Nacionalizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Vrtleska225 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika OC Ripper |
slike prebačene u iredentizam + dorada |
||
Red 1:
[[Datoteka:Països Catalans Mural Vilassar.JPG|thumb|[[Grafit]] iz [[Katalonija|Katalonije]] u [[Španija|Španiji]] koji glasi: ''"Jedna nacija, [[Katalonske zemlje|katalonska]]! jedan jezik, [[katalonski]]!"'']]
'''Nacionalizam'''
▲Nacionalizam je privrženost vlastitoj [[nacija|naciji]] i njenim interesima. <ref>Akomolafe, Olusoji A. “Nationalism.” ''Ethics, Revised Edition''. Ed. John K. Roth. Pasadena, CA: Salem Press, 2005.</ref> Pojam se takođe odnosi na doktrinu <ref>Gellner, Ernest. 1983. ''Nations and Nationalism.'' Ithaca: Cornell University Press.</ref> ili politički pokret <ref>Hechter, Michael. 2001. Containing Nationalism. ISBN 0-19-924751-X .</ref> po kojoj nacija definisana u okvirima etničke pripadnosti ili nacionalne kulture, ima pravo da konstituiše nezavisnu, [[suverenitet|suverenu]] ili autonomnu političku zajednicu, baziranu na zajedničkoj istoriji i sudbini. U svojim ekstremnim oblicima, [[fašizam|fašizmu]] u Italiji i Španiji i [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]] u Nemačkoj, u prvoj polovini 20. veka, nacionalizmi ove vrste zagovaraju autoritativnu državu sa ograničenim individualnim pravima građana, a u slučaju nacionalsocijalizma i [[antisemitizam]], superiornost arijevske rase i [[militarizam]]<ref name="Audi">Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica ''political philosophy''. Cambridge University Press 1995., 1999. ISBN 84-460-0956-0</ref>.
U nekim društvima nacionalizam se posmatra kao izrazito štetna pojava. [[Enciklopedija Jugoslavije]] iz [[1978]]. godine daje sledeću definiciju nacionalizma: ▼
{{quote|"Nacionalizam je kult sopstvene nacije koga karakteriše šovinistički odnos i raspirivanje mržnje prema drugim nacijama, a svoj najviši domet ispoljava kroz genocid i fizičko istrebljenje drugih naroda."<ref>''Nacionalizam'' u, Enciklopedija Jugoslavije, 1978.</ref>}}▼
Razvijeni pojam nacionalizma podrazumeva političku ideologiju, sistem vrednosti, predstava, načela, stavova, [[predrasuda]] i [[stereotip]]a, čije jezgro čini romantičarski kult naciona i nacionalne države, oko kojeg se ispredaju mitovi, legende koji se odnose na idealizovani nacionalni karakter i mistifikovanu nacionalnu istoriju. Osnovna socijalno-psihološka funkcija nacionalizma je formiranje i učvršćivanje nacionalnog identiteta, kao i buđenje i jačanje nacionalne svesti radi homogenizacije nacije i učvršćivanja nacionalne države. Suprotno, ekstremni slučajevi nacionalizma vode ka [[šovinizam|šovinizmu]].
==
[[Datoteka:Missolonghi.jpg|thumb|Borbe Grka za nacionalno oslobođenje od Otomanske imperije u [[19. vijek]]u.]]
Kao pojava, smatra se da je nacionalizam nastao s početka [[19. vijek|19. veka]] sa pojavom [[Romantizam|romantizma]] u [[umetnost]]i i [[književnost]]i i kao odgovor na univerzalnost [[Renesansa|renesanse]] i [[humanizam|humanizma]]. Pre pojave nacionalizma, kriterijum za razlikovanje među ljudima je uglavnom bila [[religija]]<ref name="Audi" />, a od početka [[novi vijek|novog veka]] ([[16. vijek|16. vek]]) do Napoleonovih ratova dolazi do formiranja jedinstvenih jezika, i tradicije se međusobno mešaju stvarajući veće grupe ljudi iste kulture. Ovo vremenom dovodi do stvaranja nacija, tj. velikih grupa ljudi koji govore istim jezikom, koji su iste vere i imaju sličnu tradiciju. Do [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878]]. godine stvorene su sve veće nacionalne države.
Linija 19 ⟶ 10:
Nacionalizam je doveo do pojave nacionalnih država (države čije su granice definisane jezičkim ili kulturološkim granicama, a ne osvojenim teritorijama kao što je to bio slučaj ranije). Ovaj fenomen je doveo do jednog od najvećih talasa promene karte [[Evropa|Evrope]]. Među novonastalim (nacionalnim) državama su [[Stvaranje Nemačke|Nemačka]] i [[Stvaranje Italije|Italija]] koje su ubrzo postale svetske velesile.
==
U svojim ekstremnim oblicima, [[fašizam|fašizmu]] u Italiji i Španiji i [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]] u Nemačkoj, u prvoj polovini 20. veka, nacionalizmi ove vrste zagovaraju autoritativnu državu sa ograničenim individualnim pravima građana, a u slučaju nacionalsocijalizma i [[antisemitizam]], superiornost arijevske rase i [[militarizam]]<ref name="Audi">Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica ''political philosophy''. Cambridge University Press 1995., 1999. ISBN 84-460-0956-0</ref>.
{{reflist|2}}▼
▲U nekim društvima nacionalizam se posmatra kao izrazito štetna pojava. [[Enciklopedija Jugoslavije]] iz [[1978]]. godine daje sledeću definiciju nacionalizma:
▲{{quote|"Nacionalizam je kult sopstvene nacije koga karakteriše šovinistički odnos i raspirivanje mržnje prema drugim nacijama, a svoj najviši domet ispoljava kroz genocid i fizičko istrebljenje drugih naroda."<ref>''Nacionalizam'' u, Enciklopedija Jugoslavije, 1978.</ref>}}
== Vidi još ==
* [[Patriotizam]]
* [[Šovinizam]]
* [[Nacionalizacija istorije]]
* [[Nacionalni mit]]ovi
* [[Hrvatski nacionalizam]]
* [[Srpski nacionalizam]]
== Izvori ==
▲{{reflist|2}}
== Eksterni linkovi ==
Linija 34 ⟶ 35:
{{Ideologije}}
[[Kategorija:Nacionalizam| ]]▼
[[Kategorija:Ideologije]]▼
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Država]]
▲[[Kategorija:Ideologije]]
▲[[Kategorija:Nacionalizam| ]]
|