Verzija na datum 5 juni 2017 u 15:03 pogledaj izvor Happyhards (razgovor \| doprinos) 398 izmena Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje ← Starija izmjena		Verzija na datum 5 juni 2017 u 15:07 pogledaj izvor Happyhards (razgovor \| doprinos) 398 izmena Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje Novija izmjena →
Red 58: Danas se smanjila opasnost od konvencionalnog vojnog sukoba i masovne uporabe teško naoružanih [[vojna postrojba\|postrojbi]], ali, pojavili su se novi izazovi koji sve članice stavljaju pred nove dileme na koje treba pronaći adekvatan odgovor. Nove su prijetnje po naravi drukčije od onih iz doba [[Hladni rat\|Hladnog rata]]. Nove su zadaće NATO borba protiv novih prijetnji: [[terorizam\|terorizma]], proizvodnje i proliferacije [[oružje za masovno uništenje\|oružja za masovno uništenje]], opasnosti koje prijete iz takozvanih neuspjelih ili slabih država te mora djelovati preventivno kako bi se u budućnosti spriječile takve opasnosti. Posljednjih godina NATO uspostavlja načine borbe protiv suvremenih opasnosti koje ugrožavaju sigurnost i stabilnost. Upravljanje krizom ("''crisis management''") i mirovne operacije za očuvanje i održavanjem mira ("''peacekeeping''" i "peace-support") neki su od načina djelovanja suvremenog Sjevernoatlantskog saveza u odgovoru na nove izazove. Nakon pada komunizma i završetka Hladnog rata, Sjevernoatlantskom savezu pridružile su se zemlje bivše članice nekadašnjeg Varšavskog ugovora. Tako su članicama Saveza [[1999.]] godine postale Češka, Mađarska i Poljska. Uspješan primjer prve tri postkomunističke članice potaknuo je i druge da se čvrsto opredijele za pristupanje Savezu kao najbolji način ostvarenja dugoročne stabilnosti. Savezu [[2004.]] godine pristupaju Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija, a pozivnicu za članstvo na samitu u Bukureštu [[2008.]] godine dobile su Hrvatska i Albanija, koje su ušle već sljedeće, [[2009.]] godine, dok se Crna Gora pridružila Savezu [[2017.]] godine. Od 1999. godine sve aspirantice za članstvo sudjeluju u takozvanom Akcijskom planu za članstvo koji nudi praktične savjete i pomoć da se države što bolje pripreme za članstvo u Savezu. Trenutačni kandidati za članstvo su [[Bosna i Hercegovina~~]], [[Crna Gora~~]] i [[Makedonija]]. Makedonija je ispunila sve uvjete za članstvo istodobno kada i Hrvatska i Albanija, ali pristupanje Makedonije NATO-u je blokirala Grčka zbog spora oko naziva države Makedonije. == Države članice ==

NATO – razlika između verzija