Kipar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m definicija konvencionalno
A.Savin (razgovor | doprinos)
Red 128:
== Politika ==
{{Glavni članak|Politika Kipra}}
[[Datoteka:StNicosia sophia01-2017 img22 View from Shacolas Tower.jpg|thumb|left|[[Nikozija]] - [[glavni grad]] Kipra]]
Glavni politički problem ostrva je ona osnovna podela na grčki i turski deo. U ovih tridesetak godina, od podele do danas nije učinjen bukvalno ni jedan korak ka ponovnom ujedinjenju. Istina, u interesu i jednih i drugih jeste ujedinjenje, [[Grci]]ma jer bi se vratili da žive na celom ostrvu, gde su pre podele i bili, a [[Turci]]ma da bi izašli iz [[izolacija|izolacije]]. Ipak Turci na otoku su pod neprekidnom kontrolom turske armije, tako da je njihov politički angažman ograničen. Pa je tako i bilo nekih pokušaja i pregovora, ali problem je taj što ni jedna pregovaračka strana nije nimalo odstupila od svojih zahteva. Turci traže našto nalik konfederalnoj zajednici država , dok [[Grci]] traže sasvim suprotno, nešto nalik [[unitarizam|unitarizmu]]. Dakle, želje ima, ali vizije se totalno razlikuju. Najozbiljniji pokušaj za ujedinjenje bio je [[2004]]. g, a sastavio ga je generalni sekretar [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a [[Kofi Annan|Kofi Anan]]. Ako bi se prihvatio taj plan celo ostrvo bi ušao u [[Evropska unija|EU]], ako ne, samo južni, odnosno grčki. No, grčki političari su procenili da ovaj sporazum puno više odgovara turskoj strani, pa su ga odbacili i to iz sledećih razloga: plan nije omogućavao povratak svih grčkih izbeglica, kao ni povratak svog zemljišta koje je im pre pripadalo, zatim Turci bi dobili previše mesta u organima vlasti i plan takođe nije uključivao nestanak britanskih baza sa ostrva. Tako je na referendumu na grčkom delu ostrva 75% građana je odbilo sporazum. Iako je plan prihvatilo 64% građana Severnog Kipra, on nije prošao, i u EU je de facto ušao samo južni deo, iako se službeno i TRSK računa kao deo Republike Kipar pa samim tim i kao deo EU. No, to je samo formalno, nije ni blizu pravom stanju.