Vogošća – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 191:
== Privreda ==
U privrednoj strukturi šire regije [[rudarstvo]] i industrija predstavljaju dominirajuće oblasti u privređivanju.
Za opštínu Vogošću se može reći da je to značajni industrijski centar i da spada u red industrijski razvijenih krajeva, jer je industrija dominirajuća privredna grana. Do 1992 godine oko 90% od ukupnog BDP otpadalo je na industriju, a ostatak na sve ostale grane privrede. Oko 80% od ukupnog broja zaposlene radne snage u privredi ove opštine je bilo zaposleno u industriji.Izgradnja i dalji porast industrijskih kapaciteta PRETIS-a uslovilo je jači priliv radne snage iz obližnjih naselja i njihov prelazak iz poljoprivrednog u industrijski sektor. Međutim, od metaka i granata u mirnodopskom dobu, a po Staljinovoj smrti i ukidanju INFORMBIRO-a, dakle eliminacijom pretnje od agresije zemalja tzv. Istočnog bloka i dolaskom Nikite Hruščova u Beograd i ponovnom normalizacije odnosa sa SSSR-om, polovinom 50-tih godina kao osnovni problem nametnulo se postepeno smanjivanje namjenske proizvodnje i nedovoljna iskorištenost proizvodnih kapaciteta, kao i višak radne snage. Problem je sa uspjehom riješen prelaskom na proizvodnju artikala široke potrošnje. U PRETIS-u se počelo proizvoditi aluminijumsko posuđe, širom bivše Jugoslavije i danas je, po svom kvalitetu i brendu, poznat "PRETIS-ov" lonac, butan boce, razni bicikli i motockili, aluminijumska ambalaža, kotrljajući ležajevi, gvozdene i limene konstrukcije i sl. proizvodi. Širom zemlje su bile poznate vespe Prima-3 i Prima-5 (jednu takvu vespu vozila je i svjetski poznata srpska glumica Beba Lončar u tada popularnom domaćem filmu "Ljubav i moda") Vogošćanski motori "NSU" i "Maksi" takođe su bili na daleko poznati. Od sredine 1965 počela je proizvodnja i montaža automobila NSU-princ (PRETIS-1000.) PRETIS je godišnje sklapao 5000 kom ovih popularnih vozila. Proizvodi sa znakom PRETIS-a postaju poznati ne samo u bivšoj SFRJ nego i u inostranstvu, naročito u Africi i Aziji. PRETIS se sa svojim proizvodima pojavljuje na privrednim sajmovima i izložbama u inostranstvu. 1962 godine donesena je odluka o integrisanju ove fabrike sa fabrikom bicikla "Lasta" sa Ilidže. Ideja o pripajanju ova dva proizvođača bicikla nije bila nova. Ovo je urađeno iz razloga racionalizacije proizvodnje i smanjenja troškova proizvodnje bicikla. Bicikl je sada bio nešto povoljniji za jugoslovenskog kupca. Ovaj vid proizvodnje nazivao se kooperacija jer je PRETIS proizvodio jedne dijelove bicikla a Lasta druge. Od Beogradske konferencije nesvrstanih, 1961 godine, namjenska industrija PRETIS-a polako počinje da se oporavlja a naročito krajem 60-tih godina, tačnije poslije kratkotrajnog izraelsko-egipatskog rata, 1967, odnosno kada stručnjaci PRETIS-a počinju sa razvojem i izradom novog oružja. Tih godina je predsjednik Tito posjetio pogone PRETIS-a i uskoro je počelo zanavljanje proizvodnih postrojenja. Već 1968 godine sva namjenska industrija BiH se integrisala u jedno preduzeće, UNIS,Sarajevo. U sastav UNIS-a su ušle firme PRETIS,Vogošća, "Pobjeda" Goražde, "Igman" Konjic i "Slavko Rodić" Bugojno. Ova integracija je predstavljala veliki zamajac industrijskoj proizvodnji u cijeloj BiH. Tadašnji "PRETIS-ov" pogon 1000 se izdvojio u zasebnu jedinicu i uspostavivši saradnju sa vodećim svjetskim proizvođačem kotrljajućih ležaja SKF–om [[Geteborg]] iz [[Švedska|Švedske]] sagradilo novu, modernu fabriku valjčanih ležaja, u tvorničkom krugu PRETIS-a. Obzirom da se krajem 60-tih ugasila i proizvodnja automobila NSU-princ, rukovodstvo UNIS-a je 1972 sklopilo ugovor sa čuvenim proizvođačem automobila [[Volkswagen]]om iz Volsburga, [[Njemačka|Njemačke]] koji je ustvari i kupio akcije "NSU"-a i "Audija", o sklapanju popularnog vozila VW-buba 1200j u svojim pogonima u Vogošći. Zajedničkim kapitalom počela je izgradnja nove fabrike automobila TAS u Vogošći. Prva buba izašla je sa trake 1972 a posljednja 1976 godine. Poslije toga se počeolo proizvoditi na daleko čuveno vozilo Golf. Prvi golf sa montažne trake sišao je 1976 ali je proizvodnja počela tek slijedeće. Prvo se proizvodio standardni Golf a od 1985 i čuvena Golf dvojka. Razvoj UNIS-ove fabrike TAS u Vogošći imao je velikog uticaja i na razvoj drugih opština u BiH u kojima su bili njeni kooperanti poput UNIS-ove Fabrike automobilskih stakala u Bosanskom Šamcu i UNIS-ove tvornice akumulatora "TESLA", Brčko. Danas se u pogonima TAS-a sklapa neznatan broj Škoda-felicija. Proizvodnja aluminijumskog posuđa je dislocirana u Rogaticu, gdje je UNIS, sa čuvenom italijanskom firmom LAGOSTINA otvorio novu fabriku.Pred samo potpisivanje dejtonskog sporazuma srpske vlasti i pripadnici VRS su razmontirali i odvezli na teritorij općine Pale veliki dio mašinskog parka ovdašnjih fabrika, a koji, u ratnom vihoru nije bio uništen, i montirale ga u novo sagrađenu fabriku pod nazivom "PRETIS" u Mokrom, dok je TAS-ov lager automobila golf pokraden. Prvu pljačku ovih vozila organizovali su pripadnici iz redova bošnjačkog naroda krajem aprila 1992 godine. Naime,oni su provalili u tvornicu kroz kapiju iz pravca Hotonja i izvukli veliki broj vozila. U jednom trenutku kolona tih ukradenih vozila se protezala od tvornice sve do iza Kobilje Glave. Dalju krađu spriječila je VRS podižući rampu. Kasnije su pripadnici srpskog naroda, uz prećutnu saglasnost vogošćanskih vlasti, nastavili pljačku ovih vozila. Zbog načina na koji je TAS opljačkan stiče se utisak da je možda bilo nekog prećutnog dogovora između srpske i bošnjačke strane oko podijele ovog "plijena".
Tokom [[1980-tih]] godina općina Vogošća je zabilježila najstabilniji i najdinamičniji razvoj i bila prepoznatljiva po vrlo visokom nivou razvijenosti u području [[industrija|industrije]]. Vogošća je bila druga općina u bivšoj Jugoslaviji po razvijenosti tj. nivou nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, odmah iza slovenačkog (Titovog) Velenja. Takvom stanju u najvećoj mjeri doprinjeo je razvoj [[automobilska industrija|automobilske industrije]] i industrije valjčanih ležaja.
Za vrijeme stare Jugoslavije stanovnici ovog kraja bavili su se isključivo zemljoradnjom i stočarstvom. To je bila tzv. ekstezivna poljoprivredna proizvodnja. Glavni poljoprivredni proizvodi bili su mlijeko i mliječni proizvodi sa kojima se pomalo trgovalo. Gajile su se sve vrste žitarica, zatim voće, uglavnom šljive, jabuke i kruške, dok se povrće, zbog nedostatka fizičke radne snage, konfiguracije terena i zaostalosti stanovništva slabije uzgajalo, mada je zemljište veoma pogodno za uzgoj krompira, mrkve, pasulja i crvenog luka. Višak poljoprivrednih proizvoda se nosio u Sarajevo na pijacu, što konjima, što na leđima, zavisino od imovinskog stanja seljaka. Uslovi za stočarstvo su bili veoma povoljni ali su i tu rezultati izostali obzirom da su uzgajani mali brdski konj, bosanska krava buša te ovca pramenka. Opet je u pitanju loša pasmina domaćih autohtonih životinja kao i zaostalost poljoprivrednika, mada, ruku na srce, zbog nedostatka planinskih pašnjaka okolina Vogošće i nije povoljna za razvoj ovčarstva. Svinjarstvo je na području ove općine veoma slabo razvijeno obzirom na dominirajuće muslimansko stanovništvo koje iz religioznih razloga ne jede ovu vrstu mesa. Trgovalo se i drvetom za ogrev i drvenim ugljem (ćumurom), koji se na konjima donosio u Sarajevo, najčešće iz Gore i Kamenice. Šume u vogošćanskom kraju su,, bez obzira na brojnost, veoma slabog kvaliteta. Nema tzv. stoljetnih šuma. Tu je više zastupljena mlada šuma i šikara, a crnogorice skoro da i nema, mada se 60-tih godina prošlog vijeka pokušavalo sa pošumljavanjem na području Debelog brda i Kobilje Glave. Poljoprivreda je danas tek uzgredna gospodarstvena grana na teritoriji ove općine.
| |||