Razlike između izmjena na stranici "Primati"

Obrisano 90 bajtova ,  prije 3 godine
m/м
Уклањање сувишних унутрашњих веза
m/м (Уклањање сувишних унутрашњих веза)
 
 
I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]].
[[Datoteka:Gorilla04.jpeg|thumb|300px|left|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specializirani na lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili kukcožderi, no većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. No mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]])
 
=== Razmnožavanje ===
Moguće je da prvi tarzoidi ([[avetnjaci]]) evoluirali iz neke grupe primitivnih [[lemuri|lemura]]. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji u [[filogenetika|filogenetičkoj]] diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjim [[tupaja]]ma (''Tupaiidae'') sličnih protoprimata.
 
Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pra[[lemuri|lemura]]pralemura), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holarktik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis'' i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''.
 
Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih [[lemuri|lemura]], ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta.
To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz [[oligocen]]aoligocena i [[miocen]]a) praprimata iz [[Amerika|J. Amerike]], kao što su: ''Branisella'', ''Homunculus'', ''Trembacebus'', ''Dolichocebus'', ''Stirtonia'', ''Neosaimiri'', ''Cebupithecia'' i drugi.
 
Pronađeni su [[fosil]]ifosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'', ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'') potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' ([[oligocen]] [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'', ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus'' i ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna.
 
U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših [[uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]] i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[orangutani]], [[čimpanze]] i [[gorile]]), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u [[fosil]]nifosilni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]] svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji [[giboni]]. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim [[osobina]]maosobinama.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref>
<ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?". In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer , London, ISBN 978-1-4020-9979-3.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. OCLC 829099073.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Lista familija recentnih primata sa mogućim rangiranjem [[Taksonomija|taksonomskih]] kategorija.<ref name="MSW3">{{MSW3 Groves|pages=111–184|id=12100001}}</ref><ref name=Cartmill2011>{{cite book | last1 = Cartmill | first1 = M. | last2 = Smith | first2 = F. H. | title = The Human Lineage | publisher = John Wiley & Sons | year = 2011 | isbn = 978-1-118-21145-8 | url = https://books.google.com/books?id=X058kYnhxC0C&pg=PA90}}</ref><ref name="Mittermeier2008">{{cite journal|title=Lemur Diversity in Madagascar|author= Russell Mittermeier, Ganzhorn, J., Konstant, W., Glander, K., Tattersall, I., Colin Groves, Rylands, A., Hapke, A., Ratsimbazafy, J., Mayor, M., Louis, E., Rumpler, Y., Schwitzer, C. & Rasoloarison, R.|journal=International Journal of Primatology|doi=10.1007/s10764-008-9317-y|pages=1607–1656|volume=29|issue=6|date=December 2008}}</ref><ref name=SAP>{{cite book | author = Rylands, A. B. & Mittermeier, R. A. | title = South American Primates: Comparative Perspectives in the Study of Behavior, Ecology, and Conservation | chapter = The Diversity of the New World Primates (Platyrrhini) | publisher = Springer | editor = Garber, P. A., Estrada, A., Bicca-Marques, J. C., Heymann, E. W. & Strier, K. B. | isbn = 978-0-387-78704-6 | year = 2009}}</ref> Ostale klasifikacije su također u upotrebi. Na primjer, alternativna klasifikacija, recentne pripadnike grupe ''Strepsirrhini'' dijeli u dva infrareda: ''Lemuriformes'' ''Lorisiformes''. Treba, međutim, zapaziti da je uvođenje kategorija '''[[Strepsirrhini]]''' i '''[[Haplorrhini]]''' unijelo novu konfuziju u ionako nekonzistentnu klasifikaciju reda ''Primates''. Bez dvojbe se može konstatirati da je u raspoloživoj udžbeničkoj literaturi gotovo nemoguće naći svije apsolutno podudarne podjele na niže [[biosistematika|biosistematske]] kategorije. Dodatnu zbrku u ovo područje biosistematike unosi i flagrantno ignoriranje '''Kodeksa zoološke nomenklature''' u većini takvih pokušaja, kao i u ovom koji slijedi.
* '''Red Primates'''
** '''Podred ''[[Strepsirrhini]]''''': [[lemuri]], galago lorisidi
*** Infrared ''Lemuriformes''
**** Superfamilija ''Lemuroidea''
***** [[Familija]] ''Cheirogaleidae'': patuljasti lemuri o mišoliki lemuri (34 vrste)
***** [[Familija]] ''Daubentoniidae'': aj-aj (jedna vrsta)
***** Familija ''Lemuridae'': prstenorepi lemuri i srodnici (21 vrsta)
***** Familija ''Lepilemuridae'': "zabavljački" lemuri (26 vrsta)
***** [[Familija]] Indriidae: runasti lemuri i srodnici (19 vrsta)
**** Superfamilija ''Lorisoidea''
***** Familija ''Lorisidae'': lorisidi (14 vrsta)
***** Familija ''Galagidae'': galagoi (19 vrsta)
** '''Podred ''[[Haplorrhini]]''': tarzijusi, repati i [[veliki majmuni]]
*** Infrared ''Tarsiiformes''
**** Familija ''Tarsiidae'': tarzijusi ([[avetnjaci]]) (11 vrsta)
*** Infrared ''Simiiformes'' (ili ''[[Anthropoidea]]'')
**** Parvordo ''[[Platyrrhini]]'': [[Majmuni Novog svijeta]]
***** [[Familija]] ''Callitrichidae'': marmoseti i tamarini (42 vrste)
***** Familija ''Cebidae'': kapucini i vjeveričasti majmuni (14 vrsta)
***** Familija ''Aotidae'': noćni ili sovasti majmunini(duroukuli) (11 vrsta)
**** Parvordo ''Catarrhini''
***** Superfamilija ''Cercopithecoidea'' repati [[majmuni Starog svijeta]]
****** Familija ''Cercopithecidae'': [[majmuni Starog svijeta]] (138 vrsta)
***** Superfamilija ''Hominoidea''
****** [[Familija]] ''[[Hylobatidae]]'': [[giboni]] ili "mali majmuni" (17 vrsta)
****** [[Familija]] ''[[Hominidae]]'': [[veliki majmuni]], uključujući i [[čovjek|ljude]] (sedam vrsta)
Drugi primati su definisani po [[Carl Linnaeus|Karlu Lajnesu]] 1758. godine, u [[10. izdanje Sistema prirode|desetom izdanju]] njegove knjige ''[[Systema Naturae]]'',<ref>{{cite book | author = Linnaeus, C. | year = 1758 | title = Sistema naturae per regna tria Naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus differentiis, synonimis locis. Tomus I | publisher = Impensis direct. Laurentii Salvii, Holmia | pages = 20–32}}</ref> za rodove ''[[Homo (rod)|Homo]]'' (ljudi), ''[[Simia]]'' (drugi čovekoliki majmuni i majmuni), ''[[Prstenorepi lemur|Lemur]]'' (prosimijani) i ''[[Vespertilio]]'' (šišmiši). U prvom izdanju iste knjige (1735), on je koristio ime [[Anthropomorpha]] za ''Homo'', ''Simia'' i ''[[Bradypus]]'' (lenjivci).<ref>{{cite book | author = Linnaeus, C. | year = 1735 | title = Sistema naturae sive regna tria Naturae systematice proposita per classes, ordines, genera, & species| publisher = apud Theodorum Haak, Lugduni Batavorum | pages = s.p.}}</ref> Godine 1839, [[Henri Marie Ducrotay de Blainville]], sledeći Linnaeus i imitirajući njegovu nomenklaturu, uspostavio je red [[Secundates]] (uključujući podredove [[Šišmiši|Chiroptera]], [[Insectivora]] i [[Carnivora]]), [[Tertiates]] (ili [[Glires]]) i [[Quaternates]] (uključujući [[Gravigrada]], [[Pachydermata]] i [[Ruminantia]]),<ref>{{cite book | author = Blainville, H. | year = 1839 | chapter = Nouvelle classification des Mammifères | title = Annales Françaises et Etrangères d'Anatomie et de Physiologie Appliquées à la Médicine et à l'Histoire Naturelle, 3| pages = 268–269}}</ref> ali ta nova dodatna klassifikacija nije prihvaćena.
37.793

izmjene