Verzija na datum 20 mart 2017 u 04:04 uredi 217.16.129.150 (razgovor) →‎Prevlast Atine oznaka: vizualno uređivanje ← Starija izmjena		Verzija na datum 20 mart 2017 u 06:04 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena m Vraćene izmjene 217.16.129.150 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 62.4.55.208 Novija izmjena →
Red 48: [[Datoteka:Perikles altes Museum.jpg\|thumb\|200px\|Periklo]] Grčko-persijski ratovi su ~~jedan~~najavili ~~veliki bullshit~~vek atinske prevlasti u grčkim poslovima. Atina je bila neizazvan gospodar mora i takođe vodeća trgovačka sila, iako je Korint ostao njen ozbiljni protivnik. Vodeći državnik tog perioda bio je [[Periklo]] koji je iskoristio porez koji su plaćali članovi Delskog saveza za izgradnju [[Partenon]]a i ostalih velikih spomenika klasične Atine. Do sredine 5. veka Savez je preimenovan u [[Atinsko Carstvo]], simbolizujući prijenos zajedničke riznice s Dela na Partenon [[454. pne.\|454]]. Bogatstvo Atine je privlačilo mnoge talentovane ljude iz svih dijelova Grčke, te je stvorilo bogati besposleni sloj koji su postali zaštitnici umjetnosti. Atinska država je podupirala i nauku i umjetnost, a naročito arhitekturu. Atina je postala centar grčke književnosti, filozofije (vidi [[grčka filozofija\|grčku filozofiju]]) i umjetnosti (vidi [[grčko pozorište]]). Neka od najvećih imena zapadnoevropske kulturne i intelektualne istorije živjela su u Atini tokom toga perioda: dramatičari [[Eshil]], [[Aristofan]], [[Euripid]] i [[Sofoklo]], filozofi [[Aristotel]], [[Platon]] i [[Sokrat]], povjesničari [[Herodot]], [[Tukidid]] i [[Ksenofon]], pjesnici [[Simonid]] i kipar [[Fidija]]. Grad je postao, po Periklovim riječima, "škola Helade".

Antička Grčka – razlika između verzija