Historija Bosne i Hercegovine – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Srednjevjekovna Bosna: Apsolutno pogrešno pozivanje na referencu i izvlačenje iz konteksta; naime, navedeni tekst uopšte nije stajao u referenci te je to ispravljeno i stavljeno onako kako u knjizi piše. |
|||
Red 119:
Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat, koji se vrlo brzo širi i uključuje u sebi mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do [[Rumunjska|Rumunjske]], tako da već [[1385]]. godine Bosanski franjevački vikarijat uključuje u sebi 35 franjevačkih samostana, od kojih su pak samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevački samostani u [[Visoko]]m, Lašvi, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Olovo (BiH)|Olovu]].
Godine [[1350]]. [[Srbija]] napada Bosnu. Cilj njene vojske, na čelu sa carom [[Dušan Silni|Dušanom]] bilo je vraćanje dijela južne Bosne, tačnije područje Huma (današnja [[Hercegovina]]), koje je Stjepan II Kotromanić priključio Bosni.
Cijelo vrijeme vladavine bana Stjepana II. Kotromanića, Bosna se privredno razvija, naročito u izvozu srebra, bakra i olova, a kuje se i bosanski dinar - Denarius. Udajom svoje kćerke Elizabete [[1353]]. godine za ugarskog kralja Ludovika I., tada jednog od najutjecajnijih evropskih vladara, podigao je ugled Bosni i lozu [[Kotromanići|Kotromanića]] približio svijetu više europske politike
| |||