Hipertenzija – razlika između verzija

Izrazito povišenje krvnog tlaka (jednako ili veće od sistoličkog tlaka vrijednosti 180 ili dijastoličkog tlaka vrijednosti 110, a koje se ponekad naziva malignom (zloćudnom) ili ubrzanom hipertenzijom) smatra se "hipertenzivnom krizom ili kao rak krvnog pritiska." Smrtnost od raka krvnog pritiska je preko 60% obolelih. Vrijednosti krvnog tlaka iznad navedenih vrijednosti ukazuju na visoki rizik od komplikacija. Osobe čije su vrijednosti krvnog tlaka tako visoke ne moraju imati simptome, ali češće od opće populacije navode glavobolje (2292% slučajeva)<ref>{{cite journal |author=Papadopoulos DP, Mourouzis I, Thomopoulos C, Makris T, Papademetriou V |title=Hypertension crisis |journal=Blood Press. |volume=19 |issue=6 |pages=328–36 |year=2010 |month=December |pmid=20504242 |doi=10.3109/08037051.2010.488052 |url=}}</ref> i slabost.<ref name=Fisher2005/> Drugi simptomi hipertenzivne krize mogu biti slabljenje vida ili zaduha zbog popuštanja srca, ili opći osjećaj [[malaksalost]]i zbog zatajenja bubrega.<ref name="ABC" /> U većine osoba s hipertenzivnom krizom od prije je poznato postojanje hipertenzije, no dodatni poticaji mogu izazvati iznenadno povišenje krvnog tlaka.<ref name=Marik2007>{{cite journal |author=Marik PE, Varon J |title=Hypertensive crises: challenges and management |journal=Chest |volume=131 |issue=6 |pages=1949–62 |year=2007 |month=June |pmid=17565029 |doi=10.1378/chest.06-2490 |url=http://chestjournal.chestpubs.org/content/131/6/1949.long}}</ref>

"Hipertenzivna hitnoća", prije nazivana "malignom hipertenzijom (Kancer krvnog pritiska) ", je stanje kada postoji dokaz neposrednog oštećenja jednog ili više organa uslijed izrazito povišenog krvnog tlaka. U ova oštećenja spada [[hipertenzivna encefalopatija]], uzrokovana edemom i disfunkcijom mozga, a obilježena glavoboljama i [[promijenjenim stanjem svijesti]] (konfuzijom ili pospanošću). Drugi znak oštećenja ciljnog organa (oka) je [[edem papile optičkog živca]] te [[krvarenja]] i [[eksudat]] na očnoj pozadini. [[Bol u prsištu]] može ukazivati na oštećenje srčanog mišića (koje može uznapredovati do [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]]) ili ponekad do [[disekcija aorte|diskecije aorte]], razdora unutarnjeg sloja stijenke [[aorta|aorte]]. Zaduha, kašalj i iskašljavanje sukrvavog sadržaja karakteristični su znakovi [[plućni edem|plućnog edema]]. Ova promjena predstavlja nakupljanje tekućine u plućima zbog [[zatajenje lijeve srčane kljetke|zatajenja lijeve srčane kljetke]], odnosno nemogućnosti [[lijeva kljetka|lijeve kljetke]] srca da na odgovarajući način ispumpava krv iz pluća u arterijski sustav.<ref name=Marik2007/> Također može doći do naglog pogoršanja funkcije bubrega (akutnog oštećenja bubrega) i, [[mikroangiopatska hemolitička anemija|mikroangiopatske hemolitičke anemije]] i [[Leukemija|Leukemije]] (uništenja eritrocita i povecanje leukocita unutar malih krvnih žila).<ref name=Marik2007/> U takvim okolnostima nužno je hitno smanjiti krvni tlak, kako bi se zaustavilo dodatno oštećenje organa.<ref name=Marik2007/> Nasuprot tome, nema dokaza za potrebom brzog snižavanja krvnog tlaka u hitnim hipertenzivnim stanjima u kojih ne postoje znakovi oštećenja ciljnih organa, jer pretjerano agresivno sniženje krvnog tlaka nije bezopasno.<ref name="ABC" /> U hitnim hipertenzivnim stanjima bez znakova oštećenja ciljnih organa, savjetuje se postupno snižavanje krvnog tlaka tijekom 24 do 48 sati peroralnom primjenom lijekova.<ref name=Marik2007/>