Oktobarska revolucija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 19:
| podaci =
}}
'''Oktobarska revolucija''' je naziv koji se koristi za drugu fazu [[ruska revolucija (1917.)|ruske revolucije]], nakon koje je u Rusiji godine [[1917]]. ustanovljena prva [[socijalizam|socijalistička]] država. Revoluciju su vodili [[boljševici]] na čelu s [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimirom Iljičom Lenjinom]], te je njome srušena ruska Privremena vlada, ustanovljena nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] kojom je ukinuto [[Rusko Carstvo]].
 
== Uvod u revoluciju ==
Red 26:
== Događanja ==
{{main|Februarska revolucija}}
Dana [[8. 3.|8. ožujka]] [[1917|1917.]] god. ([[23. 2.|23. veljače]] po starom kalendaru – [[Februarska revolucija]]) nemiri se pretvaraju u pobunu. Počelo je rušenje carskog apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. U sljedeća dva dana postalo je jasno da je riječ o građanskoj revoluciji. Car raspušta [[Duma|Dumu]], ali je dio poslanika formirao Privremeni izvršni odbor. [[12. 3.|12. ožujka]] vojska otkazuje poslušnost i prelazi na stranu pobunjenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, [[Zimski dvorac]] (Ermitaž), [[Petrovpavlovsk]]u tvrđavu i uhićuju posljednje članove carske vlade. Izvršni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se formirao [[Sankt Peterburg|Petrogradski]] sovjet od 250 članova koji je također želio djelovati kao vlada, pa je u Rusiji tako počelo razdoblje dvovlašća. [[14. 3.|14. ožujka]] Privremena vlada dobija podršku u odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio bratu [[Mihajlo Aleksandrovič|Mihajlu]], ali je i on abdicirao, što su učinili i ostali članovi carske obitelji. Tako je poslije 4 stoljeća završeno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada imala je vlast, s Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim kao najutjecajnijim članom, ali je stanje sve više išlo na ruku radikalnim boljševicima[[boljševici]]ma.
 
Privremena vlada nije uspela riješiti ekonomsku krizu u Rusiji. [[Boljševici]] su svoju priliku vidjeli u zahtjevu da Rusija odmah istupi iz rata. Ulice Petrograda [[2. 5.|2.]] i [[3. 5.|3. svibnja]] ponovo su bile poprište nemira, koji su zahvatili i Moskvu.