiju]] i karakter [[narod]]a koji su [[Granica|graničili]] sas [[bizantsko carstvo/Latinična verzijaBizant|carstvom]]; [[Avari|Avare]], [[Turci|Turke]], [[Pečenezi|Pečenege]], [[Kijevska Rusija|Kijevske Ruse]], [[Južni Slaveni|Južne Slavene]], [[Arapi|Arape]], [[Langobardi|Longobarde]], [[Armenci|Armence]] i [[Gruzijci|Gruzijce]], i spis ''O temama na istoku i zapadu'' (Περί θεμάτων Άνατολῆς καί Δύσεως, poznatog po [[latinski|latinskom]] imenu kao ''De Thematibus''), u kojoj se pozabavio nedavnom [[historija|historijom]] u tim [[bizantsko carstvo/Latinična verzijaBizant|carskim]] [[Tema (upravna jedinica)|temama]]. U to je uklopio vlastite [[politika|političke]] upute svome sinu [[Roman II|Romanu]].
On sadrži savjete o vođenju [[Etnička grupa|etnički]] miješanog [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|carstva]], kao i načine kako se boriti protiv stranih neprijatelja.
[[Konstantin Porfirogenit|Konstantin]] je u njega uklopio i svoja dva ranija rada; ''O narodima'' (puni naziv ''O upravljanju državom i različitim narodima'', [[grčki jezik|grčki]]: Περί Διοικήσεως τοῦ Κράτους βιβλίον καί τῶν διαφόρων Έθνῶν), u kojoj je opisao [[historija|historiju]] i karakter [[narod]]a koji su [[Granica|graničili]] sa [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|carstvom]]; [[Avari|Avare]], [[Turci|Turke]], [[Pečenezi|Pečenege]], [[Kijevska Rusija|Kijevske Ruse]], [[Južni Slaveni|Južne Slavene]], [[Arapi|Arape]], [[Langobardi|Longobarde]], [[Armenci|Armence]] i [[Gruzijci|Gruzijce]], i spis ''O temama na istoku i zapadu'' (Περί θεμάτων Άνατολῆς καί Δύσεως, poznatog po [[latinski|latinskom]] imenu kao ''De Thematibus''), u kojoj se pozabavio nedavnom [[historija|historijom]] u tim [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|carskim]] [[Tema (upravna jedinica)|temama]]. U to je uklopio vlastite [[politika|političke]] upute svome
sinu [[Roman II|Romanu]].
 
== Struktura ==
Sadržaj djela, podijelio je u četiri glavna poglavlja:
* Direktive za vođenje [[Spoljna politika|vanjske politike]] u tada najopasnijim područjima - [[Granica|granici]] na [[sjever]]u i onu prema [[Skiti]]ma.
* Pouke iz [[diplomacija|diplomatskih]] vještina, kako bi se uspješno pariralo [[Granica|graničnim]] [[narod]]ima
* Sveobuhvatni prikaz [[geografija|geografskih]] i [[Historija|historijskih]] prilika u većini okolnih zemalja i
* Sažetak nedavne [[historija|historije]], unutrašnje [[politika|politike]] i organizacije [[bizantsko carstvo/Latinična verzijaBizant|Bizantskog Carstva]].
 
U ukupno 53 poglavlja [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin]] je pokrio brojne teme, čak i tako bizarne kao što je [[Muhamed]]ova [[Genealogija|genealogija]] (poglavlje 14).
 
Poglavlja 1-8. i 10-12. ''De administranda...'' bave se [[politika|politikom]] prema [[Pečenezi]]ma i [[Turci]]ma, poglavlja 43-46 bave se u ono vrijeme aktuelnim pitanjima vezanim za [[Gruzija|Gruziju]] i [[Armenija|Armeniju]], dok se poglavlja 49-52. donose konkretne savjete od toga kako formirati [[administracija|administraciju]] do [[porez]]nog sistema u novostvorenim [[Tema (upravna jedinica)|temama]].
 
U poglavljima 29–36 donose se podatci o seobama [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]], i o njihovoj [[historija|historiji]] do polovice [[10. vijek]]a., o [[historija|historiji]] [[Dalmacija|dalmatinskih]] [[grad]]ova i [[Historijska geografija|historijskoj geografiji]] [[Jugoslavija|južnoslavenskih zemalja]], a u poglavljima 49–50 podatci o [[Južni Slaveni|Slavenima]] na [[Peloponez]]u.<ref name=lex/>
 
Poglavlje 30. -o [[Dalmacija (tema)|Tematemi DalmacijaDalmaciji]], naročito je važno za [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovnu]] [[HrvatiPovijest Hrvatske|hrvatsku]] [[historija|historiju]]. Tu se iznose ključni podatci o doseljenju [[Hrvati|Hrvata]] na prostore gdje danas žive. Jednako je značajno i poglavlje 31, u kojem se objašnjava porijeklo [[Hrvati|Hrvata]] i donose se podatci o njihovim običajima i društvenom uređenju, kao i o odnosu [[Hrvati|Hrvata]] i [[Avari|Avara]]. U poglavlju 29. razglaba se o sukobima sa starosjedilačkim [[Rimljani|romanskim]] stanovništvom, opisuje se [[Dalmacija]] i [[narod]]i koji u njoj žive.<ref name=lex/>
 
U poglavljima 29. - 31. govori se o [[Pokrštavanje|pokrštavanju]] i o sukobu [[Bugari|Bugara]] i [[Hrvati|Hrvata]] u doba [[Kralj Tomislav|Kralja Tomislava]].<ref name=lex>{{cite web
| url =http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32883
| title =''Konstantin VII. Porfirogenet''
| publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref>
 
U poglavlju 32. car raspravlja o [[Srbi|Srbima]], zemlji iz koje su se doselili - [[Bela Srbija|Bojki]], kao i o krajevima koje su naselili po [[Balkan]]u; [[Paganija|Paganiji]], [[Zahumlje|Zahumlju]] i [[Travunija|Travuniji]] kao i o njihovom [[Pokrštavanje|pokrštavanju]].<ref name=srb/>
 
[[Jezik]] i stil kojim se koristio [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin]] je prilično suhoparan, kao ilustracija neka Vam posluži ovo:
{{citat|O Hrvatima i zemlji u kojoj sada stanuju Hrvati, koji sada žive u predjelu Dalmacije jesu potomci nekrštenih Hrvata, također zvanih [[Beli Hrvati|Bijeli Hrvati]], koji žive iza Turaka (Mađara), i u susjedstvu [[Franačka|Franačke]], a za slavenske susjede imaju nekrštene [[Srbi|Srbe]] "Hrvati", na slavenskom jeziku znači: "oni koji imaju mnogo zemljišta". Ti isti Hrvati su došli i zatražili zaštitu kod [[Heraklije|Heraklija]], cara Bizantinaca, prije nego što su [[Srbi|Srbi]] zatražili zaštitu tog istog cara Heraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je car Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani ,,"Rimljani" zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i [[Srbi|Srbija]].}}</blockquote><ref name=srb>{{cite web
| url =https://www.stormfront.org/forum/t769268/
| title =''Константин Порфирогенит О управљању Царством''
 
== Historijat [[manuskript]]a ==
Iz [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantskihbizant]]skih vremena sačuvan je samo jedan jedini prijepis i to s kraja [[11. vijek]]a, kog je napravio neki Mihailo, [[sekretar]] [[Jovan Duka (cezar)|Jovana Duke]]. [[Manuskript]] je početkom [[16. vijek]]a preko [[Krf]]a stigao do [[Apeninski poluotok|Apenina]], a nakon tog je dospio u ruke [[francuska|francuske]] [[kralj]]ice [[Catherine de' Medici]], pa je preko nje [[1599]]. dospio u [[pariz|parišku]] Bibliothèque Nationale, gdje se čuva kao ''P'=codex Parisinus gr. 2009''<ref name=cod>{{cite web
| url =https://www6.dict.cc/wp_examples.php?lp_id=1&lang=en&s=undated
| title =''De Administrando Imperio''
| publisher=Online-Wörterbuch Englisch-Deutsch}}</ref>
 
Antonios Eparhus, [[Emigracija|Emigrantemigrant]] sas [[Krf]]a u [[Venecija|Veneciju]] - Antonios Eparhus, napravio je [[1509]]. prijepis tog [[manuskript]]a, on se danas čuva u [[Vatikanska biblioteka|Vatikanskoj biblioteci]] kao ''V'=codex Vaticanus-Palatinus gr. 126''.<ref name=cod/>
 
Nakon prvog [[novi vijek|novovjekog]] [[štamparstvo|odštampanog]] izdanja, pojavilo se puno novih, danas se smatra da je ono iz [[1962]]. Gyule Moravcsika sas komentarima jedno od najboljih.<ref name=gul>{{cite web
| url =http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780884023791
| title =''Commentary on the De Administrando Imperio''
| publisher=Harvard University Press}}</ref>
 
Što se tiče [[historija|historijskih]] i [[geografija|geografskih]] informacija, one su često zbunjujuće, jer se car u tadašnjoj maniri oslanjao na [[legenda|legende]] i glasine (koje su onda kao i danas bile pune [[predrasuda]]), pa ima puno [[historičar]]a koji sumnjaju u točnost [[Konstantin Porfirogenit|Konstantinovih]] tvrdnji, ali isto tako i puno onih koji ih uzimaju zdravo za gotovo.
 
Pojedini kritičari sumjanju i u autentičnost (točnost) kasnijih prijepisa, odnosno smatraju ih kasnijim podmetnutim [[Falsificiranje|falsifikatima]], što je inače bio čest običaj u to vrijeme.
 
I pored svega ''De administrando...'' je i danas jedan od najvažnijih izvora za proučavanje [[historija|historije]] [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] i stare [[Toponimika|toponimike]].<ref name=lex/>
 
== Izvori ==