Razlike između izmjena na stranici "Neolit"

Obrisano 1.620 bajtova ,  prije 5 godina
m
Vraćene izmjene Yahadzija (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357
m (Vraćene izmjene Yahadzija (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357)
{{Neolit}}
 
'''NeolitNeolitik''' – nazivan i po [[anglizam]]skom pridjevu (''neolithic'') kao '''neolitik''' – je mlađe [[kameno doba]]. Ime dobiva od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''neos'' = nov i ''lithos'' = kamen.
 
Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
 
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''[[neolitska revolucija|neolitskeneolitičke revolucije]]''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
 
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima(gospodarskom, društvenom, duhovnom)osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
 
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički Jerihon A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji (Cipru) i u grčkoj Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u [[Anadolija|Anadoliji]]Anatoliji i do početaka stvaranja gradova.
 
== Neolitske kuće ==
[[Datoteka:Okolišta (2).jpg|mini|thumb|300px|Rekonstrukcija neolitske naseobine Okolišta kod [[Visoko]]g]]
 
Od objekata za svakodnevni život, poznato je više vrsta [[zemunice|zemunica]], koje su se bile potpuno ili samo djelimično ukopane, ili su bili čitavi iznad tla. Među njima postoji i razlika u konstrukciji i načinu građenja.
 
Neke su pravljene samo od zemlje, ali i takvih čiji su zidovi ojačavani skeletnim sistemima od kolja ili greda. Opće obilježje svih [[zemunica]] je građevinski materijal tj. zemlja, po čemu su i nazvane.
[[Datoteka:Tuzla-Park sojenica.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija sojeničkog naselja u Tuzli]]
 
Neolit je na području [[Balkan]]a počeo je oko 5500. godine p. n. e., a trajao je sve do 2000. godine p. n. e. Osnovna obilježja neolita su razvoj zemljoradnje i stočarstva, pripitomljenje životinja, te pojava stalnih naselja tj. prelazak na sjedilački način života.
 
Tako, na primjer, prema [[Alojz Benac|Alojzu Bencu]], u Bosni i Hercegovini postoji veći broj nalazišta iz vremena neolita. Njihove kulture su svrstane u šire poznate grupe, kao što su:
* [[Starčevačka kultura|Starčevačka]]
* [[Kakanjska kultura|Kakanjska]]
* [[Vinčanska kultura|Vinčanska]]
* [[Butmirska kultura|Butmirska]]
* [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]] <ref>[https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac Alojz Benac, Kameno i bakarno doba]</ref>
 
== See also ==