Jean-François Champollion – razlika između verzija

[[FileDatoteka:Jean François CHAMPOLLION.jpeg|thumb|'''Jean-François Champollion''']]

'''Jean-Francois Champollion''' ([[Figeac]], [[23. prosinca]] [[1790]]. – [[Pariz]], [[4. ožujka]] [[1832]].). [[Francuska|francuski]] znanstvenik, [[Filologija|filolog]] i [[Srednji istok|orijentalist]], i smatra se ocem moderne [[egiptologija|egiptologije]].

Champollion je preveo dijelove [[kamen iz Rosette|kamena iz Rozete]], otkrivajući sličnost egipatskog jezika s [[koptski|koptskim]]m. Otkrio je da je sustav egipatskog pisma kombinacija fonetskih (zvučnih) i ideogramskih (slikovnih) znakova.

Champollion je rođen u Figeacu u [[Francuska|Francuskoj]], bio je posljednje od sedmero djece (od kojih je dvoje umrlo prije njegovog rođenja). Nekoliko godina živio je u [[Grenoble|Grenoblu]], a već kao dijete pokazao je izuzetan dar za [[lingvistika|jezike]].

Već do 16. godine svladao je desetak jezika uključujući [[koptski]], a postao je zaljubljenik u [[Drevni Egipat|staroegipatsku]] kulturu u doba kad je bila vrlo malo poznata. Champollionov interes za egiptologiju uvelike je bio inspiriran [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovim]] osvajanjima u Egiptu u razdoblju [[1798.]]–[[1801. ]] godine.

Do 20. godine Champollion je naučio [[Latinski jezik|latinski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[sanskrt]], [[amharski]], [[Iran|avestanski]], [[Iran|pahlavi]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Sirija|sirijski]], [[Kaldejski jezik |kaldejski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Etiopija|etiopski]] i [[Kineski jezik|kineski]]. Godine [[1809. ]] postao je [[asistent]] - [[profesor]] na odsjeku [[povijest|povijesti]]i Grenoblea.

Obzirom na njegov interes za orijentalne jezike, naročito koptski, povjereno mu je dešifriranje novotkrivenog kamena iz Rozete. Razdoblje od [[1822. ]] – [[1824. ]] godine proveo je na tom zadatku te je uspoređivao grčki natpis kamena iz Rozete s hijeroglifskim pismom drugih egipatskih spomenika.

Otkrio je određena slova i došao do zaključka da egipatsko pismo uključuje zvučne i slikovne znakove. Prvi je odgonetnuo imena ''[[Kleopatra]]'' i ''[[Ptolomejevići|Ptolomej]]'', a uočio je i razliku između hijeroglifskog pisma i kasnijih jednostavnijih verzija (hijeratsko i demotsko pismo). Rezultate svojeg rada objavio je u ''Précis du système hiéroglyphique'' iz [[1824.]] godine. Danas njegovo otkriće predstavlja temelj moderne egiptologije.

Champollion je također otkrio važnost [[Torino|Torinske]] kraljevske liste ili Torinskog kanona (iz Egipatskog muzeja u Torinu), jedinstvenog [[papirus|papirusa]]a iz doba kralja [[Ramzes II. | Ramzesa II.]] koji sadržava popis svih staroegipatskih stvarnih i mitskih [[Popis faraona|vladara]], kao i imena [[bogovi| božanstava]] iz [[Preddinastijski period|predfaraonskog]] doba.

Champollion je [[1826. ]] godine utemeljio egipatsku zbirku muzeja [[Louvre|Louvra]] i postao profesor egiptologije na Collège de France. [[Datoteka:Bande construction.png|250px|mini|Champollionovo egipatsko pismo, tipografija iz 1836. godine]]

[[Engleska|Englez]] [[Thomas Young]] je drugi znanstvenik koji se smatra najzaslužnijim za razumijevanje egipatskog pisma. Young je svoj rad temeljio na radu [[Švedska|švedskog]] [[diplomat|diplomata]]a Akerblada koji je istraživao demotski alfabet od 29 slova, uvjeren da je isključivo [[fonetika|fonetski]].

Do godine [[1814. ]] Young je u potpunosti preveo demotski tekst kamena iz Rozete, pri čemu je sastavio listu od 86 demotskih riječi.

Young je potom proučavao hijeroglifski alfabet i učinio određeni napredak, no smatrao je da se radi o prijevodu (demotsko i hijeroglifsko pismo), dok je ustvari bila riječ o [[parafraza|parafrazama]]ma.

Godine [[1823. ]] objavio je ''Account of the Recent Discoveries in Hieroglyphic Literature and Egyptian Antiquities''. Neki od Youngovih zaključaka pojavili su se u znamenitom članku ''Egipat'' kojega je napisao za [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiju Britannicu]] [[1818. ]] godine.

[[Ippolito Rosellini]], utemeljitelj [[Italija|talijanske]] egiptologije, doputovao je [[1827.]] godine u [[Pariz]] s u svrhu proučavanja hijeroglifa po Champollionovoj metodi.

Ova dva filologa postali su veliki prijatelji te su odlučili organizirati ekspediciju u [[Egipat]] kako bi potvrdili valjanost svojih otkrića. Ova znanstvena misija, poznata kao ''Francusko- [[Toskana|toskanska]] ekspedicija'', ostvarena je uz pomoć toskanskog [[vojvoda|vojvode]] [[Habsburg| Leopolda II. ]] i francuskog kralja [[Karlo X., kralj Francuske|Karla X. ]] .

Predvođena samim Champollionom, ekspedicija s 14 članova krenula je [[21. srpnja | 21.srpnja]] [[1828.]] brodom iz [[Tulon | Tulona]]a prema Egiptu. Plovili su uzvodno rijekom [[Nil]] te pritom proučavali brojne spomenike i natpise, a otkrića su kasnije objavljena u ''Monuments de l'Egypte et de la Nubie'' ([[1845]]).

No ova je ekspedicija postala poznata i po destrukciji staroegipatskih spomenika. Pri istraživanju [[Dolina kraljeva|Doline kraljeva]], Champollion je nepovratno oštetio grobnicu [[Seti I. | Setija I.]] , odnoseći dvije velike zidne slike (zrcalne scene), koje se danas nalaze u Louvru i firentinskom muzeju.

* [http://www.lib.uchicago.edu/cgi-bin/eos/eos_title.pl?callnum=PJ1135.C45 Champollion: Grammaire Egyptienne]

[[categoryKategorija:Francuski znanstvenici]]

[[categoryKategorija:Jezikoslovci]]

[[categoryKategorija:Egiptologija]]

[[uk:Шампольон Жан-Франсуа Шампольйон]]