Kraški proces – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Уклањање сувишних унутрашњих веза
Red 93:
* ''[[uvala|Uvale]]''. - Uvale predstavljaju veće zatvorene depresije, od hektometarskih do kilometarskih dužina i širina, dekametarskih do hektometarskih dubina. Dno im je najčešće zaravnjeno, pokriveno tanjim [[eluvijalni proces|eluvijumom]], odnosno crvenicom decimetarske debljine. Vrlo se često javljaju na dnu suvih, napuštenih rečnih dolina u krasu. U [[geomorfologija|geomorfološkom]] smislu, uvale ne predstavljaju nov, poseban oblik površinskog kraškog [[reljef]]a<ref name="gmf"/>.
[[Datoteka:RakovSkocjan-MaliNaravniMost.jpg|thumb|left|150px|[[Prirodni most]] u parku prirode [[Rakov Škocjan]], [[Slovenija]]]]
* ''[[kraško polje|Kraška polja]]''. - Kraška polja su regionalne [[depresija|depresije]] u [[kras]]u. Njihove dužine su od kilometarskog do dekakilometarskog reda veličina, dok su dubine hektometarske. Dna kraških polja su zaravnjena i zasuta akumulacionim materijalom. Debljina tog materijala nekada prelazi i stotinu metara. [[Geneza]] kraških polja ne može se vezati za kraški proces<ref name="gmf1"/>. Malo je verovatno da kraška polja nastaju snižavanjem prečaga između [[vrtača]] i [[uvala]], zbog toga što je [[hemija|hemijski]] proces [[solvatacija|rastvaranja]] vrlo spor, pa je gotovo nemoguće da se u vremenu u kome se dešava taj proces ne dešavaju intenzivni tektonski pokreti. Takođe, malo je verovatna tačnost objašnjenja po kome kraška polja nastaju dejstvom [[fluvijalni proces|fluvijalnog procesa]], zbog toga što su [[rečna dolina|rečne doline]] u krasu uske i imaju karakter [[klisura (razvrstavanje)|klisura]] ili [[kanjon]]a, a nikako širokih i prostranih [[kotlina]], kakva su kraška polja. Zbog toga se objašnjenje nastanka kraških polja traži u endogenoj aktivnosti terena izgrađenih od rastvorljivih stena. Kraška polja su, dakle, regionalne depresije, nastale tektonskim tonjenjem terena, čije strane i dno, kasnije bivaju obrađeni kraškim procesom. Po oblikovanju, pojedina, manja, kraška polja mogu se povezati sa fluvijalnim procesom. Po genezi, kraška polja u celini pripadaju endogenom, tektogenom tipu [[reljef]]areljefa<ref name="gmf"/>. Sa [[hidrogeologija|hidrogeolškog]] aspekta, kraška polja mogu biti suva, periodično plavljena ili stalno plavljena<ref name="khyd">Milanovic P. 1981. ''Karst Hydrogeology''. Colorado, USA: Water Resources Publications</ref>.
* ''[[prirodni most|Prirodni mostovi]]''. - Prirodni mostovi su specifični i retki fenomeni kraških oblika [[reljef]]areljefa. Nastaju oburvavanjem [[pećina|pećinskih]] tavanica iznad snažnih podzemnih vodenih tokova ili iznad plitkih [[kaverna|kaverni]]<ref name="opglg">Pešić L. 2001. ''Opšta geologija - Egzodinamika''. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet</ref>. Ove prirodne [[stene|stenske]] svodove u istočnoj [[Srbija|Srbiji]] nazivaju ''prerastima''<ref name="opglg"/>. Najpoznatije prerasti se nalaze na reci [[Vratna (reka)|Vratni]] kod [[Negotin]]a i rečici Prerast kod [[Majdanpek]]a, sa impozantnim visinama otvora od 34 m i dužinama mostova od 45 m<ref name="kpj">Krešić N. 1988. ''Karst i pećine Jugoslavije''. Beograd: Naučna knjiga</ref>.
 
=== Podzemni kraški reljef ===
Red 128:
[[Datoteka:Postojna cave - The Concert Hall.jpg|thumb|left|180px|Stalaktiti u [[Postojnska jama|Postojnskoj jami]], [[Slovenija]]]]
* ''Stalaktiti''. - Oni nastaju na tavanicama podzemnih prostorija i vise. Voda zasićena rastvorom kalcijum - bikarbonata proceđuje se kroz uske pukotine na vrhu podzemnih prostorija. Na izlazsku iz pukotine izlučuje se [[kalcijum karbonat|kalcijum-karbonat]] u vidu deblje ili tanje cevčice. Kroz cevčicu se i dalje proceđuje [[voda]], tako da su stalaktiti šuplji.
[[Datoteka:Postojnska jama05072008.jpg|thumb|desno|180px|Stalagmiti u [[Postojnska jama|Postojnskoj jami]], [[Slovenija]]]]
* ''Stalagmiti''. - Voda koja se proceđuje kroz stalaktite izlučuje jedan deo rastvorenog kalcijum - bikarbonata na kraju stalaktita. Osatak rastvora pada u kapima vode na pod podzemne prostorije. Pri udaru se oslobađaju [[ugljen-dioksid]] i [[voda]], a preostali [[kalcijum karbonat|kalcijum-karbonat]] taloži se u vidu stubića, koji raste od poda podzemne prostorije. Za razliku od stalaktita, stalagmit je potpuno ispunjen.
* ''Pećinski stubovi''. - Stalaktiti rastu od tavanice naniže. Stalagmiti se povećavaju od poda podzemne prostorije naviše. Njihovim spajanjem nastaju pećinski stubovi, najrazličitijih izgleda i boja, a dimenzija od metarskih do dekametarskih veličina. Stubovi imaju ulogu ojačavanja podzemnih prostorija i sprečavanja daljeg oburvavanja i stropoštavanja njihovih tavanica.