Lordan Zafranović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene 2003:DE:23DA:4542:D429:E471:EC4B:C2AA (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika OC Ripper
Red 18:
'''Lordan Zafranović''' (Maslinica, [[Šolta]], 11.2. 1944. - ) je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[filmski režiser]] i scenarist. Značajna je ličnost [[jugoslavenski crni val|jugoslavenskog crnog vala]]. Nakon diplome iz književnosti i likovnih umjetnosti na [[sveučilište u Splitu|sveučilištu u Splitu]], otišao je u slavnu filmsku školu [[FAMU]] u [[Prag]]u gdje je studirao režiju, te je diplomirao 1981. Bio je dio tzv. "praške škole" jugoslavenskih režisera 1960-ih i 1970-ih. Nakon ranih eksperimentalnih kratkih filmova, krenuo je praviti cjelovečernje filmove. U filmovima je često spajao erotiku i [[Marksizam|marksističku]] politiku, a glavni su mu uzori bili [[Bernardo Bertolucci]], [[Pier Paolo Pasolini]] i [[Luchino Visconti]]. Iako su mu neki filmovi bili kontroverzni,<ref>[http://www.filmski-programi.hr/english/tekst.php?id=158 Lordan Zafranović’s retrospective at the occasion of 45th anniversary of his debut with the film Nedjelja]</ref> nitko mu nije mogao osporiti stil i estetiku.
 
Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatski i BiHkaosa [[1990-e|1990-ih]], napustio je Hrvatsku i odeslio se u Prag. Tamo je režirao dokumentarni film ''Zalazak stoljeća'' i igrani film ''[[Ma je pomsta]]'' (1995). 2000-ih se vratio u Hrvatsku.
 
Dva puta je nagrađen [[Zlatna arena za režiju|Zlatnom arenom za najbolju režiju]]: za filmove ''[[Pad Italije]]'' (1981) i ''[[Večernja zvona]]'' (1986). Za film ''[[Okupacija u 26 slika]]'' je nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u. Sva ta tri filma tvore njegovu tzv. "ratnu trilogiju". Ostali filmovi su mu ''[[Nedjelja (film, 1969)|Nedjelja]]'' (1969), ''[[Kronika jednog zločina]]'' (1972) i ''[[Haloa - praznik kurvi]]'' (1988).