1795 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Clean_up
dopuna iz istorija i Hronologije Fr. revol.
Red 8:
 
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj – Mart/Ožujak ===
* [[2. 1.]]? - U Beču izlazi poslednji broj lista "Slavenoserpskije vjedomosti".
* januar - U tajnom sporazumu sa Rusijom, predviđajući kraj [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], Austrija rezervisala Dalmaciju i Istru za sebe<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 63</ref>.
* [[18. 1.]] - [[Batavska revolucija u Amsterdamu]]: Pro-[[Francuska|francuski]] raspoloženi građani tjeraju princa [[Willem V od Oranja|Willema V Oranskog]], [[stadtholder]]a [[Nizozemska Republika|Nizozemske Republike]] da napusti grad pod zaštitom [[UK|britanskih]] trupa.
* [[19. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Batavian Republic.svg|25px]] [[Batavska revolucija u Amsterdamu]]: U Amstedramu proglašena [[Batavska Republika]], koja će stupiti u savez sa [[Prva francuska republika|revolucionarnom Francuskom]] (traje do 1806). Sutradan u grad stiže francuski general [[Jean-Charles Pichegru]].
* [[21. 1.]] - [[Rat Prve koalicije]]: Koristeći zamrznutost mora, [[Francuska|francuski]] husari na juriš zarobljavaju nizozemsku ratnu mornaricu.
 
* [[5. 4.]] - Sklopljen prvi [[Baselski mir]] kojim [[Kraljevina Pruska|Pruska]] priznaje [[Prva francuska republika|francusko]] osvajanje lijeve obale Rajne i izlazi iz Prve koalicije.
* [[15. 2.]] (27 Pluviôse III godine po [[Francuski revolucionarni kalendar|revolucionarnom kalendaru]]) - Mir sa [[Pobuna u Vandeji|Vandejcima]] ([[François Athanase Charette de La Contrie|François de Charette]]) u Jaunaye-u: sloboda religije, izuzeće od regrutacije - ali rojalisti se uz pomoć Engleza ponovo dižu u junu.
* [[7. 4.]] - U Francuskoj uveden [[metrički sistem]].
* [[21. 2.]] (3 Ventôse an III) - Zvanično razdvajanje Crkve i Države i sloboda religije u Francuskoj.
 
* [[21. 3.]] (1 Germinal) - Određena komisija za sastavljanje novog ustava Francuske.
 
=== April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] (12 Germinal) - Nestašice hrane i neredi u Parizu - [[Ustanak 12. žerminala III godine]]: [[sankiloti]] traže hleb i [[Ustav Francuske (1793)|Ustav iz '93]].
* [[5. 4.]] (16 Germinal) - Sklopljen prvi [[Baselski mir]] kojim [[Kraljevina Pruska|Pruska]] priznaje [[Prva francuska republika|francusko]] osvajanje lijeve obale Rajne i izlazi iz Prve koalicije.
* [[7. 4.]] - Dekreti od 18. žerminala: uvedena definicija [[SI|metričkog sistema]], ustanovljen [[francuski franak|franak]] sa decimalnom podelom.
* [[10. 4.]] (21 Germinal) - Dekret za razoružanje "terorista" ([[Jakobinci|jakobinaca]]) - Beli teror.
 
* maj, sredinom - Beogradski vezir [[Hadži Mustafa-paša]] poslao odred vojske protiv [[Donji Milanovac|porečkog]] zapovednika Ćosa-Mustafe koji se priključio vidinskom odmetniku [[Osman Pazvanoglu|Pazvanogluu]] - Ćosa je proteran, na obe strane je bilo Srba<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 409</ref>.
* [[16. 5.]] (27 Floréal) - [[Haški ugovor (1795)|Haški ugovor]]: mir Francuske sa [[Batavijska republika|Batavijskom republikom]], potvrđen francuski posed [[Maastricht]]a, [[Venlo]]a i [[Zelandska Flandrija|Zelandske Flandrije]].
* [[20. 5.]] - [[Ustanak 1. prerijala III godine]]: ugušene pobune sankilota u Parizu, krajem meseca ukinut tamošnji [[Revolucionarni tribunal]].
* [[31. 5.]] (12 Prairial) - Ponovno otvaranje crkava - prema zakonu od 11. prerijala dele se između dekadnog i refraktornog bogoštovlja (tj. onih koji su prihvatili dekadni dan odmora po revolucionarnom kalendaru i protivnika revolucije).
 
* [[5. 6.|5]] - [[7. 6.]] - [[Kopenhagenski požar 1795]] u kojem je uništen veliki dio [[Kopenhagena]].
* [[8. 6.]] (20 Prairial) - [[Dauphin Francuske|Francuski prijestonasljednik]], 10-godišnji princ [[Louis XVII|Louis]] umire u zatočeništvu; posthumno će od rojalista dobiti kraljevsku titulu "Louis XVIII"; titularnim kraljem postaje njegov stric [[Louis XVIII]] koji se nalazi u egzilu (na prijestolju [[1814]]-24).
* 15. 6. - Vojska janičarskih vođa Hadži-Hasana, Hadži-Bišća i Kara-Ismaila zauzela beogradsku Varoš, nakon što je porazila Hadži Mustafinu vojsku kod Jagodine i Boleča; hrišćani stradaju i od njih i od varoških Turaka.
* [[22. 7.]] - Drugi [[Bazelski mir]] kojim je okončan [[Pirinejski rat]], a [[Španija]] izašla iz [[Rat Prve koalicije|Prve koalicije]], nakon što je Francuskoj predala istočni dio [[Hispaniola|Hispaniole]] (današnja [[Dominikanska Republika]].
* [[23. 6.]] (5 Messidor) - [[Quiberonska ekspedicija]]: Englezi iskrcali 4.000 emigranata u Bretanji, gde se pridružuju [[šuanerija|šuanima]].
* [[28. 7.]] - Treći [[Baselski mir]] završava neprijateljstva između revolucionarne Francuske i [[Zemaljska Grofovija Hessen-Kassel|Zemaljske Grofovije Hessen-Kassel]], koja je izašla iz [[Rat Prve koalicije|Prve koalicije]].
* jun, krajem - Hadži Mustafa iz beogradske tvrđave rasterao janičarsku opsadu. Grad je dosta razoren, paša pomaže Srbima, koji takođe hvataju i ubijaju buntovnike za novčanu nagradu.
* 30. 6. - Turske vojske iz Nikšića i Kolašina napadaju [[Moračani|Moraču]], zapaljena neka sela, ali snažan otpor ih prisiljava na povlačenje<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 529</ref>
 
=== Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Brockhaus and Efron Encyclopedic Dictionary b72 582-3.jpg|mini|220px|Gore: Francuska krajem 18. veka, proširenja u revolucionarnom periodu označena zeleno]]
* [[21. 7.]] (3 Thermidor) - Gen. [[Lazare Hoche]] porazio rojaliste kod Quiberona.
* [[22. 7.]] (4 Thermidor) - Drugi [[Bazelski mir]] kojim je okončan [[Pirinejski rat]], a [[Španija]] izašla iz [[Rat Prve koalicije|Prve koalicije]], nakon što je Francuskoj predala istočni dio [[Hispaniola|Hispaniole]] (današnja [[Dominikanska Republika]].
* [[28. 7.]] (10 Thermidor) - Treći [[Baselski mir]] završava neprijateljstva između revolucionarne Francuske i [[Zemaljska Grofovija Hessen-Kassel|Zemaljske Grofovije Hessen-Kassel]], koja je izašla iz [[Rat Prve koalicije|Prve koalicije]].
* leto-jesen - Pošto je Porta odlučila da eliminiše Pazvanoglua, i Hadži Mustafa-paša okuplja vojsku, uključujući Srbe.
* [[22. 8.]] (5 Fructidor) - '''[[Ustav III godine]]''': uvedeni [[Direktorijum (Francuska)|Direktorijum]] i dvodomna legislatura, pravo glasa ograničeno na poreske obveznike. Donet [[Dekret dve trećine]] kako bi većina članova konventa prešla u novu legislaturu.
* septembar - Pravoslavni Srbi Dalmacije i Boke Kotorske traže od mletačkog Senata da im se odobri izbor episkopa - dozvola nije stizala, sledeće godine [[Gerasim Zelić]] izabran za generalnog vikara<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 58</ref>
* [[16. 9.]] - [[Rat Prve koalicije]]: Nakon što je Nizozemska prešla na stranu Francuske, [[UK|britanske]] trupe zauzimaju [[Capetown|Kaapstadt]] (današnji Capetown u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]).
* [[28. 9.]] - [[Rat Prve koalicije]]: Sporazumom u Sankt Peterburgu se [[UK|Velikoj Britaniji]] i [[Habsburška Monarhija|Austriji]] priključuje [[Rusko Carstvo|Rusija]].
 
* [[1. 10.]] - [[Austrijska Nizozemska]] [[aneksija|pripojena]] revolucionarnu Francuskoj.
=== Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Paul Barras directeur.jpg|thumb|100px|''Directeur'' [[Paul Barras]]]]
* [[1. 10.]] - (9 Vendémiaire an IV) - Francuska anektirala Belgiju ([[Austrijska Nizozemska]]) i Luksemburg (devet novih departmana).
* [[5. 10.]] - [[13 Vendémiaire]] - Rojalistički ustanak u [[Pariz]]u ugušen intervencijom artiljerije kojom je komandirao mladi [[Napoleon Bonaparte]].
* oktobar, sredinom - [[Selim III|Sultanovi]] komandanti poraženi pod [[Vidin]]om, tako da se privremeno miri sa Pazvanogluom. Srbi će za vernost dogodine biti nagrađeni proširivanjem povlastica.
* [[24. 10.]] - [[Treća podjela Poljske]] kojim prestaje postojati [[Poljsko-Litavska Unija]], čije posljednje ostatke teritorija preuzimaju Rusija, Pruska i Austrija.
* [[226. 1110.]] -(4 UBrumaire) Francuskoj- na vlast dolaziRaspušten [[Direktorij (Francuska)|DirektorijKonvent]].
 
* [[2. 11.]] (11 Brumaire) - U Francuskoj na vlast dolazi [[Direktorij (Francuska)|Direktorij]].
 
* [[19. 12.]] (28 Frimaire) - Princeza [[Marie-Thérèse de France (1778-1851)|Marie-Thérèse]], posljednja članica francuske kraljevske obitelji, puštena iz zatočenja po dogovoru sa Austrijom, odlazi u Beč.
 
=== Kroz godinu ===
* 1794-95 - [[Jovan Rajić|Rajićeva]] "Istorija raznih slavenskih narodov, naipače Bolgar, Horvatov i Serbov".
* Franjo Gracić, kreševski franjevac i ljekar, štampao u Padovi djelce na latinskom o utjecaju grozničnog, kužnog i zmijskog otrova i o drugim bolestima<ref>''Historija n. J. II'', 1337</ref>.
* [[Royal Navy|Britanska kraljevska mornarica]] propisuje kako njeni pripadnici moraju piti [[limunov sok]] kako ne bi oboljeli od [[skorbut]]a.
 
 
== Rođenja ==
Linija 35 ⟶ 72:
== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1795.}}
 
== Reference ==
{{reference}}
 
; Literatura
* ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959
* ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I) i drugi tom (IV-2)
 
{{Commonscat|1795}}
 
[[Kategorija:1795| ]]