Pariški kongres (1856) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Nema sažetka izmjene
 
Red 1:
[[File:Edouard Dubufe Congrès de Paris.jpg|thumb|400px|[[Édouard-Louis Dubufe]]: ''Pariški kongres'']]
'''Pariški kongres''' je naziv za sastanak [[Rusko Carstvo|ruskih]] i savezničkih predstavnika s ciljem dokončavanja [[Krimski rat|Krimskog rata]], koji se odvijao od početka veljače [[1853.]] godine do potpisivanja [[Pariški sporazum (1856)|mirosnog sporazuma]] [[30. ožujka]] [[1856.]] godine. Radilo se suštinski o mirovnoj konferenciji na kojoj su [[Drugo Francusko Carstvo|Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Osmansko Carstvo]], [[Austrijsko Carstvo|Austrija]], [[Prusija]] i [[Kraljevina Sardinija|Pijemont]] [[Rusko Carstvo|Rusiji]] željeli ograničiti geopolitički utjecaj na [[Crno more|Crnom moru]] i realizirati nekoliko ključnih strateških pozicija kako bi ograničili djelovanje Ruskog Carstva. Kongres se odvio samo nekoliko mjeseci nakon [[Exposition Universelle (1855)|Svjetske izložbe]] [[1855.]], koja je također održana u Parizu.
 
Sudionici kongresa okupili su se nedugo nakon [[1. veljače]] u ''[[Quai d'Orsay]]'' u [[Pariz]]u, a sve nakon što je Rusija prihvatila privremene uvjete mira želeći time izbjeći ulazak Austrije u rat na strani saveznika. Kongres je uglavnom bio orijentiran na sklapanje mirovnog sporazuma, a posljednji detalji utanačeni su u periodu od [[25. veljače]] do [[30. ožujka]] [[1856.]], kada je sporazum konačno i potpisan. Sve su zemlje poslale po dva predstavnika. Jedan od dvojice osmanskih predstavnika, koji je s obzirom na kontekst svakako igrao značajnu ulogu, bio je veliki vezir [[Mehmed Emin Ali Paša|Ali Paša]]. Rusko Carstvo predstavljali su grof [[Aleksej Orlov]] i barun [[Philipp von Brunnow]]. Jedan od britanskih predstavnika bio je njihov ambadasor u Parizu, [[Henry Wellesley, 1. earl od Cowleyja|Lord Cowley]]. Pariški kongres specifičan je po tome što, za razluku od kongresa poput onog [[Bečki kongres|bečkog]], sudionici nisu bili podijeljeni u grupe koje su rješavale pojedina pitanja već je sve riješeno zajednički.